Naša lista slave vrijedi za dostignuća u 2018. godini, a ne za cjelokupnu znanstvenu karijeru, stoga možda i nije sasvim cjelovita, jer još je niz hrvatskih znanstvenika ove godine imao vrijedne radove.
Genetika iz prapovijesti
Nikako se ne smije zaobići grupu hrvatskih antropologa koji su koautori u radu “The genomic history of southeastern Europe” u kojem se bave genetskom strukturom prapovijesnih populacija jugoistočne Europe. Profesori i doktori znanosti Mario Novak, Ivor Janković, Ivor Karavanić i Mario Šlaus s još hrvatskih znanstvenika, ali i s kolegama iz znanstvenih institucija drugih zemalja utvrdili su da je upravo na ovom području došlo do prvog doticaja lovaca skupljača i prvih zemljoradnika. Na ovo je područje iz Anatolije stigla poljoprivreda koja će se kasnije proširiti i na ostatak Europe. I to se dogodilo dvije tisuće godina prije nego što se do tada mislilo. Riječ je doista o povijesnom otkriću. Sam dr. sc. Mario Novak sudjelovao je u radu objavljenom u časopisu Science koji se bavi pretpovijesnim migracijama u jugoistočnoj Aziji.
Video - Satelitske snimke otkrile što se milijunima godina skriva ispod ledenog kontinenta
Jedan od naših najistaknutijih fizičara prof. dr. sc. Darko Androić i dr. sc. Tomislav Ševa, obojica s PMF-a u Zagrebu, aktivno su sudjelovali u eksperimentu čiji rezultat mjerenja slabog naboja protona do sada ima najpreciznije vrijednosti. Redoviti profesor na Imperial Collegeu u Londonu prof. dr. sc. Boris Lenhard s drugim znanstvenicima objavio je važan rad iz područja epigenetike.
Kazna ne daje rezultate
Čak u tri rada objavljena u Nature Genetics koautori su bili prof. dr. sc. Igor Rudan te prof. dr. sc. Ozren Polašek koje poznajemo i iz projekta 10001 Dalmatinac. Prof. dr. Igor Rudan bio je i koautor u radovima o globalnom dječjem zdravlju, a riječ je o dva rada objavljena u časopisu Lancet Global Health. Nekoliko naših fizičara, uključujući prof. dr. sc. Ivicu Puljaka i prof. dr. sc. Nikolu Godinovića, koautori su dva rada objavljena u časopisu Physics Letters B u kojima su predstavljeni rezultati istraživanja obavljenih u CMS kolaboraciji u CERN-u.
Dr. sc. Marko Jusup sa sveučilišta Hokkaido u Japanu i naš poznati ekonomist i fizičar prof. dr. sc. Boris Podobnik supotpisuju rad iz društvenih znanosti u kojem se zaključuje da kazna ne daje rezultate u poticanju suradnje među pojedincima unutar zajednice (Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America).
Još jedan naš znanstvenik na radu u SAD-u, prof. dr. sc. Srđan Verstovšek bio je vodeći autor i koautor u brojnim radovima o hematološkim bolestima u časopisima Lancet Hematology i JAMA Oncology.
Jedan od naših najcjenjenijih znanstvenika, akademik Slobodan Vukičević bio je koautor u radu objavljenom u Nature Microbiology, a godinu će svakako pamtiti po lijeku Osteogrow, projektu u kojem prof. Vukičević koordinator, prvom stvorenom u neovisnoj Hrvatskoj. I na stranicama ovih novina jako je bio čitan tekst o uspjehu naših znanstvenika predvođenih prof. dr. sc. Ivom Tolić s Instituta “Ruđer Bošković” i prof. dr. sc. Nenadom Pavinom s PMF-a u Zagrebu. U tom se radu otkriva da je diobeno vreteno, struktura važna u diobi stanica, kiralne strukture.
Cekajte, znanstvenici s VL-a jos nisu dali svoje misljenje. Oni tvrde da hrvatski znanstvenici nemaju pojma.