Šest gostiju po emisiji tjedno je zahtjevan ritam, ali pokazalo se da ljudi žele doći u drugačiji format

Krešimir Macan, jedan od najpoznatijih stručnjaka za komunikaciju i odnose s javnošću u regiji, vlasnik i direktor agencije Manjgura pokrenuo je podcast "Špica s Macanom" te nam je otkrio kako je nastala ideja o samom podcastu, kako je zamišljen koncept, te koje podcaste on voli gledati i slušati.

Što vas je potaklo da pokrenete svoj podcast i tko je zaslužan za ime "Špica s Macanom"?
Za sve je prije svega zaslužan urednik podcasta Neven Kepeski koji me je mjesecima nagovarao da probamo donijeti nešto novo na tržište podcasta jer je bio uvjeren da Hrvatskoj treba nešto drugačije, time više što podcasta na temu politike nema previše. Oni koji su uspješni po pitanju brojki su jako ideološki obojeni. Htjeli smo nešto manje opterećeno podjelama, više željom da o bitnim temama u ovom trenutku u Hrvatskoj pričamo neopterećeno pozicijama i navijanjem. Pokušaj da možda napravimo neku "no-spin" zonu, za što je Neven mislio da bi upravo ja bio idealan jer nisam novinar i nekako uvijek moram sagledati sve aspekte priče ako radim u odnosima s javnošću, tim više ako sam prepoznat kao nekakav "spin doktor". Dakle onako kako subotom pričamo na špici, kad nekome objašnjavamo što se događa u Hrvatskoj ili svijetu. Otud i konačni naziv – onako kako biste na Špici pričali s Macanom (zasluga kolegice Anamarije Hrvoić Đurić iz naše PR agencije Manjgura). Ideja je da pričamo neopterećeno i činjenično točno s idejom da nakon gledanja svake teme ipak izađete s nešto više informacija nego prije nje. To zahtijeva i nešto više pripreme, najlakše je baciti kost dobrim gostima i pustiti ih da pričaju. Kad smo radili Ukrajinu, Igor Tabak i Božo Kovačević su imali toliko zanimljivosti za tri emisije, ne jednu.

Kako je zamišljen koncept podcasta?
Tjedna emisija koja bi u tri bloka po trideset minuta obradila tri teme tjedna o kojima se pričalo. Tako smo krenuli s izbornim jedinicama, Ukrajinom i trap glazbom, pa nastavili s poreznom reformom, dvije godine Možemo u Zagrebu i Tik Tokom. Tri teme po dva gosta koji mogu donijeti različiti pogled na temu o kojoj pričamo i prije svega kvalitetno informirati gledatelje i slušatelje. Jedna je uvijek ležernija tema jer smo svjesni da danas više nego ikad ljudi nisu baš opterećeni dnevnom politikom i nešto što je nama tema do njih uopće nije dospjelo, poput recimo teme o izbornim jedinicama. Ideja je dobiti goste koji ne misle isto, a i kad nemamo baš suprotstavljene strane, tada tražimo različitu ekspertizu (poput Hrvoja Bujasa kao poduzetnika i predsjednika UGP-a i Andreja Grubišića, kao poslovnog savjetnika - tako da čujemo i praktičnu i onu teoretsku stranu poreznih olakšica). S druge strane, kad je tema jako zanimljiva i imamo jednog top gosta, išlo bi se na 1:1 i možda i dulji format po potrebi. No, opet jednako žustro i nabijeno, ne želimo razvodniti razgovore, toga imate dovoljno svakodnevno na sve strane.

VEZANI ČLANCI

Kakve su prve reakcije, ima li sugestija da se nešto popravi, što je publici posebno dobro...?
Pa ove lagane teme poput trap glazbe i TikToka su očekivano ispale hit, dok su hard core fanovi politike bili zadovoljni prije svega s temom o Ukrajini. Iako smo imali neke ekskluzive o izbornim jedinicama koje su se kasnije pojavile i na naslovnicama medija, nekako je ta prva epizoda prošla ispod radara, iako sam baš osobno u nju polagao velika očekivanja. Veseli nas da su neke lokalne televizije (zasad Libertas TV iz Dubrovnika, Trend iz Karlovca i TV Nova iz Pule) pokazale interes da epizode emitiraju i u svojim redovitim programima, što je dokaz kvalitete same produkcije za koju je zadužena Dunja Trojan iz Broadcast.hr. Uglavnom su komentari da su emisije informativne i drugačije, da su svaki put nešto naučili na zadanu temu, što je valjda i cilj podcasta prema mojem mišljenju i da im je prije svega atmosfera bila ugodna za slušanje. Dakle, prava pitanja se mogu postavljati i rasprava voditi na jedan ozbiljan, ali opet gledateljima zanimljiv i dinamičan način. Pola sata je sasvim dovoljno vremena za bilo kakvu temu ako imate dobre sugovornike. Samo trebamo voditi brigu da ne pričamo prebrzo jer vremena ima i za one koji vole više pričati. No, tu je i izazov za goste – vidi se jasno ako imate problema s javnim nastupom ili ako se niste pripremili dovoljno za temu.

