Svakako je "Europa iz zraka" jedan od uspjelijih serijala na National Geographicu posljednjih godina, toliko da je dogurao i do svoje šeste sezone koja će se u nas početi prikazivati od 2. lipnja u 22 sata. I u kojoj Hrvatska ponovno ima svoje mjesto! Naslov je jedne epizoda ove šeste sezone "Balkan", što znači da se bavi zemljama koje povezuje Balkanski poluotok kao geografska cjelina. I tu su zemlje bivše Jugoslavije, od Slovenije do Kosova, a onda i Bugarska, svaka s lokacijama koje ih definiraju kao teritorij.
Mi smo zastupljeni sa zapravo dvije suprotnosti. S jedne strane tu su Plitvice, od UNESCO-a zaštićeni nacionalni park prirode koja je ondje praktično netaknuta, a s druge Kupari, koji su od nekadašnjeg dragulja ekskluzivnog turizma najpoznatijeg po odmaralištima za najviše oficire bivše države danas ostali tek kao simbol tih vremena, ali i razaranja u Domovinskom ratu. Međutim, serija će nam otkriti i da Kupari kao turistički dijamant nisu nastali za zadnje Jugoslavije, već saznajemo kako je prvi hotel ondje niknuo već 1920. godine.
Ali, Hrvati su zastupljeni i još jednom intrigantnom povijesnom lokacijom. A to je otok Gospe od Škrpjela u Boki kotorskoj na kojem stoji katolička kapelica oko koje se već 500 godina odvija poseban običaj. Naime, lokalni ribari održavaju sjećanje na priču prema kojoj su otok podigli njihovi preci na mjestu gdje je pronađena Gospina slika pa su nasipavali kamenje dok iz mora nije izronio otok! Pa je onda tu i četvrta poveznica, a to je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Prištini na Kosovu koju je 80-ih godina prošlog stoljeća projektirao hrvatski arhitekt Andrija Mutnjaković. Doznajemo iz serije kako je projekt obnove zgrade koja je doista nevjerojatna davno postavljen, ali čeka svoju realizaciju. Šteta bi bilo da, kao u Kuparima, objekt koji je objedinjavao simbole kultura i povijesti na Kosovu prepusti do kraja zubu vremena.
POVEZANI ČLANCI:
Europa iz zraka i ovaj put dokazuje koliko zapravo ljepote ima kod nas i susjednim državama, a koja se najčešće ne vidi s tla. Vrlo je jednostavna a učinkovita ideja koristiti dronove za cjeloviti prikaz takvih ljepota, a ovdje je to izveo Ivan Vidaković, jedini naš od National Geographica certificirani snimatelj dronom.
Izdvojit ćemo kao dodatne atrakcije u prikazu Balkana spomenik na Buzludži u Bugarskoj koji izgleda kao svemirski brod, a bio je konačni dokaz apsolutne moći bugarske Komunističke partije, no koji nakon propasti režima propada. Ima i interesantnih detalja o Srbiji koja ima izuzetno razvijenu proizvodnju suncokreta, gdje se kadrovi polja i šljivika izmjenjuju s onima povijesnog hrama na Oplencu. No, Plitvice su doista sjajno istaknute s opisima njihovih prirodnih fenomena poput sedrenih barijera i kako one nastaju, prizorima smaragdne rijeke koja se spušta u neke od najljepših svjetskih slapova. A sugovornica je National Geographicu ondje biologinja Maja Vurnek koja je s nama podijelila iskustva suradnje s National Geographicom, no koja je surađivala i s najvećim prirodoslovcem.
Kako je došlo do suradnje s National Geographicom, njima i nije prvi put da su na Plitvicama nešto radili, zar ne?
Do suradnje s National Geographicom zapravo je došlo spontano i svakako nas je iznenadio upit za suradnjom i sudjelovanjem u tako posebnoj dokumentarnoj emisiji kao što je "Europa iz zraka". Naravno da smo se odazvali, uspostavili kontakt s producenticom Strahilom Royachkom i timom za snimanje i krenuli prije svega u dogovor oko termina snimanja. Cilj je bio "uloviti" onu najljepšu jesensku promjenu boje lišća, a mučilo nas je i vrijeme jer je bilo dosta toplo i nikako da se lišće krene mijenjati. Plitvička jezera su zbilja posebna u svako doba godine, no jesen je stvarno najljepše doba za snimanje.
