Šećeri nam nakon izgaranja u tijelu daju energiju, no industrijski rafinirani šećer koji se naziva i stolnim šećerom ili saharozom, krivac je za prekobrojne kilograme i razne zdravstvene probleme. Nekad luksuz, danas, kad je dostupan većini ljudi, jedna je od namirnica za koje liječnici kažu da ju je bolje izbjegavati i koristiti umjesto nje zdravije nadomjeske za zaslađivanje čajeva, kave, sokova i pripremu kolača. Znanstvenici na Sveučilištu Georgia proveli su istraživanje na glodavcima i dokazali da svakodnevna konzumacija šećera u zaslađenim pićima tijekom adolescencije narušava uspješnost u učenju i pamćenju u odrasloj dobi.
Nešto se da popraviti
Djeca su danas najveći potrošači rafiniranog šećera u hrani, što dovodi do pretilosti i bolesti srca, ali i problema s pamćenjem. Znanstvenici su odlučili provjeriti kako konzumacija šećera u djetinjstvu utječe na razvoj mozga, posebno njegova dijela koji je važan za funkcije učenja i pamćenja – hipokampus.
Novo istraživanje na glodavcima koje je vodilo Sveučilište Georgia u suradnji s istraživačkom skupinom sa Sveučilišta Južne Kalifornije pokazalo je da svakodnevna konzumacija šećera tijekom adolescencije narušava uspješnost zadatka učenja i pamćenja tijekom odrasle dobi. Istraživanje je, nadalje, pokazalo da su promjene u bakterijama u crijevima možda ključ oštećenja pamćenja izazvanog šećerom. Otkrili su da se slični problemi s pamćenjem pojavljuju i kad su šećerom obogaćene bakterije u crijevima životinja koje nikad prije nisu konzumirale šećer.
Video - Obožavatelji čokolade zgroženi: Evo kako izgleda biljka kakaovac prije nego se preradi u omiljeni slatkiš
– Šećer u ranom životnom dobu povećao je razinu parabakteroida, a što je viša razina parabakteroida, to su rezultati bili gori – istaknula je docentica Emily Noble.
U Sjedinjenim Američkim Državama izrađene su smjernice koje preporučuju ograničavanje dodanih šećera na manje od 10 posto kalorija dnevno. Podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti pokazuju kako Amerikanci u dobi od devet do 18 godina premašuju tu preporuku, a većina kalorija dolazi upravo od pića zaslađenih šećerom.
Tijekom istraživanja mladi štakori dobili su uobičajeni obrok i 11 posto otopine šećera, što je usporedivo s komercijalno dostupnim pićima zaslađenim šećerom. Pratili su nakon toga ponašanje glodavaca. Otkrili su da su štakori koji su u ranom životnom dobu konzumirali šećer imali probleme s percepcijom okoline, za razliku od onih koji nisu konzumirali šećer. Drugi memorijski zadatak temeljio se na osnovnoj memoriji prepoznavanja, neovisnoj o hipokampusu, koja uključuje sposobnost životinja da prepoznaju nešto što su ranije vidjele. U ovom zadatku šećer nije imao utjecaja na memoriju prepoznavanja.
– Čini se da rana konzumacija šećera selektivno narušava njihovo učenje i pamćenje u hipokampusu – istaknula je Noble.
Dodatne analize pokazale su da je veća konzumacija šećera dovela do povišene razine parabakteroida u gastrointestinalnom traktu, dakle mikroorganizama koji igraju važnu ulogu u ljudskom zdravlju. Znanstvenici su, uz ostalo, povećali razinu parabakteroida u crijevima štakora koji nikad nisu konzumirali šećer. Te su životinje imale problema s memorijom u oba zadatka. Noble ističe da je potrebno nastaviti s istraživanjima o povezanosti crijeva i funkcija mozga.
– Pitanje je kako ove populacije bakterija u crijevima mijenjaju razvoj mozga – napominje. Neke prije rađene studije pokazale su da se oštećenja memorije zbog prekomjerne konzumacije šećera mogu ispraviti ako se prijeđe na namirnice niskog glikemijskog indeksa.
Znanstvenici s novozelandskog Sveučilišta Otago 2018. godine istraživali su u kojoj mjeri običan šećer utječe na kognitivne sposobnosti. Eksperimentom je obuhvaćeno pedesetak osoba koje su odgovarale na tri grupe pitanja i rješavale aritmetičke zadatke. Sudionici koji su prije testova konzumirali hranu bogatu glukozom (grožđani šećer) i saharozom postigli su lošije rezultate od onih koji su konzumirali hranu s fruktozom (voćnim šećerom) ili sukralozom.
Potrošač minerala i vitamina
– Naše je istraživanje pokazalo da je “šećerna koma”, koja se povezuje s konzumacijom glukoze stvarni fenomen koji pokazuje da razina pozornosti znatno pada nakon konzumacije šećera koji sadrže glukozu – rekla je Mei Peng, predavačica na Odjelu za znanost prehrane na Sveučilištu Otago, i dodala da prosječna osoba svakodnevno pojede oko 12 žličica šećera iz hrane.
Provođena su o istraživanja koja su pokazala da kontinuirano visoka razina šećera u krvi može dovesti do starenja mozga, odnosno do demencije. Šećer se dobiva od šećerne trske ili šećerne repe.
Ako se koristi u prekomjernim količinama, saharoza ili stolni šećer mogu biti i štetni za zdravlje jer ljudsko tijelo nije prilagođeno golemim količinama saharoze. Šećer koji tijelo ne iskoristi, pretvara se, ističu stručnjaci, u rezervnu mast koja je dogovorna za nastanak raznih bolesti, od problema s gušteračom do šećerne bolesti i oštećenja krvnih žila i pojave ateroskleroze. Šećer je i “potrošač” vitaminskih i mineralnih zaliha organizma. Pretjerano uživanje u slatkom može dovesti i do osjećaja umora i iscrpljenosti. O karijesu da i ne govorimo, to djeca uče već u vrtiću.