Ovo znači kako veliku ulogu u tome kako se nosimo sa stresom ima i genetika, objavljuje Science Daily.
Znanstvenici su se fokusirali na receptor S1PR3 koji dotada nije bio mnogo istražen, a istraživanje je testiralo koliko je on točno uključen u razinu stresa. Eksperimenti su započeli sa štakorima, a kasnije su uključili i ljude. Bili su podloženi različitim stresnim situacijama, a promatrale su se reakcije. Rezultati su pokazali kako su na stres otporniji oni koji imaju veće količine proteina S1PR3. Manja količina stresa rezultirala je manjim otporom na novonastale situacije.
Ovo otkriće može predstavljati i povezanost receptora S1PR3 s post traumatskim stresnim poremećajem. Ukoliko se ovakvi rezultati ponove i u sljedećim istraživanja novo saznanje može značiti i revoluciju napretka kod liječenja anksioznosti i stresa.
- Saznali smo kako specifični receptor promiče otpornost na stres kod životinja, a isti učinak može se pronaći i kod pacijenata s PTSP-om. Ovo može rezultirali poboljšanim tretmanima za liječenje poremećaja psihe- kazala je Seema Bhatnangar neuroznanstvenica na Odsjeku za anesteziologiju i kritičnu njegu Dječje bolnice u Philadelphiji.
Jedna od najstresnijih situacija svakako može btii razgovor za posao. Pogledajte savjete kako se odjenuti.
I UDBU.