Kakva godina za hrvatske znanstvenike! Broj radova objavljenih u vrhunskim znanstvenim časopisima u kojima su naši znanstvenici koji rade u Hrvatskoj i u inozemstvu vodeći istraživači gotovo je nevjerojatan.
Do sada u Hrvatskoj nije napravljena slična godišnja lista koja bi bila temeljena na arhivama kao što je Web of Science, Thomson Reutersova znanstvenog ogranka nazvanog Clarivate koji znanstvene časopise rangira prema citiranosti. Ova golema baza gotovo svih radova objavljenih u vrhunskim svjetskim časopisima dala je iznenađujuće rezultate kada je riječ o našim znanstvenicima, pogotovo ako se u njih uključe i radovi u čijoj su izradi oni sudjelovali pod vodstvom drugih kolega.
Mjesto u Web of Science automatski znači i da je rad objavljen u međunarodno cijenjenom časopisu. Mi smo se pri rangiranju vodili kriterijem rukovodeće uloge u radu i čimbenikom odjeka znanstvenog časopisa, gdje su najcjenjeniji Science i Nature, tj. časopisi iz kojih se radovi najviše i citiraju. Zatim je tu dodatno rangiranje s obzirom na broj radova objavljenih u vrhunskim časopisima tijekom 2018. godine.
Video - Satelitske snimke otkrile što se milijunima godina skriva ispod ledenog kontinenta
Na temelju svega što smo pronašli, bez ikakvog krzmanja može se reći da je Hrvatska, osim što je nogometna, i znanstvena supersila. Slobodno bi se moglo sportskim rječnikom reći da ovi znanstvenici čine hrvatsku reprezentaciju u znanosti za 2018. godinu. Možda među njima ima i onih koje ćemo jednog dana zvati nobelovcima. Kao što ćete pročitati, neki su već sudjelovali u radovima koji su nagrađeni tim najvrednijim priznanjem u svjetskoj znanosti.
1. NENAD ŠESTAN - Sjajna godina s čak 18 objavljenih radova
Fantastična godina za znanstvenika koji radi na američkom Yaleu i u kojoj čak je 18 radova u kojima je ili prvi znanstvenik ili je u njima sudjelovao. Prof. dr. sc. Nenad Šestan voditelj je laboratorija na poznatom sveučilištu, ali i dopisni član HAZU. Yale ima jaku hrvatsku komponentu, tamo je jedan od uspješnijih prof. dr. sc. Paško Rakić, a dr. Šestan kao mentora uvijek ističe akademika Ivicu Kostovića.
Neuroznanost je ono čime se dr. Šestan bavi. Izdvajamo rad iz Sciencea pod nazivom Spatiotemporal transcriptomic divergence across human and macaque brain development, tj. Spaciotemporalna transkriptomska divergencija kroz razvoj mozga ljudi i makaki majmuna, u kojem se opisuje kako se razvoj ljudskog živčanog sustava razlikuje od onog u srodnog neljudskog primata te čini temelj za promišljanje oblika ponašanja specifičnih za ljude, kognitivnih sposobnosti te poremećaja. Bit je u tome kako precizni molekularni mehanizmi koji su temelj i zajedničkih i pojedinačnih osobina živčanog sustava čovjeka u razvoju nisu dosad bili dovoljno istraživani. Nudi uvid u evoluciju izražaja gena na ljudski mozak u razvoju gdje će se možda rasvijetliti potencijalne specifične podloge za određene neuropsihijatrijske bolesti.
2. NENAD BAN - Rad i o temelju lijeka za bolest spavanja
I ove godine naš znanstvenik koji na ETH u Zürichu vodi laboratorij u kojem s kolegama istražuje strukturu ribosoma i njihovu funkciju bilježi uspjehe. ETH je inače zbog dr. Bana promijenio pravilo kojim se omogućilo zapošljavanje na ETH mladim znanstvenicima u samostalnim profesorskim pozicijama po uzoru na američki sustav “tenure track”. Njegov je šef, ove godine preminuli dr. sc. Thomas Steitz, za radove o strukturi velike ribosomske podjedinice, u kojima je dr. Ban bio prvi autor, dobio Nobela 2009.
