'Divim se Isaacu Newtonu. Bio je loša, zla osoba, ali je imao nevjerojatan um'

Zagrebački je gost ovih dana Chris Smith, jedan od najpoznatijih promotora znanosti u svijetu, tvorac radijskog programa i podcasta The Naked Scientists – Goli znanstvenici. Njegov znanstveni show skinut je do sada 65 milijuna puta, otkako je se počeo emitirati 2001., što ga čini jednom od najpopularnijih znanstvenih emisija u svijetu. Samo je posljednjih deset godina ekipa koja uz dr. Smitha radi Gole znanstvenike osvojila devet nacionalnih i međunarodnih nagrada za popularizaciju znanosti u što spada i Kohnova medalja Kraljevskog društva koju su dobili 2008. godine. Sam Chris Smith radi na Sveučilištu Cambridge kao savjetnik za kliničku mikrobiologiju i virologiju te u sveučilišnoj bolnici Addenbrooke’s. Organizatorica dolaska dr. Smitha i događaja The Naked Scientist Live Show in Zagreb jest dr. Jacinta Delhaize, australska Zagrepčanka, koja na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta radi posljednje tri i pol godine.

S Australijom Smitha veže i jedan od najutjecajnijih znanstvenih novinara u medijima engleskog govornog područja, Robyn Williams s mreže ABC, kao i gostujuća profesura na Sveučilištu Murdoch u Perthu. No posjet promotora znanosti nije tek protokolarne naravi, on će upravo danas na PMF-u izvesti svoj show koji je otvoren za građanstvo.

– U Hrvatskoj sam prvi put, dočekalo me sjajno vrijeme i otkrilo mi ovaj prekrasan grad i ljude koji su prema meni izuzetno ljubazni – otvorio je razgovor dr. Smith.

Čuli smo da ste bili u XV. gimnaziji, riječ je o jednoj od naših boljih škola. Čime su vas se učenici dojmili?

Vrlo često, kada dođem u neku obrazovnu ustanovu poput vaše škole, jednostavno zatražim da mi se postave znanstvena pitanja. I ne dogodi se ništa. No učenici ovdje bili su jako zainteresirani i motivirani, bilo je toliko pitanja da smo u nekom trenutku morali i prekinuti, mislim da nije bilo nikoga tko nešto nije pitao. A sva pitanja bila su doista jako dobra, iz puno znanstvenih područja.

Zašto ste svoju emisiju nazvali Goli znanstvenici?

Jer intrigira ljude i tjera ih da pitaju što je to goli znanstvenik. A onda poslušaju i shvate. Jer, Bogu hvala, nismo mi ti koji su razgolićeni, nego je to znanost. Ideja je biti beskompromisan, bez ograničenja u slanju poruke između znanosti i slušatelja. Ali isto tako i znanstvenika i slušatelja jer ono što definira emisiju jest to što se ne čuje samo nas u emisiji, mi postavljamo emisiju i moderiramo, ali glavni su akteri programa znanstvenici, istraživački, koji nam donose otkrića koja mijenjaju svijet ili stvaraju tehnologije koje će promijeniti svijet. Mi im dajemo platformu kojom se obraćaju publici.

Zašto radio i podcast, a ne, recimo, televizija?

Kada se pojavio video, svi su govorili da će ubiti televiziju i bili su u krivu. Kada se pojavio podcast, govorilo se kako će ubiti radio – i pogriješili su. Radio, odnosno radijski program jedan je od onih sjajnih medija koje se može napraviti na zaista efikasan način. Možete sami biti i producent i prezenter, dok na televiziji možete biti samo jedno. Za dobar TV program treba vojska ljudi, a dobar radijski program možete dobiti na brz i efikasan način. Možete njime prenijeti doista snažnu poruku ljudima i za to vam treba mali budžet. Pa u počecima je to i bilo važno, Goli znanstvenici nisu imali velike iznose novca koje su mogli potrošiti na visoke produkcije.

Posjetili ste mnoge zemlje, koja su vam iskustva bila najbolja, gdje ste se razočarali?

Dobro je kod znanosti što u svakom trenutku negdje postoji neki znanstvenik koji upravo otkriva nešto novo. Kamo god došli, događa se znanost. Imam različitih iskustava s mjestima na kojima sam bio, no teško mi je odabrati neko konkretno jer su sva moja iskustva bila doista iznimna. Govorio sam o Južnoj Africi i spuštanju u jedan od najdubljih rudnika na svijetu, upoznao ljude koji tamo doista rudare, i to rudare zlato! Onda sam otišao u jednu od najvećih rupa u svijetu, u Australiji, gdje ljudi također rudare u sličnim uvjetima kao i oni u Južnoj Africi. Upoznao sam ljude koji su napravili neka od najvećih svjetskih otkrića. Do sada sam razgovarao sa šest ili sedam tisuća znanstvenika. Tako sam imao i tu beneficiju da se doista mogu dobro obrazovati.

