'Ne bih ga potpisao, ali ako je sve po zakonu, Bandić ne bi trebao biti nervozan'

Vladajuća koalicija pred novim je izazovom. Nakon oštrih reakcija na usporedbu današnje Hrvatske s NDH i izjave Milorada Pupovca o Hrvatskoj kao faktoru nestabilnosti u regiji, tijela SDSS-a razmatraju napuštanje vladajuće koalicije, čime bi se većina u parlamentu smanjila za tri zastupnika. U takvoj situaciji raste cijena svakog glasa, pa i utjecaj kluba Milana Bandića, zagrebačkog gradonačelnika koji je svoj saborski klub uz pomoć stranačkih prebjega povećao na čak 13 zastupnika.

Svoju poziciju i broj ruku kojima raspolaže Bandić otvoreno naglašava porukama kako vjeruje u mudrost premijera Andreja Plenkovića i potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva, HNS-ova Predraga Štromara, kada je riječ o njegovu projektu „Grad u gradu“, tzv. zagrebačkom Manhattanu. Otvorena je to poruka da će stabilnost koalicije ovisiti o potpori ovom projektu na gradskoj razini, ali i u Ministarstvu graditeljstva koje je prije odbilo „blagosloviti“ izmjene Gradskog urbanističkog plana koje bi omogućile izgradnju na području Zagrebačkog velesajma i hipodroma uz obrazloženje da nisu u skladu s prostornim planom. Hoće li Ministarstvo popustiti pod takvim pritiscima, pitali smo ministra Štromara.

Zagrebački gradonačelnik Bandić odgodio je raspravu o izmjenama GUP-a za listopad. Kako to tumačite s obzirom na to da je prije najavljivao kako će cijeli GUP biti gotov do rujna?

Najave gradonačelnika Bandića bile su nerealne od samog početka. Poznato je kako je javna rasprava pobudila velik interes građana, što mi je osobito drago jer građani su ti koji bi trebali odlučiti kako će izgledati njihov kvart ili ulica. Stiglo je čak 20 tisuća primjedbi na koje stručne službe Grada Zagreba trebaju odgovoriti. I to ne reda radi, nego obrazložiti svaki odgovor. Da podsjetim, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja dalo je negativno mišljenje na prijedlog GUP-a u srpnju ove godine. GUP je, naime, vraćen na doradu jer je iz grafičkih prikaza i odredbi za provođenje izmjena i dopuna te izvješća o javnoj raspravi bilo vidljivo je da je Konačni prijedlog Izmjena i dopuna GUP-a bitno izmijenjen u odnosu na Prijedlog Izmjena i dopuna GUP-a izloženog na javnom uvidu 2017. godine. Stoga je bilo potrebno ponovno provesti javnu raspravu. Isto tako, naveli smo kako je potrebno uskladiti GUP s planom višeg reda, odnosno Prostornim planom.

Je li vaše Ministarstvo nakon provedene javne rasprave dobilo gotov prijedlog GUP-a ili barem izvješće o provedenoj javnoj raspravi iz kojega bi se vidjelo koje su primjedbe prihvaćene?

Ništa još nismo dobili.

S obzirom na to da su se prije primjedbe Ministarstva na GUP odnosile i na činjenicu da on nije bio usuglašen s prostornim planom, a taj plan u međuvremenu nije izmijenjen, je li uopće moguć “blagoslov” Ministarstva na dokument u kojem bi ostale planirane izmjene na području Velesajma i Hipodroma?

Moći ću o tome govoriti kad struka u Ministarstvu analizira novi prijedlog, ali Zakon o prostornom uređenju je jasan – plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine pa stoga Izmjene i dopune GUP-a moraju biti u skladu s Prostornim planom Grada Zagreba.

Predsjednik zagrebačke Skupštine Drago Prgomet kaže kako su njihove stručne službe utvrdile da u potpisanom memorandumu nema ničeg protuzakonitog, što zvuči kao znak da je HDZ spreman podržati Bandića u projektu “zagrebačkog Manhattana”. Stvara li vam to dodatni pritisak pred odluku o legalnosti izmjena GUP-a?

Ne. Već sam rekao da Ministarstvo graditeljstva ispituje zakonitost, dakle, nije riječ o političkom pitanju, nego o stručnom. Isto tako sam rekao da takav memorandum ne bih potpisao, a ne bih ga ni podržao u Skupštini. S druge strane, politička odluka i odgovornost je na gradonačelniku Milanu Bandiću i članovima Gradske skupštine i oni bi trebali biti ti koji će poštovati volju građana jer su ih građani i birali.