FOTOGALERIJA Ovo su najduži mostovi u Hrvatskoj: Jedan je godinama vodio 'u nigdje', a drugi je naš najveći ponos
Što će publika gledati u "Europi iz zraka" s Plitvica?
U kadrovima koji su snimani u Nacionalnom parku Plitvička jezera upoznat ćete se s jednom od aktivnosti koju služba zaštite Parka redovno provodi, već dugi niz godina, a to je praćenje stanja kakvoće vode koji je prikazan na jezeru Kozjak, najdubljem i najvećem jezeru od 16 plitvičkih jezera. Praćenje stanja provodi se s ciljem dobivanja podataka o kretanjima vrijednosti osnovnih pokazatelja poput temperature, koncentracije kisika i mnogih drugih koji nam zapravo govore o stanju slatkovodnog ekosustava. Zašto nam je to važno pratiti? Svakako, kao i za mnoge druge sastavnice prirodnih vrijednosti koje pratimo, prikupljamo vrijedne podatke koje dalje analiziramo i o kojima izvještavamo da bi mogli učinkovito i prilagodljivo upravljati zaštićenim područjem. Kolega i ja smo u kadrovima na čamcu i to je dosta često naša aktivnost prikupljanja uzoraka vode koju onda dalje analiziramo u laboratoriju Nacionalnog parka.
Kako izgleda raditi s jednom takvom produkcijom kao što je National Geographic?
Suradnja je bila zbilja izvrsna! Komunikacija s producenticom posebno oko dodatnih pojašnjenja i upita bila je poticajna i možda baš i izazov pokušati na što jednostavniji način objasniti procese koje proučavamo i pratimo, kao što je stvaranje sedre i rast sedrenih barijera. Ključno je pokušati neke zanimljive procese objasniti na što razumljiviji, a opet činjenično točan način i nadam se da smo u tome uspjeli. Snimatelji su pak, zbilja bili super, Ivan Vidaković i Ivan Jajčević. Vrlo profesionalan pristup, a korištenje tehnologije snimanja iz zraka nas je zbilja oduševio. Zapravo smo se kolega Nikola i ja posebno trudili da ne pogledamo u dron koji bi se samo odjednom pojavio vrlo blizu, no trebalo je ostati koncentriran na zadatak. U svakom slučaju super iskustvo. Komunicirali smo i tijekom snimanja.
Je li njihova ekipa došla s nekim konkretnim ciljem ili zbog samih Plitvica općenito?
Da, svakako je postojao konkretni cilj, a to je bilo pojasniti ovaj poseban jezerski sustav Nacionalnog parka nastao pregrađivanjem i rastom sedrenih barijera koje su uz sve kemijske i biološke procese pa i geološke karakteristike, jedinstvena univerzalna vrijednost koja Plitvička jezera svrstava i na Listu svjetske prirodne baštine UNESCO-a. Uz pojašnjenje tih procesa, svaka snimka Plitvičkih jezera posebno iz zraka oduševljava prizorima slapova, bogatstvom vode, ali i šumskog krajolika koji ipak zauzima najveću površinu Nacionalnog parka.
POVEZANI ČLANCI:
Jeste li u posljednje vrijeme pronašli neke nove ili uočili neke poznate vrste na Plitvicama za koje se mislilo da su nestale?
