Što je u ovom trenutku naša najveća šansa za izlazak iz gospodarske krize, kako građanima približiti znanje o učinkovitom upravljanju financijama i koliko im ono može biti od pomoći, samo su neka od pitanja na koja je odgovore ponudio direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović u sklopu intervjua na Večernji TV-u s glavnim urednikom Poslovnog dnevnika Vladimirom Niševićem.
Zdenko Adrović direktor je Hrvatske udruge banaka od 2015. a prethodno je 17 godina bio predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria d.d.. Prije toga, u Privrednoj banci Zagreb bio je izvršni potpredsjednik za riznicu i likvidnost, kao i direktor sektora investicijskog bankarstva te zamjenik predsjednika Uprave. Predsjednik je Nadzornog odbora Atlantic Grupe. Diplomirao je Ekonomiju na Fakultetu za vanjsku trgovinu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i magistrirao na području korporativnih financija, usavršavajući se tijekom dugogodišnje karijere u financijskoj industriji na sveučilištima u SAD-u i Velikoj Britaniji.
Spasonosne mjere – banke omogućile odgodu plaćanja kredita u iznosu od oko 40 milijardi kuna
Na samom početku intervjua otvorena je rasprava o utjecaju koronakrize na bankarski sektor u Hrvatskoj, pri čemu je Zdenko Adrović istaknuo kako je COVID-19 promijenio ovaj svijet u svim mogućim pogledima, pa tako i u bankarstvu. Objasnio je da su banke na samom početku pandemije u ožujku proaktivno komunicirale s Vladom Republike Hrvatske te najavile da su spremne omogućiti odgodu plaćanja kredita kako bi se osigurala dodatna likvidnost koja je u tom trenutku postojala u gospodarstvu. Naravno, dodaje Adrović, resorno Ministarstvo financija je uz čitav niz drugih mjera pristalo i na ovakav jedan moratorij i to je zapravo, kako se kasnije pokazalo, bila jedna od najvećih mjera pomoći našem gospodarstvu.
Adrović je također naglasio impresivnu statistiku – naime, poduzetnicima je ostalo na raspolaganju oko 32,5 milijarde kuna kao rezultat njihovih zahtjeva za moratorijem, što predstavlja gotovo 30% ukupnog kreditnog portfelja. Dakle, 30% portfelja koje su hrvatska poduzeća i pravne osobe bile dužne bankama bilo je zapravo u stanju mirovanja i to je sasvim sigurno bila jedna od glavnih likvidnosnih injekcija koju su banke omogućile našem gospodarstvu, zaključio je Adrović.
Nadalje pojašnjava kako se nešto slično dogodilo i u sektoru stanovništva gdje je doduše veći broj građana, nešto preko 30.000, imalo zahtjeva za oko 9,5 milijardi kuna, a odobreno je 7,2 milijarde do sada. Ta brojka oko 30.000 korespondira i sa brojem ljudi čija su se primanja značajno smanjila ili su nažalost ostali bez primanja. Dakle, rezimirao je Adrović, sve skupa govorimo o iznosu od praktično 40-ak milijardi kuna i to je poprilično doprinijelo da naši poduzetnici i građani na neki način do sada prođu relativno dobro u ekonomskom smislu u cijeloj toj pandemiji, iako brojke oboljelih još uvijek nisu dobre.
Unatoč pandemiji i neizvjesnosti banke su održale kreditnu aktivnost
Vladimira Niševića zanimalo je što je s kreditnom aktivnošću samih banaka te jesu li uspjele na neki način i dalje izdavati kredite građanima i tvrtkama, na što je Adrović iznio najnovije podatke zaključno s rujnom koji pokazuju da je u posljednjih godinu dana rast kredita kod stanovništva bio 3,5%, a rast kredita u sektoru poduzeća 3,7%. Rast kredita prema državi bio je 10% što je, kaže Adrović, sasvim razumljivo jer je država na taj način popunila manjak prihoda od poreza i nastavila pružati mjere potpore gospodarstvu.