Kao najvažniji rad Banove grupe ove godine istaknut ćemo Evolutionary shift toward protein-based architecture in trypanosomal mitochondrial ribosomes, tj. Evolucijski pomak prema na proteinima temeljenoj arhitekturi u tripanosomskim mitohondrijskim ribosomima. U njemu su proučavali jednostanične parazite bičaše koji uzrokuju bolest spavanja i utvrdili da ti organizmi imaju drukčije mitohondrijske ribosome, tj. da su ponajprije sačinjeni od proteina, a ne od RNK molekula. To otkriće moglo bi poslužiti za stvaranje novih lijekova protiv bolesti spavanja i primjerice Chagasove bolesti od koje boluju milijuni ljudi.
3. MARIN SOLJAČIĆ - Rad i iz područja koje je nagrađeno Nobelom
Hrvatski fizičar na jednom od najboljih svjetskih tehničkih sveučilišta MIT-u u Bostonu jako je dobro poznat i domaćoj i svjetskoj javnost po nizu otkrića među kojima je i bežični prijenos energije. I ove je godine prof. dr. sc. Marin Soljačić imao četiri vrijedna rada od kojih ćemo izdvojiti onaj objavljen u Scienceu, Observation of bulk Fermi arc and polarization half charge from paired exceptional points, odnosno Promatranje rasutog Fermijeva luka i polarizacije pola naboja iz uparenih iznimnih točaka.
Taj će rad zasigurno biti važan dugoročno jer su Soljačić i njegovi kolege tamo opisali jednu prilično novu vrstu topoloških fenomena, a trenutačno je interes za topološke fenomene u fizici prilično velik: za njih je dodijeljena i Nobelova nagrada za fiziku 2016. Ovaj je rad prije znanstvenog nego tehnološkog značaja, no ipak bi u budućnosti mogao dovesti do novih načina povećanja količine podataka koje se može poslati svjetlovodom. Osim četiri rada u vrhunskim magazinima, Soljačić će istaknuti i rad u Science Advances u kojem se umjetnom inteligencijom analiziraju optički procesi daleko brže od konvencionalnih simulacija.
4. MATEJA HAJDINJAK - Rad o neandertalcima u prestižnom Natureu
Sjajan je uspjeh mlade hrvatske znanstvenice na Odjelu za evolucijsku genetiku Instituta “Max Planck” za evolucijsku antropologiju, jedne od najvažnijih europskih znanstvenih institucija u kojoj je i dovršila svoj doktorat. Njezin odjel vodi jedan od najpoznatijih i najuspješnijih znanstvenika iz tog područja, dr. sc. Svante Paabo. U radu objavljenom u časopisu Nature u ožujku ove godine pod nazivom Reconstructing the genetic history of late Neanderthals, odnosno Rekonstruiranje genetske povijesti kasnih neandertalaca, Hajdinjak je zajedno s drugim hrvatskim znanstvenicima usporedila genome petero “kasnih” neandertalaca, čime se došlo do saznanja o odnosima između njihovih populacija te njihovim kretanjima. Zaključeno je u radu da su se “kasniji” neandertalci od zajedničkog pretka iz Sibira razdvojili prije oko 150.000 godina, ali su genetski srodni. Zanimljivo je da je u radu sudjelovala i Petra Korlević, kći našeg poznatog astronoma Korada Korlevića. Uz njih od hrvatskih znanstvenika sudjelovali su i akademici Željko Kućan, Ivan Gušić i Pavao Rudan.
