reforme tek slijede

15 stvari 
koje 
Vlada mora učiniti 
u idućih 100 dana

Foto: Patrik Macek/Pixsell
15 stvari 
koje 
Vlada mora učiniti 
u idućih 100 dana
31.03.2012.
u 13:10
Na redu investicije i spašavanje tvrtki. Čačićevi natječaji za obnovu javnih zgrada i fasada bit će uvertira u investicijski ciklus. Slijedi i labavljenje kolektivnih ugovora da bi se “počistila” javna poduzeća i pripremila prodaja.
Pogledaj originalni članak

Desetak tvrtki s približno dvije tisuće radnika dobilo je ovih dana ili će dobiti radnu knjižicu jer im tvrtke idu u stečaj.

To je tek početak velikog čišćenja gospodarstva od dužnika i nelikvidnih tvrtki koje će se protegnuti na cijelu ovu godinu. Uvođenje reda u javne financije i odnose među tvrtkama jedan je od gorućih problema koje je vladajuća ekipa obećala riješiti u roku šest mjeseci. Idućih sto dana Vlada bi trebala objaviti zakon o financijskom poslovanju koji se radi s ambicijom da se u kratkom roku presiječe koja tvrtka može opstati i ostati, a kome će staviti ključ u bravu.

Tu je još i osjetljivo pitanje trajanja kolektivnih ugovora, što se također mora riješiti do sredine godine i sljedećeg roka u kojem će se iznova ispitivati kreditni rejting države. Proračunske će se brige idućih 100 dana seliti na kontrolu rashoda i gašenje požara. Jednom će to biti iznemogle državne tvrtke, drugi put dospijeće jamstava za škverove, isplata poticaja za seljake ili pak saniranje gubitaka u zdravstvu. Veliku će pažnju izazvati javna objava dužnika, ako do nje dođe. Iako je prijedlog izmjene Općeg poreznog zakona napisan već tri tjedna, Vlada ga još ne stavlja na dnevni red jer ima prigovora da će time samo pogoršati tržišnu poziciju dužnika, koji ne duguju iz hira već zbog toga što ni oni sami ne mogu do novca.

Najveći izazovi - brodogradnja i turistička sezona

1. Slijedi zaduženje od 1,5 milijardi dolara

Tijekom travnja Vlada bi trebala plasirati 1,5 milijardi dolara obveznica, a procjenjuje se da će cijena duga biti između 6,5 i 6,8%, neznatno više nego prošle godine kada se država zaduživala na američkom tržištu. Mjereno udjelom u BDP-u, ovogodišnji bi deficit trebao biti jedan postotni poen niži nego lani (5,3 posto), a plan je da se u kraćem razdoblju spusti ispod 3 posto, što je zadano kriterijima iz Maastrichta. Javni dug ubrzano raste od 2008., s jamstvima većim od 60%.

2. A što s 3. majem i Brodotrogirom?

Vlada je riješila pola problema - DIV-u je dala Brodosplit, a Kraljevicu poslala u stečaj. Za pronalazak rješenja za preostala dva brodogradilišta - 3. maj i Brodotrogir - dala si je predah od 90 dana. Težak zadatak jer zainteresiranih investitora nema, a problem je i iznimno uzak manevarski prostor - dogovor s Bruxellesom podrazumijeva smanjenje proizvodnih kapaciteta, ali i veliki vlastiti doprinos novog vlasnika u restrukturiranju od minimalno 40 posto.

3. Rohatinskom i treći guvernerski mandat?

Sredinom godine istječe dvogodišnji mandat sadašnjem guverneru Hrvatske narodne banke. Očekuje se ostanak Željka Rohatinskog iako nijedna od strana nije donijela konačnu odluku, a iskustvo otprije govori da su obrati uvijek mogući. Osim Rohatinskog, u igri je i njegov zamjenik Boris Vujčić. Javno vlada podržava neovisnost i monetarnu politiku HNB-a, ali potajno nada se da će biti labavija nego do sada, te da će poduprijeti neke investicijske planove.

4. Fasade - lijek za posrnulo gospodarstvo

Ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak najavio je veliki investicijski ciklus vrijedan 1,8 milijardi kuna, odnosno obnovu više stotina škola, bolnica, vrtića i drugih javnih zgrada kako bi se podigla energetska učinkovitost tih objekata. Prvi natječaji trebali bi biti raspisani već u travnju a prve zgrade koje će dobiti nove "energetski prijateljske" fasade su zagrebački PMF i Dječji dom Lovran. Ministar računa da će u sklopu tog projekta zaposliti oko 50 tisuća ljudi.

5. Zamah u turizmu

Počinju razgovori s turoperatorima o sezoni 2013., a s 34 mil. kuna ući će se u natječaje za programe poticanja konkurentnosti u turizmu. Počinje privatizacija Brijuni rivijere i HTP Korčule, i sve će se učiniti da crikvenički Jadran izbjegne stečaj. Radi se na promjeni četiriju zakona: o turističkim zajednicama, turističkom zemljištu, ugostiteljskoj djelatnosti te pružanju usluga u turizmu, a dorađuje se i strategija razvoja turizma.

