Ako je nasljednici ne traže, štednja preminuloga ostaje mirovinskim fondovima

Već godinama slušamo o tome kako je štednja u obveznim mirovinskim fondovima naše vlasništvo te da je, u slučaju smrti, dobivaju nasljednici. No je li baš tako u stvarnosti i koliko te nasljedive imovine uistinu i dođe do nasljednika? Gdje je problem? Pa u tome što ne postoji obvezna provjera i što dobar dio nasljednika uopće nije svjestan da su njihovi najmiliji imali to vlasništvo. A to se odnosi na više od 2,3 milijuna građana. Slična je, ako ne i gora, situacija s gotovo 250 tisuća hrvatskih branitelja, vlasnika udjela u Fondu hrvatskih branitelja, vjerojatno najbrojnijem investicijskom fondu nakon mirovinaca. S obzirom na izostanak obveze adekvatnog izvještavanja kod njih je dobar dio članstva zaboravio da ima udjele, a kako će im to tek znati nasljednici…

Obavijesti jednom godišnje

Pitali smo o tome mjerodavne, koji bi morali, s obzirom na brojnost članstva ovih fondova, propisati obvezu izvještavanja na način na koji je to, recimo, riješeno kod drugih financijskih usluga: jednom godišnje, poštom, na kućnu adresu. I provjeru u slučaju smrti. Banke, primjerice, svakodnevno dobivaju obavijest od Fine o smrti i blokiraju račun do okončanja ostavinskog postupka.

U Središnjem registru osiguranika (Regosu) objašnjavaju proceduru nasljeđivanja ako član OMF-a umre prije umirovljenja, a članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu: u tom slučaju potrebno je u ostavinskom postupku navesti da je preminuli imao sredstva na osobnom računu u OMF-u te utvrditi tko su nasljednici i u kojem omjeru nasljeđuju kapitalizirana sredstva. Javni bilježnik ili nadležni sud, koji traže od Regosa informaciju o članstvu u OMF-u, donose rješenje o nasljeđivanju u kojem su navedena sredstva II. stupa preminulog člana te nasljednici – pojašnjavaju. Na pitanje tko je nadležan za obavještavanje nasljednika kažu da ako nadležni sud ili bilježnik u ostavinskom postupku kojim slučajem ne raspolažu podatkom o članstvu u II. stupu, Regos na zahtjev članova obitelji izdaje potvrdu o članstvu koja se koristi u ostavinskom postupku. Znači, sve je na nasljednicima – oni su ti koji moraju provjeravati imovinu svojih najmilijih, ne država.

POVEZANI ČLANCI:

Na pitanje koliko je novca ostalo OMF-ovima jer ga nasljednici nisu podigli, u Regosu kažu da ne prate statističke podatke o toj imovini jer se osobni računi vode u obračunskim jedinicama pa se vrijednost imovine mijenja svaki dan. Ne raspolažu ni informacijom o strukturi po pojedinim mirovinskim fondovima. Ako nasljednici podnesu zahtjev, ne plaćaju naknade, no moguće je da plate porez ako nisu prvi nasljedni red. Tražili smo i podatke o isplaćenoj štednji OMF-ova zbog smrti člana prije umirovljenja te dobili podatak da je u posljednjih 20 godina isplaćeno 176 milijuna eura (1,3 milijarde kuna) nasljednicima zbog smrti 17.394 člana fonda. Nije to baš malen broj.

Sada dolazi nejasni dio. Na pitanje kontaktiraju li ih javni bilježnici na inicijativu nasljednika pa tek onda kreće procedura s nasljeđivanjem ili Regos automatizmom obavještava javne bilježnike kako bi imali te podatke na ostavinskim raspravama, pojašnjavaju da javni bilježnici ili nadležni općinski sud po službenoj dužnosti traže od Regosa informaciju o članstvu u OMF-u za potrebe ostavinske rasprave. No iz HJK-a odvraćaju bitno drukčije: ako se utvrdi, sukladno godinama života, da je ostavitelj bio član OMF-a, nasljednici se upućuju u Regos radi dostavljanja potvrde o članstvu.

"Sukladno godinama života" nije dovoljno dobro. Država koja skrbi za svoje građane trebala bi raditi automatsku provjeru za sve. A jednako tako i za Fond branitelja! Uz toliki broj članova i naknadna nasljeđivanja visoka je vjerojatnost da svaki preminuli građanin ima udjele ili u Fondu hrvatskih branitelja ili u OMF-u. Budući da to dosad nije radila, one koji imovinu otkriju s odgodom trebala bi osloboditi svih naknada za naknadno pronađenu imovinu.

Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji propisao je da članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog i nestalog hrvatskog branitelja i hrvatski branitelji imaju pravo na dodjelu udjela u Fondu branitelja. Ministarstvo hrvatskih branitelja pitali smo na koji se način obavještavaju članovi da imaju sredstva u Fondu, a na koji način njihovi nasljednici u slučaju smrti te kako nasljednici mogu znati da postoji imovina na koju imaju nasljedno pravo? Zanimalo nas je i koliko udjela u Fondu trenutačno imaju branitelji, a koliko njihovi nasljednici te koliko su dosad udjela prodali nasljednici, a koliko članovi i u kojem iznosu? I najvažnije – ažuriraju li se i na koji način podaci o članovima Fonda i njihovim adresama/e-mailovima i koliko često.

POVEZANI ČLANCI:

Bez obavijesti 10-ak godina

Iz kabineta ministra pojašnjavaju kako se prijenos udjela u Fondu s pokojnika na nasljednike provodi temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju, koje je potrebno dostaviti InterCapital Asset Managementu, društvu koje upravlja Fondom. – Izvještavanje ulagatelja na njihov zahtjev u skladu je s odredbama Zakona o Fondu hrvatskih branitelja. Nasljednici prijavljuju i šalju upite, a upite o imateljima udjela dostavljaju i javni bilježnici kao povjerenici suda koji vode ostavinski postupak iza preminule osobe – kažu u Ministarstvu. Znači, automatizma nema: tko prijavi – prijavi, tko zna – zna. A tko ne zna – ostane bez nasljedstva. A šansa da ljudi znaju je mala jer, kako smo se raspitali među braniteljima, zadnjih 10-ak godina nisu išle obavijesti, osim na zahtjev branitelja koji znaju da imaju udjele.

Trenutačno udjele u Fondu ima 243.966 hrvatskih branitelja i 22.363 nasljednika, a dio hrvatskih branitelja i nasljednika ih je prodao. Godišnje upravitelji Fonda pošalju oko 2000 odgovora javnim bilježnicima koji vode ostavinski postupak te oko 600 odgovora nasljednicima. No kad smo već kod transparentnosti i izbora – možda nije loša ideja braniteljima ponuditi da se, po uzoru na Umirovljenički fond, Fond branitelja raspusti, a novac im se isplati. Oni koji bi i dalje željeli štedjeti, mogli bi to učiniti prelaskom u dobrovoljni fond (a oni imaju državne poticaje). Tako bi bili sigurni da je štednja – njihova odluka.

>> FOTOGALERIJA Štednja nije nemoguća misija: 'Podebljajte' bankovni račun uz ovih 7 jednostavnih koraka