5. HRVOJE TKALČIĆ - Koliko je zapravo čvrsta Zemljina jezgra
Naš geofizičar koji radi na nacionalnom sveučilištu u Canberri, gdje je profesor i voditelj grupe za seizmologiju i matematičku geofiziku. Nakon PMF-a u Zagrebu poslijediplomski studij završio je na University of California Berkeley gdje je doktorirao na temu strukture duboke unutrašnjosti Zemlje putem prostornih valova potresa. Rad koji je sa svojim postdiplomskim studentom Thanh-Son Phamom objavio ove godine na stranicama Sciencea, Shear properties of Earth’s inner core constrained by a detection of J waves in global correlation wavefield ili Svojstva smicanja unutarnje jezgre Zemlje određena detekcijom J valova u globalnom korelacijskom polju, dokazao je čvrstu jezgru Zemlje. Transverzalni ili J valovi postoje u unutrašnjoj jezgri Zemlje, dokazuje rad, a to je ključan dokaz da je unutrašnja jezgra Zemlje u čvrstom stanju jer se takvi valovi mogu širiti samo kroz čvrsto agregatno stanje. Ovom inovativnom aplikacijom korelacijskog polja Zemlje mogla bi početi nova era u globalnoj seizmologiji koja donosi i mogućnost skeniranja unutrašnjosti drugih planeta na kojima ne vladaju uvjeti kao na Zemlji, tj. nemaju potresa i tektonskih pomaka.
6. JOSEPH SCHLESSINGER - Još jedan korak u liječenju dijabetesa i nekih vrsta raka
Hrvatsko-američki znanstvenik često se vraća u Hrvatsku kada prenosi svoje golemo znanje iz biomedicine. Što je prava sreća jer dr. sc. Joseph Schlessinger sa sveučilišta Yale jedan je od najcitiranijih svjetskih znanstvenika. Iako već poduljeg staža u znanosti, dr. Schlessinger i dalje istražuje i objavljuje pa je tako i ove godine imao važne radove. Takav je, primjerice, Structures of ß-klotho reveal a ‘zip code’-like mechanism for endocrine FGF signalling, odnosno Strukture ß-klotha otkrivaju mehanizam nalik na poštanski broj za endokrinu FGF signalizaciju objavljen na stranicama Sciencea u siječnju.
Klotho proteini, nazvani po grčkoj božici koja “prede nit života”, igraju važnu ulogu u regulaciji dugovječnosti i metabolizma. U ovom se radu opisuje trodimenzionalna struktura i funkcioniranje beta-Klotho proteina. Otkrića koja se donose u novom uratku Schlessingera i njegovih kolega mogla bi imati implikacije na liječenje različitih bolesti poput dijabetesa, pretilosti, točnije liječenje dijabetesa tip 2 u pretilih osoba, nekih vrsta raka, ponajprije onog jetre, ali i bolesti kostiju.
7. IVAN ĐIKIĆ - Kako blokirati bakterije otporne na antibiotike
Znanstvenik sa sveučilišta Goethe u Frankfurtu hrvatskoj je javnosti i predobro poznat po svojim medijskim istupima u kojima promiče znanost i polemizira o njoj. Prof. dr. sc. Ivan Đikić jedan je od naših najboljih znanstvenika i zbog kontinuiranog kvalitetnog rada zbog kojeg redovito dospijeva na stranice najvažnijih znanstvenih časopisa. Tako je u svibnju ove godine na stranicama Naturea kao glavni znanstvenik u istraživanju objavio rad pod nazivom Insights into catalysis and function of phosphoribosyl-linked serine ubiquitination, odnosno Uvidi u katalizu i djelovanje serinske ubikvitinacije povezane preko fosforiboze.
Iza ovog ne baš svakome razumljiva naslova skriva se rad koji se bavi sve većom otpornošću bakterija na antibiotike. Konkretno, proučavani su enzimi bakterije Legionelle SdeA, legionarske bolesti, koji uzrokuju oštećenje stanica pluća. Dizajniranjem mutanata u genomu bakterije dr. Đikić je s kolegama dokazao kako bakterije više nisu bile sposobne širiti se u imunološkim stanicama čovjeka. Odnosno, otkrio je kako blokirati bakterije otporne na antibiotike.