Koje teme i goste imate namjeru i želju obraditi u sljedećim podcastima?
Nastojimo da to budu teme u kojima imamo nešto novo za reći. Nastavljamo npr. s temom stranih radnika u Hrvatskoj, koji će dolaziti u sve većem broju, pa inflacijskim profiterima, te mogu li profesionalni igrači nogometa biti i navijači, dakle pokazati tu svoju navijačku stranu bez posljedica. Želja nam je za 22.6 obraditi temu dana antifašističke borbe jednom zaokruženom pričom. Na čekanju su brojne teme još iz svibnja poput Bleiburga, rasprave o Za dom spremni i Slava Ukrajini, o seksualnim predatorima unutar Crkve itd. Imamo o čemu pričati, kad se slože dobri gosti idemo s temom jer znamo da će tako obrađena tema izdržati test vremena i moći će se pogledati i kasnije ako ste je propustili ili ćete se na nju referencirati. Možda me se ljudi iz stranaka pomalo boje, no počeli su dolaziti i nadam se da će se uskoro svi okušati, pa i oni iz Mosta i HDZ-a. Ne grizem, samo pitam prava pitanja, a znate kako je, nema krivih pitanja, ima krivih odgovora zar ne?

Čije podcaste i kakve teme vi volite gledati i slušati, koji podcast u Hrvatskoj je po vašoj mjeri?
U Hrvatskoj je to najčešće PodcastInkubator kad imaju nekog dobrog gosta, ali nekako smo dojma da se u susjedstvu to baš razvilo. Gledali smo formate na Tanjug TV a odličan je i gledan Agelast autora Galeba Nikačevića. Ako tražite nešto za poduzetnike, to su BiznisPrice. Kod audio podcasta kod nas su se etablirale Surove strasti. U svijetu krećete od veterana poput Joea Rogana.

Dosad ste obično vi bili gost u podcastima, sada ste domaćin, imate li problem s odazivom gostiju?
Uf toga sam se najviše bojao. Šest gostiju po emisiji tjedno je vrlo zahtjevan ritam, ali evo pokazalo se da ljudi žele doći u jedan drugačiji format. Naime, on može poslužiti i kao alat za osobni branding ako već gradite brand na društvenim mrežama, ali i kao poligon da u jednoj pozitivnoj atmosferi pokažete svoja znanja zbog kojih smo vas i zvali za gosta. Video zapis ostaje na YouTubeu, može ga se pogledati bilo kada i tada odvojiti sat vremena na nešto pozitivno je sasvim prihvatljivo. Često brojna i kraća gostovanja u drugim medijima prođu nezapaženo ili se pak ne pojave u digitalnom izdanju ili ih pak nije lako pronaći. Moram zahvaliti svim gostima koji su se odazvali u prvih par emisija jer treba doći na povjerenje još dok ne vidite kako izgleda format. Vjerovali su mi i ispalo je baš dobro, a kolege iz agencije koji zovu u moje ime sada lakše dobivaju ljude za snimanje. Želimo i otvoriti prostor za neke nove sugovornike, koji možda dosad nisu javno nastupali da ih ovako promoviramo i ponudimo na tržištu kao kvalitetne sugovornike.

Dugoročno kakav plan imate s podcastom, koje brojke po pitanju pregleda i broja pretplatnika bi vam bile zadovoljavajuće i tko je zasad najviše vaša publika?
Pa ovo je probna sezona koju ćemo snimiti do kraja lipnja u vlastitom angažmanu da vidimo hoće li uopće biti dovoljno interesa, a i da informiramo javnost o formatu. Ideja je da krenemo ozbiljno s jeseni, otvoriti format i za neke komercijalne suradnje, pa i s drugim medijskim kućama. Teško je očekivati ogromne brojke na politici u Hrvatskoj, bitnije je da budemo relevantni, informativni i da će gosti rado dolaziti kod nas, a da će publika s nestrpljenjem očekivati naša objašnjenja. Zasad je cilj da dođemo do prvih 1000 pretplatnika na YouTubeu, tada vas i oni počinju gledati drugačije.

VIDEO Nikolina Pišek o svađi koja je podijelila hrvatsku estradu: 'Ne volim spominjati to ime'