postoje neki mogući problemi

Znate li da jedete više obrađene hrane nego što mislite? Evo što će se dogoditi ako ju jedete svaki dan!

Foto: Shutterstock
Znate li da jedete više obrađene hrane nego što mislite? Evo što će se dogoditi ako ju jedete svaki dan!
23.04.2024.
u 07:00
Prvo, nisu sve vrste prerađene hrane jednake, a drugo, evo kako znati kada možda jedete previše
Pogledaj originalni članak

Kada razmišljamo o prerađenoj hrani, na pamet nam vjerojatno pada brza hrana. Ali istina je da je gotovo sva hrana koju konzumiramo na neki način prerađena. "Prerađena hrana je svaka vrsta hrane ili sirovina koja je promijenjena”, rekla je dr. Pauline Jose, specijalistica obiteljske medicine. "Prerada je sve što može uključivati ​​pranje, čišćenje, sjeckanje, zagrijavanje, pasterizaciju, fermentaciju, soljenje i dimljenje. Kad god nešto učinite sa sirovim materijalom, on se obrađuje."

Jose tvrdi da dodavanje hranjivih tvari, poput stavljanja vitamina D u mlijeko, spada u kategoriju "dobro prerađene", ali treba izbjegavati ultraprerađenu hranu - koja se proizvodi dodavanjem okusa i kemikalija hrani poput sladoleda i smrznute pizze, piše Huffpost.

VEZANI ČLANCI:

"Možda bih si samo zacrtala da ne jedem ništa ultraprerađeno. Ne mogu se sjetiti nijedne ultraprocesirane hrane koja bi mogla biti u redu, naspram neke prerađene hrane, koja može biti solidna", dodaje. Mnogi kruhovi, poput bijelog kruha, prerađuju se - potražite riječi poput "obogaćen" na etiketi i znat ćete. Jose je rekao da je najbolje pripremati hranu kod kuće i koristiti svježe povrće.

"Ta se hrana uopće ne obrađuje. To je vjerojatno najzdraviji način prehrane", rekla je Jose. Ali ako morate kupiti zapakiranu hranu, Jose kaže da čitate etikete i izbjegavate sve što ne možete izgovoriti ili prepoznati. Također je primijetila da neka pakiranja hrane sadrže titanijev dioksid, koji sprječava rast bakterija u pakiranju, ali može uzrokovati lezije u debelom crijevu ili upale u crijevima. Kim Shapira, dijetetičarka i nutricionistička terapeutkinja, ima drugačiji pristup prehrani tako što ne koristi riječi poput 'loše' ili 'dobro'. "Mislim da kada hranu označite kao 'dobru', 'lošu', 'zdravu' ili 'nezdravu', zapravo biste mogli završiti u spirali srama", rekla je Shapira, koja je napisala knjigu "This Is What You're Really Hungry For.”

"Stvarno bih potaknula ljude da ignoriraju puno toga što im ljudi govore i da se usredotoče na ono što im govore zdravstveni radnici. Promotrila bih nečiji cjelokupni obrazac prehrane radije nego da se usredotočim na označavanje hrane lošom ili stvarno lošom za nas, i više bih to okrenula prema tome koliko se dobro brinem za svoje tijelo općenito - da će to biti pogreška i da neće utjecati na mene općenito negativno", dodaje. 

GALERIJA: Ovo je deset najzdravijih namirnica koje biste trebali jesti za doručak! 

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Jedan od načina da se brinete za svoje tijelo je jesti pravu hranu, uključujući onu koja se prirodno bori protiv bolesti. Naša tijela proizvode dušikov oksid, a namirnice poput špinata, cikle i bok choya sadrže ga u velikim količinama. "Stvara plin koji čini naše stanice skliskim tako da se bolest ne može stvarno zalijepiti za njega. Hrana koju jedemo trebala bi poboljšati naše zdravlje, a ako neki dio naše prehrane ponekad ima rođendansku tortu, to je normalno", naglašava. Naravno, redovito jedenje kolača može biti loša navika, pa je Shapira predložila konzumiranje voća, povrća, fermentirane hrane, probiotika i cjelovitih žitarica. "Oni stvarno pomažu održati naše tijelo netaknutim i pomažu nam spriječiti da kemikalije utječu na nas", rekla je.

Kako se ljudi osjećaju kada jedu puno prerađene hrane? Jose, koja se fokusira na wellness i funkcionalnu medicinu, ima pacijente koji se žale na umor i gastrointestinalne probleme. Njezin je posao točno odrediti uzrok, a često je to hrana koju jedu ili ne jedu. "Oni ne razumiju što osjećaju. Kažu: 'Vrti mi se' ili 'Boli me glava.' prerađena hrana uzrokuje osjetljivost kod određenih ljudi, a mi ih ne možemo identificirati", tvrdi. 

VEZANI ČLANCI:

Dugoročno gledano, konzumiranje previše prerađene hrane može dovesti do visokog krvnog tlaka, dijabetesa, raka, pretilosti i "moždane magle" ili drugih smanjenja kognitivnih sposobnosti. Shapira je predložila jesti najmanje četiri porcije voća i povrća svaki dan. To može uključivati ​​smrznuto i konzervirano povrće. "Na neki način oni su bolji za vas i imaju veći sadržaj vitamina, tako da postoji mnogo dobrih načina da ih nabavite. Istraživanja pokazuju da dodavanje jednog do dva zelena lisnata povrća svaki dan smanjuje vašu kognitivnu dob za 11 godina", kaže Shapira.

Vježbanje također pomaže. Predložila je da napravite 10 000 pokreta - ne nužno koraka - dnevno. Ali što je s ljudima s niskim primanjima koji nemaju pristup zdravijoj hrani? "Rješenje je obrazovanje", rekla je Jose. "Ne možemo učiniti puno u vezi s tim tvrtkama koje prodaju prerađenu hranu. Postaje jako loše, ali još uvijek postoje neki koji su bolji od drugih." Konzervirana riba, na primjer, dobra je opcija jer se može naći u mnogim trgovinama. "Kada bismo samo mogli cijelo vrijeme gledati u poleđinu pakiranja ili ostati što jednostavniji u kuhanju, to bi bilo najbolje", dodala je Jose.

Nutricionist otkrio: Ovo su tri najgore namirnice koje možete pojesti! 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.