Bandić je tvrdio da je zatražio zaštitu Ustavnog suda, odnosno ocjenu ustavnosti Zakona o prostornom planiranju. Rokovi su za odgovor Ustavnog suda protekli. Imate li ikakva saznanja o tom predmetu? Je li Ustavni sud tražio vaše ili očitovanje Vlade?

Od Ustavnog suda nismo dobili nikakav upit, niti imam ikakvu informaciju o aktivnostima Grada Zagreba po tom pitanju. Stoga to ne mogu ni komentirati.

Bandić je izjavio i kako vjeruje u mudrost premijera Plenkovića i vašu. Pritom je podsjetio da je u njegovu klubu u Saboru 13 zastupnika. Kako tumačite tu izjavu? Je li zapravo riječ o ucjeni?

Ja samo vjerujem u Zakon jer je on iznad svih mudrijaša. U nadležnosti Ministarstva je ispitati zakonitost novog GUP-a. Struka odlučuje, a ako je sve u skladu sa zakonom i procedurama, gradonačelnik Zagreba ne bi trebao biti nervozan. Kad delamo, onda to kaj delamo mora biti po zakonu. Isticanje broja zastupnika i njihovo nazivanje “žetončićima” je, najblaže rečeno, stvar stila, a meni se takav stil doista ne sviđa.

Bojite li se, općenito, da bi se odnosi između Ministarstva i zagrebačkog gradonačelnika mogli preliti na nacionalnu razinu i stvoriti nove neprilike u vladajućoj koaliciji?

Ovdje je isključivo riječ o provedbi zakona i propisanim procedurama. Ja sigurno nikada neću ništa raditi mimo procedure, a siguran sam da tako misle svi u Vladi. Odluku o ovom, kao i o svim drugim sličnim slučajevima, donijet će stručne službe Ministarstva. Sve će biti isključivo onako kako nalaže Zakon.

Bandić tvrdi i da memorandum koji je potpisao s tvrtkom Eagle Hills Properties nikog ni na što ne obvezuje. Jeste li suglasni s tom ocjenom?

Ne mogu davati ocjene niti sam za to nadležan, mogu samo reći da ja takvo što nikad ne bih napravio. Mudrosti nema u tumačenju slova zakona – ono je posve jasno, već je ima u prepoznavanju tko su pravi investitori, a tko samo lovi u mutnom.

Je li Bandić, po vašem mišljenju, kao gradonačelnik ovlašten potpisati ovakav dokument? On vuče paralele s Vladom koja, kaže, nikom ne mora pokazivati što je potpisala. Hoće li se vaše ministarstvo baviti i tom činjenicom? Tko je uopće ovlašten utvrditi ovlasti gradonačelnika u ovakvom poslu?

Ovlasti gradonačelnika regulirane su Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i nisu u našoj nadležnosti. Eventualna tumačenja ovlasti može dati Ministarstvo uprave.

Da odnosi između Bandića i vas i vašeg HNS-a nisu idilični, već je poznato. Sada odlaskom iz koalicije prijeti SDSS, što bi ojačalo utjecaj Bandića i njegova kluba. Bi li takva kombinacija bila prihvatljiva za HNS? Biste li ostali u koaliciji bez SDSS-a?

Ne ulazim u odluke drugih stranaka, pa tako ni SDSS-a. Vlada je i dalje stabilna, a ono na što sam ja fokusiran moje je ministarstvo i Ministarstvo obrazovanja. Za tri dana kreću prijave za novi krug subvencioniranih kredita, pripremamo nove lokacije za POS, nastavljamo s razvojem digitalizacije, idemo u rezanje birokracije i ukidanje nameta. Reforma obrazovanja ulazi u ponedjeljak u sve škole, i to smo dočekali nakon što se 20 godina o tome samo govorilo. Ministrica Blaženka Divjak prva je i jedina osoba kojoj je to uspjelo, naravno, uz političku podršku HNS-a, ali i cijele Vlade. Mi ćemo kao koalicijski partner i dalje predlagati povećanje plaća za prosvjetne djelatnike, kao i daljnja porezna rasterećenja te ukidanje nameta.

Imate li ikakva saznanja o tome što će Milorad Pupovac učiniti? Koliko su ozbiljne najave SDSS-ova napuštanja koalicije?

Niti mogu niti je primjereno komentirati planove drugih stranaka.

U međuvremenu su i Branimir Glavaš i Darinko Kosor najavili napuštanje koalicije ako se Pupovac ne ogradi od izjava kojima je RH usporedio s NDH. Smatrate li i vi da bi se Pupovac trebao ograditi ili ispričati zbog te izjave?

