Kakva nas klima čeka u budućnosti? Stručnjaci upozoravaju na ekstreme

Govoreći o vremenu, čim se ljeto primakne svom kraju, počne nas odmah kopkati kakva nam se jesen sprema. I zima. Što nas čeka? Osobito nam se ta pitanja vrzmaju po mislima posljednjih godina kada su klimatske promjene takve da su svakakva vremenska iznenađenja moguća, kao i razni teško podnošljivi ekstremi. A tu je i osjećaj da se sve svelo na ljeto i zimu, da ona dva, po mnogima, najljepša i najugodnija godišnja doba – proljeće i jesen – zapravo nepovratno gubimo. Toj se strepnji teško oteti, kao što je teško gledati i podnositi gotovo svakodnevne vijesti o paklenim vrućinama, zastrašujućim požarima, gotovo biblijskim potopima, razornim uraganima...

Promjena recepta

A baš o ovom potonjem, klimatskim promjenama u kontekstu uragana Harvey, te onome što nam je neizbježna budućnost, kazao je ponešto stručnjak s hamburškog Instituta za vrijeme i klimu Frank Böttcher.

– U posljednjih 30 godina u Njemačkoj bilježimo da su jugoistočni vjetrovi koji dolaze s prostora Sredozemlja topliji za gotovo dva stupnja! Ljetne oluje, s jakim vjetrovima i tučom, nastaju zbog razlike u temperaturi toplog ljetnog zraka i nadolazećeg hladnog zraka. I razmjere štete od uragana Harvey potaknute su posljedicama klimatskih promjena. Ovdje je odlučujuća temperatura na površini mora. Pojednostavljeno rečeno: uragan funkcionira kao lonac za kuhanje. Što je veća temperatura ploče štednjaka, to voda brže ključa i isparava. Prilikom nastanka jedne ovakve oluje situacija je ista. Zbog globalnog zagrijavanja i temperatura “ploče štednjaka” oceana postaje veća, a voda isparava. Ta voda postaje oborina i energija uragana. Negdje se to mora “istovariti” i to upravo gledamo u Sjedinjenim Državama – kazao je Böttcher uzvrativši zatim na pitanje – je li globalno zagrijavanje ključni faktor za ekstremno vrijeme, ovim riječima: “Nekad manje, nekad više. Klima je kompliciran sustav. Sve što promijenimo ili nadodamo mijenja sustav. Kao kod pečenja kolača. Promijenite recept, dodajte jedan komadić čokolade u tijesto za kolač i zamijesite. Gdje će taj komadić čokolade na kraju završiti u kolaču, to je slučajnost. Isto vrijedi i za vrijeme. Suše u Sredozemlju i odroni zemlje u Alpama isto su komadići uzrokovani globalnim zatopljenjem. U planinama se tope ledene mase i stijene. One pucaju i ubijaju mnoge planinare kao nedavno u Švicarskoj.” A zatim je stručnjak iz Hamburga upozoravajući objasnio što možemo očekivati u nadolazećim godinama.

– Klima će se nastaviti zagrijavati. Stoga će ekstremne vremenske pojave poput oluja biti sve češće. Sve će više pucati stijene na planinama. Zbog viših temperatura zarazne bolesti poput malarije mogle bi se brže prenositi putem ugriza krpelja. Do sada s tim u Europi nismo imali problema, ali i to se može promijeniti. Ne možemo zaustaviti klimatske promjene, ali moramo u okvirima svojih mogućnosti činiti sve da se taj proces uspori i da se posljedice maksimalno ograniče – riječi su od kojih bi nas trebala podilaziti jeza jer smo za ono što se već događa i ono što će nam se tek događati uvelike odgovorni sami.

Posljednji vrući vikend

I dok je ovo bio jedan globalni klimatološki pogled, valja nam pažnju svrnuti i na onaj mali komadić planeta na kojem mi živimo i na kojem sami, kako znamo i umijemo, odolijevamo sve nenormalnijim vremenskim uvjetima. Pa onda, što nas u Hrvatskoj čeka idućih mjeseci?

– U mnogim će dijelovima Hrvatske ljeto vjerojatno potrajati i po vremenskim obilježjima, iako gotovo sigurno diljem zemlje više nećemo imati onako visoku temperaturu kao prošlog vikenda. Može se reći da je to u većini Hrvatske bio posljednji tako vruć vikend ove godine, u mnogim krajevima i posljednji toplinski val koji može djelovati na zdravlje. Vrućih ćemo dana sigurno, barem ponegdje, imati i u rujnu, ali vjerojatno ne baš ovako vrućih i ne u nizu kao ovih dana. Ako se to slučajno i dogodi, bit će to još jedna rijetkost, gdjegdje čak i iznimka, i novi svojevrsni rekord. Naravno, ne u Kninu, gdje su se dva uzastopna, i to vrlo vruća dana, s temperaturom 35 Celzijevih stupnjeva, i višom, događala više puta u rujnu, najkasnije do sada u godini 18. i 19. rujna 1987. Ali već na postaji Split-Marjan malo je drukčija priča. Niz dana s temperaturom 32 stupnja, i višom, u rujnu je prilično rijedak. Ili u zagrebačkom Maksimiru, gdje su u dosadašnjoj povijesti rujanskih mjerenja zabilježena samo četiri dana s temperaturom od 33 stupnja, i višom, kakva će biti ovaj vikend, i to po jedan dan 2008. i 2011. te 2015. godine dva dana, ali ne u nizu – iznosi glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula nastavljajući da su obilnije i dugotrajnije oborine u Dalmaciji malo vjerojatne idućih tjedana, ali se povećava vjerojatnost za češće sporadične pljuskove.

– Nade za znatniju količinu oborine vjerojatno će ostati neostvarene i u rujnu i u listopadu, posebice u južnijim hrvatskim krajevima, ali ne i od studenog, osobito u prosincu i siječnju, kada je velika vjerojatnost izraženije ciklonalne aktivnosti u našem dijelu Europe s kojom bi zamjetnijih oborina trebalo biti diljem Hrvatske. Prognoze srednje temperature zraka za sljedeće mjesece i sezone kod različitih kompjutorskih modela koji u svijetu izračunavaju dugoročne prognoze manje su jedinstvene nego inače, osobito za ovu jesen. I dok jedni upućuju na vjerojatnije, u većini Hrvatske čak uz više od 80% pozitivno odstupanje od prosječne sezonske temperature, zbog topline u rujnu i listopadu, neki drugi modeli to odstupanje smanjuju. No prema svima je vjerojatnost dugotrajnog hladnog razdoblja iznimno mala. Slično je i sa srednjom temperaturom zime, za koju je umjerena, u dijelovima Hrvatske i velika vjerojatnost da će biti barem malo toplija od prosjeka. Izgledi za ponavljanje hladnoće slične onoj u ovogodišnjem siječnju iznimno su mali. Ali postoje. Ovo je ipak samo prognoza – kaže Vakula.