6. Kolektivni ugovori

Do kraja lipnja bit će gotov Zakon o reprezentativnosti sindikata i udruga poslodavaca što je neizravna izmjena Zakona o radu, a što će odigrati ulogu u izmjenama kolektivnih ugovora. Uvest će se propisi kojima će se osigurati da država dvije godine plaća doprinose novozaposlenima koji su bez posla bili najmanje dvije godine i prvozaposlenicima, osigurat će se rad bez zasnivanja radnog odnosa na dvije godine te regulirati status sezonaca u poljoprivredi. Sredit će se i područje beneficiranog radnog staža u kojemu su sada 84 kategorije, a neke od njih broje samo jednu osobu.

7. Registar socijalne skrbi

Ministarstvo socijalne politike i mladih radi na izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi kojima će se revidirati sustav naknada i prava. U posljednjoj je fazi implementacija informatičkog registra za sve korisnike socijalne skrbi, kako bi se taj sustav povezao s bazama podataka drugih tijela državne uprave. Počela je i analiza potreba u domovima za djecu i domovima za djecu s poremećajima u ponašanju.

8. Socijalno poduzetništvo

U suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog osiguranja, u iduća će tri mjeseca započeti izrada Strategije socijalnog poduzetništva te će se formirati radne skupine i organizirati javne rasprave na tu temu.

9. Njive u zakup

Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu - državna zemlja više se neće prodavati nego davati u dugogodišnje koncesije i zakup. Čeka se i usvajanje izmjena Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju radi daljeg usklađivanja s EU te strategija razvoja prehrambene industrije koja će ove godine dobiti 50 milijuna kuna potpora. Objava natječaja za potpore drvnoj industriji te izmjene Zakona o hrani te o vodama, pojačan rad na korištenju IPARD-a te isplata preostalih poticaja seljacima od više od 1 mlrd. kuna.

10. Titule prema Bologni

Izmijenit će se i donijeti sedam zakona koji pokrivaju znanost i visoko obrazovanje, akademske i stručne nazive, Hrvatsku zakladu za znanost, odgoj u osnovnim i srednjim školama, predškolski odgoj i sport te sportsku inspekciju. Uskladit će se stručne spreme s bolonjskim titulama, dati mogućnost pravnim osobama da vode program predškolskog obrazovanja, regulirati izbor ravnatelja, uvesti elektronička prijavu u prvi razred srednje škole.

11. Izvješće o monitoringu

Potkraj travnja iz Bruxellesa dolazi prvo izvješće o monitoringu - prva ocjena Hrvatske nakon potpisivanja Pristupnog ugovora.

- Ta nam je procjena iznimno važna. Očekujem da će biti “miješana”. Kritike će biti orijentir na čemu se treba raditi jer se moramo pripremati za veliko jesensko izvješće - kaže ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

12. Vize, granica na moru

Nastavit će se s radom komisije koja ima cilj liberalizirati vizni režim i ukinuti dvostruko oporezivanje, dovršiti posao imenovanja veleposlanika te lobiranje za što skoriju ratifikaciju Pristupnog ugovora. Istodobno, Hrvatska i Slovenija počet će rješavati pitanje granice na moru na Arbitražnom sudu.

13. Posao za branitelje

U postupku je donošenje novog Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja za razdoblje od 2012. do 2013. godine. U pripremi su i izmjene Zakona o pravima branitelja koje će ministar Predrag Matić raditi zajedno sa svim zainteresiranim udrugama i pojedincima.

14. Projekt Clean start

“Clean start” ili dubinsko snimanje 22 ministarstva, državnih tvrtki i zavoda, Vladin je projekt koji debelo kasni. Prvotno je trebao stajati 45 milijuna, no na koncu će Vlada dati samo 3,875 milijuna kuna za taj projekt. Revizorska kuća trebala bi biti odabrana uskoro, tako da do ljeta uspije napraviti posao od kojeg Vlada očekuje mnogo - stvarno financijsko stanje u odabranim tvrtkama i institucijama i smjernice razvoja tih sustava.

15. Srediti isporuku lijekova

Ministar zdravlja Ostojić mora, osim od farmaceuta kojima planira uzeti 500 milijuna kuna, od države dobiti dio od 3 milijarde koliko ona duguje HZZO-u. Od ministra financija trebat će pomoć jer su veledrogerije odlučile zaustaviti isporuku lijekova dok se ne sanira oko 900 milijuna kuna duga i rokovi plaćanja svedu u okvir od 365 dana.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 75

VV
velerov_vrt
17:44 31.03.2012.

150 stvari...najmanje

Avatar kanonik
kanonik
17:27 31.03.2012.

Ovo bi se rejlo,plaćeni oglas.

KK
KlNGS KlNG®
13:54 31.03.2012.

šuplje ili prazno, pitanje je sad