Moramo rješavati probleme u društvu, a takva retorika ima suprotan učinak. Zabrinut sam kao političar, a još više kao otac dviju kćeri, zbog učestalih napada na građane. Civilizacijski mi je neprihvatljivo da netko bude pretučen jer je pripadnik manjine, jer ima drukčiju boju kože, jer je Slavonac, Zagrepčanin ili Dalmatinac. I to nije nešto na što bi itko od nas trebao zatvarati oči. Imali smo kampanju za EU izbore, sad slijedi standardno “ideološki nabrijana jesen”, a usto slijede predsjednički izbori, pri kojima će u kampanji, po svemu sudeći, prevladavati ekstremna retorika. Pitanje prava manjina pitanje je standarda razvoja društva i o tome nikako ne smijemo šutjeti niti imati kompromisa. No, svjestan sam svih problema koje imamo, izjavu u kojoj se Hrvatsku proglašava faktorom nestabilnosti u regiji i okruženju mogu nazvati nesmotrenom, i vjerujem da je neistinitosti te tvrdnje svjestan i sam gospodin Pupovac.

Primiče se i predsjednička kampanja. Je li HNS konačno odlučio hoće li imati vlastitog kandidata?

Nedavno smo imali stranački team building u Karlovcu i to je bila jedna od tema. Na Predsjedništvu smo donijeli odluku da na proljeće 2020. biramo novo vodstvo u stranci i da su nam veće plaće za prosvjetare politički prioritet broj 1 u idućem razdoblju. Na samom stranačkom radnom skupu dotaknuli smo se i načina na koji ćemo se, kao liberalna stranka, postaviti prema predsjedničkim izborima. Jedini konkretan zaključak bio je da nikog od postojećih kandidata nećemo podržati jer su otišli ili previše lijevo ili previše desno. Kandidati koji se dodvoravaju ekstremnoj desnici, gostuju kod osoba kao što je Bujanec, najavljuju ukidanje stranke nacionalnih manjina, povećavaju ovlasti, žele obnašati pet funkcija odjednom, za nas liberale neprihvatljivo je i zabrinjavajuće. Rasprava se dominantno kretala u smjeru da predsjednik treba imati manje, a ne veće ovlasti, kao što neki traže, i da je u ovom trenutku jedna od opcija i politički snažno zagovaranje da se predsjednik bira u Saboru. No o tome, kao i o potencijalnom kandidatu, konačnu će odluku donijeti Središnji odbor stranke. Sve ostalo je rekla-kazala.

U tom se kontekstu spominje sadašnji predsjednik stranke Ivan Vrdoljak i šef kluba zastupnika Milorad Batinić. Jesu li te informacije točne, odnosno jesu li se njihova imena doista spominjala u raspravi o potencijalnom HNS-ovu predsjedničkom kandidatu?

Predsjednik stranke Ivan Vrdoljak najavio je da se povlači s mjesta predsjednika stranke da otvori prostor novim ljudima koji će stranku preuzeti na proljeće. Tako da ne znam tko to spominje, ali sigurno vam ne daje točnu informaciju. Kolega i prijatelj Milorad Batinić jedan je od naših najiskusnijih lidera, jedan od najboljih HNS-ovaca koje poznajem i mogu ga vidjeti u svakoj ulozi, ali konačnu odluku donijet ćemo svi zajedno na Središnjem odboru.

Nije li neobično da baš nitko od partnera u vladajućoj koaliciji ne namjerava podržati kandidaturu HDZ-ove Kolinde Grabar-Kitarović?

Mogu govoriti o stavovima HNS-a i svojima osobno. Ne mislim da je neobično, to je samo još jedan dokaz da je HNS u ovu Vladu unio svoje vrijednosti i stavove i da ih nismo mijenjali. Nedvosmisleno smo više puta rekli da je koketiranje aktualne predsjednice s ekstremnom desnicom, s ljudima sa samih margina društva, nama kao liberalima potpuno neprihvatljivo

Slijede vam i unutarstranački izbori. Matija Posavac, kojega se prije spominjalo kao mogućeg Vrdoljakova nasljednika, više nije u idiličnim odnosima s vrhom stranke. Najavljivala se i rasprava o njegovu zahtjevu da HNS napusti vladajuću koaliciju. Kada će se stranka o tome očitovati?