Dakle, pojašnjava Adrović, kreditna aktivnost nije stala, ona je kod stanovništva strukturno na neki način i poboljšana jer u okviru tih 3,5% rasta kredita impresivnu brojku daje rast stambenih kredita, gdje praktično imamo rast od 10,2%. Pritom su, dodaje Adrović, oni čuveni nenamjenski gotovinski krediti bitno usporili svoj rast, iako još uvijek nešto rastu. Ono što je palo u tom dijelu su minusi po tekućim računima, što je sasvim razumljivo, ljudi su više dizali kredite, a manje je bilo minusa. Dakle, poručuje Adrović, stambeni krediti zapravo idu relativno dobro, što je odlično jer se time potiče građevinarstvo i rast BDP-a.
Nišević i Adrović zatim su se dotaknuli skokova nenamjenskih i stambenih kredita u različitim fazama, na što je Adrović pojasnio da je potreba građana za određenom vrstom kredita ta koja određuje kada se koji kredit više koristi. Naime, kada su nenamjenski gotovinski krediti rasli po stopama od 11 i čak 12%, Adrović pojašnjava da su uvidjeli kako je glavni razlog za puno tih kredita bio jednostavnost dobivanja, odnosno procedura koja je bila bitno brža i jednostavnija, dok kamatne stope nisu bile tako velike u razlici. Zaključuje kako su građani u tom dijelu racionalni te koriste ono što im u tom trenutku odgovara.
Važnost edukacije i pravovremenog informiranja
Adrović ističe kako se građani u načelu racionalno ponašaju, no pitanje je koliko zapravo poznaju bankarstvo i upravljanje financijama, zbog čega su u Hrvatskoj udruzi banaka uvidjeli važnost približavanja tog znanja građanima te pokrenuli edukativno-informativnu kampanju „Znanjem do financijskog oporavka – osobne financije u doba pandemije“ u suradnji s Udrugom Padobran i Financijskom agencijom (FINA) te uz partnerstvo Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Putem informativnih članaka i besplatnih savjetovanja u poslovnici Fine u Vukovarskoj 70 u Zagrebu, organizatori će do kraja siječnja 2021. nastojati informirati što veći broj građana s financijskim poteškoćama kako bi se pravovremenim informiranjem i stručnim savjetovanjem u najvećoj mogućoj mjeri izbjegle nove ovrhe i prezaduženost. Sve informacije o aktivnostima dostupne su na internet stranici www.znanjemdofinancijskogoporavka.hr.
Adrović kaže kako ih je na pokretanje kampanje nadahnulo to što su prepoznali da je u prevladavanju negativnih efekata krize ključno pravovremeno informiranje o pravima i mogućnostima korištenja različitih modela olakšanja otplate duga i sporazuma s vjerovnicima. To su povezali s čitavim nizom projekata još od 2008. godine te istražili strukturu dužnika i došli do saznanja da je oko 1.500 građana dužno gotovo 6,7 milijardi, što je poprilično velik iznos. Zaključili su da moraju ići prema građanima s edukativnom kampanjom i ukazivati na moguća rješenja, objašnjava Adrović.
Niševića je zanimalo i kako se banke nastoje približiti građanima kod kojih postoji određeni strah od financijskih institucija, na što je Adrović pojasnio kako je sasvim razumljivo da se ljudi zatvore kad su u problemu, no da je važno da ne odgađaju ili zanemaruju stanje svojih financija. Dodaje kako je bankama u interesu da se njihovi klijenti riješe svojih financijskih poteškoća te apeliraju na građane da razgovaraju sa svojim vjerovnikom jer kroz razgovor i traženje individualnog rješenja uvijek postoje razne mogućnosti.
