S današnjim danom u zagrebačkom hotelu Westin počinje veliki festival šaha u sklopu kojeg će se od srijede igrati spektakularan turnir najboljih svjetskih šahista. Bit će to treće izdanje Grand Chess Toura koji je u Zagreb doveo najbolji šahist svih vremena, i hrvatski građanin, Gari Kasparov.
Ovo je šahovski Grand Slam
Direktor je tog vrlo posebnog natjecanja – jednog od pet u svijetu – Zlatko Klarić, Kasparovljev dugogodišnji prijatelj. Zajedničkim snagama za hrvatske šahovske fanove priredili su istinsku poslasticu, o čemu Klarić kaže:
– Bavimo se turnirom na koji dovodimo igrače koji su među prvih 15 na svijetu. I on je nešto poput Grand Slam turnira u tenisu, neka vrsta šahovskog Wimbledona.
A u Hrvatskoj je vrlo malo natjecanja koja okupljaju tog časa najbolje na svijetu.
– Osim nas, to su još samo skijaška Snježna kraljica i Svjetsko prvenstvo u reliju. Pogledajte Francusku, Španjolsku i Italiju, one stalno nešto organiziraju i žive od raznih festivala i sportskih događanja pa i mi na taj način trebamo privlačiti pažnju svijeta.
I ove godine sastav je iznimno atraktivan.
– Osim Magnusa Carlsena, aktualnog svjetskog prvaka, stižu nam i njegov izazivač Jan Nepomnjašči, bivši svjetski prvak Veselin Topalov, ali i vjerojatni budući prvak svijeta Alireza Firouzja. Dečku je tek 19 godina, a treći je na svjetskoj rang-listi i ako se nešto neobično ne dogodi, Firouzja bi trebao naslijediti Carlsena.
Kako Međunarodni šahovski savez (FIDE) gleda na ovaj turnir?
– FIDE ima 196 članica i sasvim drugačiji "modus vivendi". Oni žive od članarina, organiziraju šahovsku Olimpijadu i cikluse natjecanja za prvenstvo svijeta i ovo njih ne ugrožava. Štoviše, Grand Chess Tour je ušao u ciklus za prvenstvo svijeta pa će pobjednici biti i u tom smislu vrednovani. Uostalom, dopredsjednik FIDE-a Mihael Hodarkovski je predsjednik Zaklade Gari Kasparov i on dolazi na turnir, što govori da postoji sinergija. Osim što je najbolji šahist svih vremena, Kasparov radi i projekte za promociju šaha, od šaha u školi pa do organizacije super turnira.
Postoji li u svijetu šaha konsenzus oko toga da je Kasparov najbolji šahist svih vremena? Neki, čini se, na to mjesto guraju Bobbyja Fischera.
– Fischer konkurira više medijski nego realno. Za razliku od Kasparova koji je pet puta branio naslov i svijetom šaha vladao 20 godina, Fischer je vladao sedam godina i nije niti jednom branio naslov. Fischer je bio genijalan igrač, no postoji i sportski segment koji se mora poštivati.
Je li Carlsen taj koji bi Kasparova mogao pogurnuti s prijestolja najvećeg od najvećih?
– Vrlo je blizu. Od 2013. je prvak svijeta. Dugo vlada, dominira na turnirima. Ima izniman kapacitet memorije koji koristi za teorije otvaranja. Već s 13 godina pobijedio je Karpova, a moglo bi se reći da je Carlsen moderni Karpov koji je imao specifičan stil, blokirao bi sve ideje protivnika, ne bi mu dao ikakvu priliku. Carlsen je čak i malo agresivniji. Jako teško gubi partije, godišnje iz izgubi 2-3. U svim elementima je sjajan, bilo u otvaranju ili konačnici. Ima besprijekornu tehniku igre.
Medijski gledano, on je posve drugačiji od Kasparova koji je prilično otvoren.
– To što Carlsen ne daje intervjue, njegov je izbor koji ne govori o njemu kao čudaku jer svaki istup u medijima je i izvjestan napor. Štoviše, izuzetno je normalna i društvena osoba, no isto tako je i silno posvećen brizi o svom tijelu i zdravom životu.
Mladi previše rade šah
Carlsenu su sada 32 godine za koje je Kasparov rekao da su najmoćnije u karijeri šahista. Je li Indijac Anand sa svoje 53 godine u tom smislu fenomen?
– Anandov primjer govori da mladi šahisti ne žive adekvatno. Po meni igraju previše i ne žive samo za šah kao što to čini Anand. On je uvijek svjež, odmoran, ne preopterećuje se. Rekao bih da mladi igrači previše rade na šahu, razrađuju previše teorija otvaranja, nastoje puno memorirati i u tome se puno troše. Na turniru su oni svi u sobama, rade šah. Čim saznaju s kim igraju sljedeću partiju, odmah idu gledati partije, njegova otvaranja i te pripreme potraju od šest do deset sati i nakon toga još igraju do četiri sata. I naravno da će im karijera završiti s 35. Da bi produžili karijeru, trebali bi drugačije živjeti i više se baviti svojim tijelom kao što je to činio Kasparov. Kada ste kondicijski spremni, onda i vaš mozak dobiva više kisika kada ga naprežete u onih nekoliko sati intenzivne koncentracije. Zamislite da rješavate jednadžbe četiri sata, a ovdje još imate i suparnika koji vas ometa.
Za uspjeh su vam, danas, potrebni i informatički pismeni sekundanti.
– Sekundanti daju zadatke programu i rade selekciju poteza i predlažu ih igraču. Danas su bolji sekundanti oni koji se bolje snalaze s računalima. Danas možete igrati turnir u Londonu, a da u Moskvi imate tim koji to prati i savjetuje vas.
Zahvaljujući modernim tehnologijama, porasle su i mogućnosti za varanje.
– To je velik problem za šah i bilo je slučajeva da su totalni anonimusi pobjeđivali na turniru, a mi smo svojedobno jedan takav slučaj imali u Zadru. Izvjesni Bugar imao je u cipelama instaliranu tehnologiju pomoću koje je primao signale u slušalice koje je prekrivao dugom kosom. Bio je to turnir koji se prenosio uživo i čim se prekinuo prijenos to više nije bio igrač "svjetske klase". Sjećam se da je prije pet-šest godina naš najbolji šahist Ivan Šarić, bivši europski prvak, u Bugarskoj ponudio remi igraču od kojeg ima 400 bodova veći rejting, jer je znao da će igrati protiv kompjutora, i ovaj je to glatko odbio.
Inače, i Šarić će biti sudionik zagrebačkog SuperUnited Grand Chess Toura koji se pretvorio u svojevrsni festival šaha. Jer, u ponedjeljak će se igrati ženski turnir, u utorak kadetski, a onda će najbolji iz tih turnira, zajedno s javnim osobama, igrati hendikep mečeve protiv deset velemajstora sudionika i Kasparova.
>> Pogledajte gaf tijekom prijenosa HNL-a