Matija Posavec uspješan je župan i godinama surađujemo dobro i kvalitetno i ja ga cijenim. Na nedavno održanoj Vladinoj sjednici u Međimurju predstavili smo sve Vladine projekte koje smo financirali, i to u vrijednosti tri milijarde kuna. Samo preko Ministarstva graditeljstva realiziraju se projekti vrijedni oko 200 milijuna kuna, od čega više od 100 milijuna bespovratno. Ulažemo u međimurske škole, vrtiće, stambene zgrade, a bavimo se i gorućim problem u Međimurju – klizištima. Matija zna da smo godinama zajedno upozoravali na te probleme i meni je drago da je ova Vlada odlučila napokon reagirati i pomoći Međimurju. Osigurali smo 10 milijuna kuna u sanaciju klizišta, a rješavamo i stambeno pitanje za one koji su ostali bez kuća zbog klizišta. HNS je amandmanom u Hrvatskom saboru osigurao i 50 milijuna kuna godišnje za sanaciju klizišta kako bismo pomogli kolegi Posavcu jer smo svjesni da je to zaista velik problem sjevera Hrvatske. Puno se tamo ulaže, mislim da je zasluženo jer su Međimurci sigurno puno postigli i stvorili sami i treba im pomoći ako je to opravdano. Ova je Vlada pokazala da razumije i da ima sluha za probleme Međimurja, i to treba cijeniti jer to dosad nije bio slučaj. Kolega Posavec, kao i svi drugi članovi stranke, imaju pravo reći svoje mišljenje i iznijeti stav i u HNS-u, liberalnoj stranci, to je oduvijek bilo tako. Mi unutar stranke to cijenimo pa čak i kad su ti stavovi osamljeni.

Razmišlja li se o eventualnim sankcijama za Posavca?

Ne raspravlja se, nikada se nije raspravljalo i vjerujem da se neće ni raspravljati.

U tijeku je prikupljanje zahtjeva za subvencionirane stambene kredite. Do kada će postupak trajati i imate li već neke podatke o interesu?

U utorak 10. rujna APN otvara novi poziv za subvencioniranje stambenih kredita, koji će biti otvoren najmanje tri tjedna. Mladi se već sad mogu javiti bankama i pripremiti svu dokumentaciju. Svi koji predaju valjanu dokumentaciju dobit će i subvenciju. Iz izvješća banaka jasno je da postoji velik interes i meni je drago da su mladi ljudi ovu mjeru prepoznali kao korisnu jer je njezin cilj upravo da pomogne mladim ljudima i mladim obiteljima da lakše i jeftinije dođu do svog doma. Do sad je više od 5300 mladih osiguralo sebi dom zahvaljujući subvencioniranim kreditima, a u tim je obiteljima rođeno više od 800 djece. Ovo je treća godina kako provodimo tu mjeru, a ove godine dodatno smo je i poboljšali pa će se tako za svako dijete u obitelji subvencija produljiti za još jednu godinu. Ono što ostaje isto jest da se subvencija produljuje za dvije godine za svako dijete koje će biti rođeno ili posvojeno u vrijeme trajanja subvencija. Moj je cilj da do kraja godine uz pomoć subvencioniranih kredita i POS-a 20 tisuća mladih riješi svoje stambeno pitanje.

U travnju ste mijenjali dva Zakona – Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju kako bi se omogućio razvoj digitalizacije. Kolika je vrijednost projekta i kako napreduje?

Zakoni su izglasani u travnju u Saboru i time smo stvorili efikasniji, brži i jeftiniji sustav izdavanja dozvola, a u korist građana i investitora. Uspjeli smo smanjiti broj procesa za izdavanje dozvola, smanjiti troškove i skratiti rokove javnim službama za očitovanje. Postupak je transparentniji, nema više šetnji po šalterima ni korištenja biljega. Zakon je u primjeni, no mi nastavljamo dalje s razvojem digitalnog sustava i s dodatnim rasterećenjima od birokracije i nameta. To ćemo postići daljnjim razvojem informacijskog sustava prostornog uređenja, a cilj je na jednom mjestu okupiti sve prostorne planove i sve intervencije u prostoru. Sustav uključuje i razvoj e-Inspekcije, e-Arhiva (u kojem će biti pohranjene sve dozvole) i e-Planova (sa svim planovima). Prije nekoliko dana dobili smo i potvrdu da će se projekt daljnjeg razvoja digitalnog sustava financirati iz fondova Europske unije sa 111 milijuna kuna, dok je ukupna vrijednost projekta 131 milijun kuna. Ovo je zaista projekt koji stvara dodanu vrijednost korisnicima jer modernizira usluge za građane i poslovnu zajednicu onako kako bi one i trebale izgledati u državama 21. stoljeća.

VIDEO Predrag Štromar o rekonstrukciji Vlade

Video: Večernji TV Predrag Štromar o rekonstrukciji Vlade