Odgovori na probleme gospodarstva
Nišević je zatim otvorio važnu temu gospodarskog oporavka Hrvatske i pitao koliko banke u tome mogu pomoći, na što je Adrović rekao da su svi koji rade u gospodarstvu zainteresirani za veći prihod koji je neophodan i bankama kako bi rasle, zbog čega smatra da su banke dio tog rješenja i učinit će sve što je moguće s njihove strane da bi gospodarstvo profunkcioniralo. Istaknuo je kako su se u posljednje vrijeme posebno bavili jednom strukturom koja se zove jamstvene sheme, a koje su u ovom trenutku odgovor većine europskih vlada na probleme njihovog gospodarstva.
Naime, javne sheme parcijalnih ili potpunih, portfeljnih ili individualnih garancija koriste se kod kreditiranja mikro, malih i srednjih poduzeća s neadekvatnim instrumentima. Načelno, to znači da država ili nešto iznad države, kao što je u ovom trenutku Europska unija, formira odgovarajuće fondove. Ti fondovi jamče bankama povrate pod određenim uvjetima koje banke izdaju kako bi srednje ili male tvrtke izašle iz problema. To je odgovor većine država u Europskoj uniji koji u ovom trenutku funkcionira poprilično dobro, kaže Adrović.
Čelnik Hrvatske udruge banaka također poručuje kako je HUB proveo analizu koja obuhvaća period od 31. ožujka do kraja ove godine te da Hrvatska ne stoji loše. Naime, po iznosima jamstvene sheme koje je formirala naša vlada vidimo da je iskorišteno 9,2 milijarde i tu Hrvatska ima oko 4% udio jamstvenih shema u BDP-u, što je usporedivo s Nizozemskom i Portugalom. Naravno, dodaje Adrović, bitno je to manje od zemalja koje imaju daleko veći fiskalni kapacitet kao što su Francuska ili Njemačka, ali važno je da se čini u skladu s mogućnostima.
Veliku priliku u ovom trenutku Adrović vidi u fondovima koji se formiraju na razini Europske unije kao što je Next Generation, koji će sasvim sigurno pomoći da se i kod nas formiraju bolje jamstvene sheme. Hrvatska udruga banaka u ovom trenutku daje prijedloge i komunicira sa svim relevantnim dionicima u cilju stvaranja jednostavnijih i fleksibilnijih kreditnih linija kako bi se one brzo prilagođavale promjenama potražnje za kreditima i osigurale pozitivne učinke na rast i razvoj poduzeća.
Ulazak u eurozonu
Na kraju su se dotaknuli uvođenja eura te je Adrović iznio optimistične podatke, naglašavajući kako je cijena stambenih kredita u Hrvatskoj već sada vrlo solidna te iznosi 3%, što je najniže od svih zemalja koje već jesu u Europskoj uniji, a koje nisu uvele euro kao službenu valutu. Ulaskom Hrvatske u eurozonu, kaže Adrović, možemo očekivati daljnji pad regulatornih troškova i još veće sniženje, posebno stambenih kredita.
Nenamjenski krediti su već sa stopom od nekih 5,7% vrlo niski i tu se zapravo može očekivati daljnji pad, dodaje Adrović, pojašnjavajući kako je uvjet za to i da se struktura rizika u Hrvatskoj ne promijeni, zbog čega kontinuirano ističu važnost pravne sigurnosti u Hrvatskoj i zaštite vjerovnika koja je jednako važna kao i zaštita dužnika. Adrović zaključuje da Hrvatska narodna banka projekt uvođenja eura vodi vrlo dobro i profesionalno, pri čemu im HUB pomaže oko brojnih tehničkih detalja, a ulazak u eurozonu će Hrvatima u konačnici donijeti brojne benefite.
Ovaj intervju, kao i prethodno održanu radionicu za prezadužene i ovršene građane, možete pogledati na vecernji.hr, Youtube kanalu Večernjeg lista i Facebook stranicama Večernjeg lista.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka.