Na području Nacionalnog parka posljednjih godina provodimo veći broj raznovrsnih znanstvenih istraživanja i praćenja stanja ne samo u različitim staništima već i biljnih i životinjskih vrsta. To je dio posla službe zaštite kao i suradnja sa znanstvenicima, stručnjacima te predstavlja jednu od naših temeljnih aktivnosti kako bismo mogli što kvalitetnije očuvati i zaštiti ovo područje. Prošle godine istraživači su zabilježili nalaz crnog daždevnjaka u samom rubnom dijela Nacionalnog parka, a ova strogo zaštićena vrsta nije bilo utvrđena još od posljednjeg nalaza 2004. godine. Također, u ovoj godini zabilježen je fotokamerom suri orao na jednom lokalitetu u Nacionalnom parku što je zbilja poseban nalaz ove zanimljive ptice grabežljivice, također strogo zaštićene vrste. Svakako nam je svaki takav nalaz vrlo zanimljiv i pokazuje iznimnu vrijednost ovog područja koje još treba istraživati.
Danas na Plitvicama postoji i tehnološka podloga za očuvanje i proučavanje raznolikosti, ima, recimo, 60 kamera. Koliko tehnologija olakšava rad biolozima i što vam je omogućila?
Tehnologija poput kamera vrlo često je korištena kao metodologija praćenja aktivnosti, ponašanja i raspoznavanja jedinki životinja. Zapravo vrlo jednostavan način koji vam može dati toliko opsežne i zanimljive podatke, posebno kada se prate velike zvijeri poput medvjeda, vuka i risa. Uz pomoć GPS ogrlica koje se ciljano postave na uhvaćene jedinke dobivate i podatke o kretanju životinja pa na taj način pratite i njihove životne navike. Trenutačno se takvo praćenje provodi na divljoj mački. Druga vrsta tehnologije koja nam također pomaže u praćenju promjena je snimanje iz zraka dronom. Prikupljanje podataka na ove načine uvelike pridonosi razumijevanju prirodnog svijeta, a s time povezano i kvalitetnijim upravljanjem zaštićenim područjem.
POVEZANI ČLANCI:
Prije otprilike dvije godine na Plitvicama je snimao i najveći živući prirodoslovac David Attenborough. Možete li podijeliti nešto iz tog susreta?
Da, to je bio baš lijep susret i velika čast upoznati se s tako posebnim čovjekom koji je nevjerojatno puno učinio za približavanje prirodnog svijeta kroz dokumentarne emisije kao i podizanjem svijesti o svim ugrozama koje nam prijete. Kolege iz službe zaštite tada su dobile priliku fotografirati se s Attenboroughom u blizini jezera Kozjak kada je bila mala pauza za snimanje. Posebna je zapravo bila čast za naš Nacionalni park Plitvička jezera što nas je produkcija BBC-ja izabrala za lokaciju snimanja. Kako se tada održavao i naš Film festival, član tima BBC tom je prigodom i pozdravio sve prisutne i najavio dokumentarni serijal "Zeleni planet". Čuvam naravno tu fotografiju s Attenboroughom kao lijepu uspomenu na zabilježeni trenutak.
Koliki je zapravo problem za očuvanje raznolikosti milijun turista koji posjećuju Plitvice svake godine?
Svakako pomirenje turizma i zaštite prirode predstavlja izazov u upravljanju. Posjetitelji posjećuju gotovo manje od 1% površine Nacionalnog parka, a to je upravo jezerski sustav koji predstavlja najdojmljiviji dio posjeta. Atraktivnost slapova, tirkizne vode, sedrenih barijera i čista jezera vjerujem da ostavljaju poseban dojam na svakog posjetitelja Nacionalnog parka. Stoga nam je to iskustvo posjeta zbilja važno, ali i zaštita i očuvanje ovog slatkovodnog ekosustava. Planom upravljanja razradili smo i upravljanje posjećivanjem, uveli online kupnju ulaznica za određeni dan i sat, obnavljamo i uređujemo posjetiteljske staze i mostiće te nastojimo uskladiti sve aktivnosti s prioritetom zaštite područja. Izazovno je možda u ljetnim mjesecima kada ne samo na Plitvička jezera već u cijelu Hrvatsku dolazi puno gostiju, ali svaki posjetitelj nam je važan. Mjesta za poboljšanje zasigurno ima, no za sada svakako možemo potvrditi da je stanje biološke raznolikosti područja, to bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta i različitih staništa, očuvano!
FOTOGALERIJA Znate li koja je najduža rijeka u Hrvatskoj?