Periska ili loščura ili loštura, lat. Pinna nobilis, mekušac iz razreda školjkaša (Bivalvia, Lamellibranchiata); duga do 90 cm. Zašiljena je poput klina, narovašena ljuštura izvana je crvenosmeđesedefasta, a iznutra opalnosedefasta – tako opisuje ovog stanovnika mora Hrvatska enciklopedija. Najčešće ćemo je pronaći šiljastim krajem zabodenu u pijesak ili mulj i pričvršćena za podvodne predmete čuperkom čvrstih niti (byssus) što ih izlučuju žlijezde u stopalu.
Zaštićeni dvospolac
Periska živi u obalnim zonama Atlantskog oceana, Sredozemnog i Jadranskoga mora. Ljušture su bogato obrasle algama, spužvama, cjevašima, mahovnjacima. Hrani se lebdećim organskim česticama. Dvospolac je. Zaštićena je u cijelom Sredozemlju, a u Hrvatskoj je za njezino uništavanje predviđena novčana kazna. Međutim, ništa nije pomoglo da periska gotovo ne nestane iz Jadranskog mora. Zbog toga je napravljeno i veliko istraživanje koje je trajalo čak četiri godine koje je završilo krajem studenog ove godine.
Riječ je o velikom europskom kolaborativnom projektu MERCES (Marine Ecosystem Restoration in Changing European Seas) u kojem je Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na čelu s voditeljicom projekta izv. prof. dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli, bio jedan od 28 partnera iz 16 država Europe. Projekt MERCES prvi je europski projekt fokusiran na razvoj alata i rješenja za obnavljanje degradiranih morskih staništa te oporavak njihove biološke raznolikosti i funkcije, a rezultati projekta između ostalog pokazuju alarmantno stanje plemenite periske u Jadranskom moru kojoj prijeti izumiranje.
Masovni pomor plemenite periske, koji se u svega četiri godine proširio od istočnih obala Španjolske po cijelom Sredozemnom moru, ovu je emblematičnu endemsku mediteransku vrstu školjkaša doveo na rub izumiranja. Nekoliko patogena u kombinaciji s povećanjem temperature mora povezuje se s pomorom, navodi se u priopćenju PMF-a u povodu dovršetka ovog istraživanja. Kako navodi profesorica Bakran-Petricioli, sve plemenite periske, one autohtone na Brijunima i one presađene u sklopu projekta, uginule su.
– Praćenje stanja dvjestotinjak jedinki plemenite periske, koje smo u sklopu projekta MERCES vrlo uspješno presadili iz pulske luke u Nacionalni park Brijuni 2017. godine prekinuo je masovni pomor koji se na Brijunima dogodio u lipnju ove godine. Pomor plemenite periske katastrofalnih je razmjera na razini cijelog Sredozemnog mora. Danas se u Jadranu traže pojedine preostale žive jedinke, kaže znanstvenica s PMF-a.
Donacija grada Crikvenice
Istraživanja u okviru projekta MERCES pokazala su da je pod određenim uvjetima i na područjima koja su zahvaćena masovnim pomorima još neko vrijeme moguće prikupiti mlađ plemenite periske. Potaknuta time, dr. sc. Silvija Kipson koja je također sudjelovala na ovom istraživanju pokrenula je inicijativu postavljanja kolektora za mlađ,
– Mi smo postavile kolektore za mlađ plemenite periske u Nacionalnom parku Brijuni i na Dugom otoku te se spremamo podići ih čim nam to vremenske prilike i epidemiološka situacija dopusti. U tome će nam puno pomoći donacija od 10.000 kuna koju je PMF također prije kratkog vremena dobio od Grada Crikvenice za akciju „Spasimo plemenitu perisku od izumiranja” – kazala je profesorica Bakran-Petricioli te nastavila kako će u okviru akcije podignuti kolektore u kojima postoji mogućnost da će biti juvenilnih školjkaša te će oni biti transportirani u Akvarij Pula.
Hoće li periska dati glas HDZ-u, neće, pa koga briga neka crkne kako bi rekli! Na žalost periske donose malo ili ništa političkih bodova da bi se brinulo o njima!