8. MARINA ELEZ - Kako mutacije stanica utječu na organizme
Hrvatska znanstvenica radi na francuskoj Sorboni u laboratoriju “Jean Perrin”. Dr. sc. Marina Elez s proučavanjem je mutacija na razini pojedinačnih stanica započela još za postdoktorata kod prof. dr. sc. Miroslava Radmana. Ove godine objavila je zaista vrijedan rad na stranicama Sciencea. Mutation dynamics and fitness effects followed in single cells ili Praćenje dinamike mutacije i njezinih efekata na adaptivnu vrijednost na nivou individualnih stanica govori o usavršenoj metodi kojom je omogućeno izravno opažanje mutacija na razini stanice u više od 200 ciklusa repliciranja stanice. Riječ je o koraku bliže razumijevanju načina na koji mutacije utječu na organizme. Pri tome se ustanovilo i kako je tek jedan posto mutacija smrtonosno za stanicu kod bakterija. Isto je tako utvrđeno kako stanice koje su pod stresom nemaju povećan broj mutacija. Do otkrića dr. Elez promatranje mutacija moralo se raditi na cijeloj populaciji stanica, dok je sada mutacije moguće promatrati u stvarnom vremenu (dok se one rađaju) u individualnim stanicama. Na radu je surađivao i dr. sc. Ivan Matić s Medicinskog fakulteta “Paris Descartes”.
9. DANICA KRAGIĆ - Kako natjerati robote da gledaju i ‘vide’
Jedna od najutjecajnijih znanstvenica iz područja robotike svakako je dr. sc. Danica Kragić koja je direktorica Centra za autonomne sustave i profesorica računalnih znanosti na KTH Kraljevskom institutu za tehnologiju u Stockholmu. Svoje vrijedne radove ove godine objavljivala je u Science Robotics, časopisu koji je najnoviji u Scienceovoj obitelji. U rujnu ove godine objavljen je rad pod imenom From active perception to deep learning, odnosno Od aktivne percepcije do dubokog učenja.
Naša se znanstvenica u Švedskoj bavi razvojem percepcije u robota, odnosno mogućnosti da ih se “natjera” da “vide” to što gledaju. Taj je izazov danas jedan od najvećih deset u robotici, među kojima su navigacija i istraživanje u ekstremnom okolišu i osnovne osobine umjetne inteligencije kao što su percipiranje i prepoznavanje. Konkretno je riječ o pronalaženju načina da se sustav spojen na kameru natjera da opiše to što “vidi”. Takva nastojanja ne bi trebala ostati ograničena samo na natjecanja, već bi se mogućnost računalne vizije trebala vratiti pod okrilje robotike i tako robote učiniti daleko upotrebljivijima.
10. GORDAN LAUC - Skriva li se doista u glikanima tajna života
Genos je jedna od rijetkih tvrtki koja uspješno spaja znanost s poduzetništvom. Zapravo, tvrtka čiji je osnivač dr. sc. Gordan Lauc jedinstven je slučaj. Kada ste odabrali to da živite od sredstava iz različitih fondova ili s tržišta, tada nema druge nego raditi i objaviti što je više moguće istraživanja. Tako je i ove godine grupa znanstvenika iz Laucova Genosa ostvarila vrijedne radove. Jedan je od tih Profiling and genetic control of the murine immunoglobulin G glycome, odnosno Profiliranje i genetička kontrola mišjeg imunoglobulina G glycome objavljen u Nature Chemical Biology.
Kako su u fokusu istraživanja prof. dr. sc. Gordana Lauca i njegovih znanstvenika glikani, tako se i ovdje u suradnji s University of Western Australia dokazuje da se u glikanima možda skriva tajna života, odnosno objašnjenje brze evolucije višestaničnih organizama. Njihov je razvoj omogućila alternativna glikolizacija kojom se bavi ovaj rad. Grupa prof. Lauca kao vodeći autor ima još dva rada u časopisu Gastroenterology, jedan u Circulation Research te dva u Diabetes Care koji potvrđuju da je riječ o globalnom lideru u području visokoprotočne glikomike.
Marsal Tito - Prvi neandertalac