Ali vi još i radite. Zašto, nije li dovoljan samo uspjeh emisije?

Mislim da emisija ima veliku korist od moje vjerodostojnosti kao aktivnog istraživača te doktora medicine. S druge strane, moja medicinska praksa ima velike koristi od mojih sposobnosti koje koristim u programu gdje sam morao naučiti dobro komunicirati. Tako sam naučio i bolje komunicirati u svijetu medicine i u tome je pomogla radijska emisija. Također sam i znatno bolji radijski voditelj jer se razumijem u svoje teme. U svojem poslu susrećem i ljude koji mi otkrivaju različite stvari od kojih kasnije nastaje dobra radijska emisija. Ta sposobnost slušanja i profesionalna vjerodostojnost daju našim emisijama dodatne elemente koje možda drugi nemaju, čini mi se da je to naša jaka točka.

Jeste li već upoznali neke hrvatske znanstvenike?

Kao što sam rekao, ovo mi je prvi put da sam u Hrvatskoj pa se tek povezujem. No već sam upoznao veliki broj ljudi s kojima sam razmijenio kontakte. Planiramo već neke emisije, a još me čeka susret s desetak aktivnih znanstvenih istraživača koji rade ovdje u Zagrebu. Razgovarat ćemo o njihovu radu, napraviti intervjue koje ću ponijeti sa sobom i ti će intervjui biti dijelom budućih emisija. Nikada ne propuštam takvu priliku, pa tako nisam ni sada propustio upoznati vaše znanstvenike.

U kojem ste polju znanosti vidjeli najveći napredak, možda neko polje koje nije tako jako publicirano kao, primjerice, otkrića u astrofizici?

Ako govorimo o utjecaju na čovjeka, onda bi to bila molekularna biologija, konkretno sekvenciranje DNA. Kada sam krenuo na medicinski fakultet, pretpostavljalo se kako će ljudima koji su krenuli u projekt ljudskog genoma trebati desetljeće i milijuni dolara kako bi pročitali samo jednog čovjeka. Neki dan u našoj sam emisiji imao gospodina koji je glavni znanstvenik kompanije koja se zove Illumina, a koja je jedna od najvažnijih svjetskih kompanija za sekvenciranje DNA. Oni će za dva dana učiniti ono za što je trebalo gotovo dva desetljeća i obavit će to za otprilike dvije tisuće dolara. To je nevjerojatno i to je nešto što niste mogli predvidjeti prije 20 godina. A nevjerojatno je što sve takav napredak znanosti otključava, što nam omogućuje, kakav utjecaj ima na svijet. NHS, britanska javna zdravstvena služba, u postupku je sekvenciranja 100.000 genoma od 70.000 pacijenata što će nam dati izravan uvid u to kako djeluju bolesti, kako ih tretirati, zašto ih neki ljudi uopće dobivaju. To su pitanja na koja smo odgovore samo sanjali, a sada ih znamo.

Koji vas se znanstvenik posebno dojmio?

Znam razmišljati jer me netko to naučio, imam znanje jer me netko njemu naučio, imam ogromno poštovanje prema ljudima poput Isaaca Newtona iako je bio izuzetno loša, zla osoba, ali imao je nevjerojatan um. Pa onda prema Henryju Cavendishu koji je doista bio čudan, ali je sam samcat otkrio vodik, Mendeljejevu koji je shvatio kako treba formirati periodni sustav. Ljudi poput njih su svojom upornošću došli do takvih spoznaja, discipliniranim često i bolnim istraživanjem. Ne zaboravimo da ti ljudi nisu imali knjiga, a kamoli internet te su stoga njihova otkrića nešto nevjerojatno. U svojim emisijama susretao sam se s izuzetnim ljudima koji su znali prenijeti poruku iz svojih područja znanosti iako su ona često i jako komplicirana. No postoje ljudi koji ih znaju svesti na najjednostavniji mogući jezik koji svi ljudi razumiju, ali tako da vas natjeraju da razmislite. Npr., jedan od takvih ljudi je Martin Rees, kraljevski astronom koji je bio i na čelu Kraljevskog društva. Bio je jedan od prvih znanstvenika u našem programu, a postao mi je i dobar prijatelj. Ovog će tjedna govoriti o sudaru neutronskih zvijezda koji je prouzročio gravitacijske valove. Kada on o tome govori, ja to doista i razumijem.