Autobusni promet Varaždin u stečaju osnovat će sestrinsku tvrtku koja bi trebala obavljati poslove prijevoza. Odlučila je tako danas skupština vjerovnika te varaždinske tvrtke.
– Nova tvrtka koja bi se osnovala postala bi kooperant AP-a u stečaju jer koncesije nisu prenosive. Osnivač tvrtke bio bi AP u stečaju, a jedini razlučni vjerovnik bilo bi Ministarstvo financija. Na temelju kooperantskog ugovora zatražila bi se dozvola za obavljanje djelatnosti. To je normalan oblik poslovanja – kazao je stečajni upravitelj AP-a Velimir Slamar. Predviđeno je i, kazao je Slamar, da u novu tvrtku ne idu nekretnine nego samo pokretnine (autobusi), no budući da bi sestrinska tvrtka trebala imati neki prostor za parkiranje autobusa i slično, između AP-a u stečaju i nove tvrtke mogao bi se potpisati ugovor o najmu poslovnog prostora u Gospodarskoj ulici.
Stečaj u AP-u, inače, traje već tri godine. U tom su razdoblju ostvareni prihodi od 265,5 milijuna kuna, dok su rashodi bili 265,7 milijuna kuna. Gubitak iznosi dvjestotinjak tisuća kuna. Troškovi se, kazao je Slamar, odnose na troškove poslovanja, dok su troškovi stečajnog postupka minimalni.
– Poslovanje se danas normalno nastavlja, plaće se isplaćuju, plaćaju se porezi i doprinosi, a plaćeni su i dobavljači. AP u stečaju nema nepodmirenih dospjelih obveza – rekao je Slamar.
Osim rasta cijena goriva, poteškoće u poslovanju predstavljaju i stari autobusi. Starost voznog parka, naime, 18 je godina. Od 93 autobusa, 30 ih je starije od 20 godina. Budući da su vjerovnici tražili da se novi autobusi ne kupuju, AP danas četrdesetak autobusa ima u najmu.
Što se tiče imovine tvrtke, dosad su prodani autobusni kolodvori u Čakovcu, Murskom Središću i Ludbregu, prodano je 39 autobusa te 10 dionica Croatia osiguranja.
Na prodaju ide i poslovni prostor na katu kolodvora u Novom Marofu. Pokrenuta je i prodaja nekretnina u Gospodarskoj ulici i kolodvora u Varaždinu u ovršnom postupku, ali na zahtjev stečajnog upravitelja doneseno je rješenje o odgodi provedbe ovrhe, budući da su nekretnine nužne za održavanje djelatnosti.
Za namirenje vjerovnika dosad je izdvojeno 16 milijuna kuna, s tim da su vjerovnici prvog isplatnog reda, radnici, namireni iz redovitog poslovanja poduzeća.