Nedugo nakon pobjede na izborima Donald Trump počeo je koristiti svoje staro oružje, a to je prijetnja carinama. I usmjerio ga je prema starom suparniku, Kini, ali i prema dvije pomalo neočekivane mete u tom kontekstu – Meksiku i Kanadi. Teško da su te dvije zemlje gospodarska prijetnja Sjedinjenim Državama. Međutim, tri spomenute države povezuje nešto drugo. A to su komponente za dobivanje fentanila.
Kina je dominantni svjetski izvor prekursora za fentanil koji onda koriste meksički karteli kako bi ga proizveli,a potom i prevezli na tlo SAD-a. Također, kineski perači novca postali su glavna karika u svjetskoj trgovini fentanilom dok se Kanadu optužuje da čini malo u sprečavanju dolaska te supstance koja je inače izuzetno jak sintetski opioidni analgetik dosta sličan morfinu ali je 50 –100 puta potentniji od njega. Na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pronaći ćemo kako se fentanil kao i mali broj njegovih derivata što su alfentanil, sufentanil, remifentanil i karfentanil, koriste kao analgetici te anestetici u humanoj i veterinarskoj medicini. Uz njihovu legitimnu upotrebu kao lijekova te za istraživanja, fentanil i njegovi derivati također imaju dugu povijest nedopuštene upotrebe kao zamjena za heroin i druge opioide, navode tamo.
Ono što je u ovom kontekstu zanimljivo jest da je Kina 1. travnja 2019. godine objavila kako će se sve varijante fentanila od tog trenutka tretirati kao kontrolirane supstance udovoljivši tako zahtjevu Washingtona da Kina prestane poticati novu opioidsku krizu koja se razvijala korištenjem fentanila. Iako je datum na koji je to objavljeno poznat kao dan humora, djelovanje fentanila sve je samo ne duhovito. Čak i mala količina fentanila može biti smrtonosna, a 2023. godine 7 od 10 krivotvorenih opioidnih tableta sadržavalo je smrtonosnu dozu.
Kako smo u neobaveznim razgovorima sa sugrađanima koji su nedavno posjećivali Sjedinjene Države doznali, vidjeti djelovanje fentanila uživo doista je užasan prizor, od ljudi pod utjecajem takve droge ostaje gotovo samo ljuštura, zjenice su im sužene, gotovo i ne dišu... Na HZJZ-u navode kako akutni učinci uključuju euforiju, opuštanje, smanjenu sposobnost osjećanja boli, dovođenje u stanje smirenosti ili sna, usporenje rada srca, opasno nisku tjelesnu temperaturu i prestanak disanja.
Nedopušteni fentanil se najčešće izrađuje kao bijeli prah, koji može nalikovati drugim drogama kao što su kokain, a također se može prešati u tablete te pomiješati s drugim drogama, tako da izgleda kao opioid na recept. Navedena praksa dodatno otežava otkrivanje krijumčarenja i uporabe te supstance. Razlozi naglog širenja fentanila vrlo su logični. Postoji, naime, zabrinutost da bi zabrana opijuma koju su talibani uveli 2022. mogla poremetiti europske lance opskrbe heroinom, što izaziva strah da bi se trgovci drogom mogli okrenuti sintetičkim opioidima kako bi smanjili heroin ili ga u potpunosti zamijenili. Nadalje, ruska invazija na Ukrajinu poremetila je sjevernu rutu opskrbe heroinom u Europu, što dokazuje stalna smanjena opskrba heroinom u Ukrajini.
Kako se navodi u analizi Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, u Europi nema znakova početka takve opiodske krize uzrokovane sintetičkim drogama kao što je to u Sjedinjenim Državama. Ipak, sve je više dokaza o postupnom, ali uglavnom tihom ulasku sintetičkih opioida na europsko tržište, kako fentanila i njegovih derivata, tako i vrlo potentnih i smrtonosnih nitazena koji su još jedna skupina opioidnih lijekova koju su 1950-ih razvile farmaceutske tvrtke, ali nikad nije plasirana na tržište zbog visokog rizika od predoziranja.
Međutim, unatoč poznatoj potencijalnoj prijetnji, malo je jasnih dokaza o prisutnosti i širenju ovih droga, jer je teže identificirati trendove u obrascima njihove trgovine u usporedbi s drugim novim psihoaktivnim tvarima, i to iz više razloga. Prvo, isporučene količine su minimalne u usporedbi s drugim drogama, što je i logično obzirom na izuzetno visoku moć fentanila i nitazena. Ovim sintetičkim proizvodima obično se trguje u gramima, a ne u stotinama kilograma ili tona, kao što je slučaj s drogama biljnog podrijetla. Između 2011. i 2021. broj pojedinačnih zapljena heroina u Europi pao je za više od 40 posto, dok je ukupna zaplijenjena količina znatno porasla, za oko 50 posto, što upućuje na trend prema većim pošiljkama i manje transakcija.
Međutim, obujam zaplijenjenog fentanila na godišnjoj razini do danas je u prosjeku manji od 50 kg, tako da trendovi zapljena od nekoliko kilograma imaju malu analitičku vrijednost. Drugo, sintetski opioidi u Europi često se ne prodaju pod svojim ‘trgovačkim markama’, već se koriste kao falsifikati za poboljšanje percipirane kvalitete heroina, ili kao krivotvoreni lijekovi, pomiješani s analgeticima ili benzodiazepinima, kao što je nedavno bio slučaj u Irskoj i Nizozemskoj.
Terenska istraživanja u Europi sugeriraju da postoji raširen strah od trovanja sintetskim opioidima na lokalnim tržištima droga, te da, za razliku od SAD-a, nema potražnje za tim supstancama kao takvima. Treće, postoji velika praznina u testiranju sintetičkih opioida kod smrtonosnih predoziranja. U Njemačkoj se, na primjer, autopsije izvode u samo 50 posto slučajeva smrti od predoziranja. Iako autopsije i toksikološke analize mogu razjasniti umiješanost sintetskih opioida, mnoge zemlje ne testiraju sustavno na te tvari. To je osobito slučaj s nitazenima, s obzirom na njihovu noviju pojavu. Prema podacima koje su države članice dostavile EUDA-i, Agenciji za droge Europske unije, u EU, Norveškoj i Turskoj 2022. godine bilo je 163 smrtonosnih predoziranja fentanilom i njegovim derivatima. Preliminarni podaci za 2023. pokazuju 150 smrtnih slučajeva povezanih s nitazenima u Europi.
Ali bez opsežnijeg testiranja, pravi broj smrtnih slučajeva povezanih s sintetskim opioidima u Europi mogao bi biti puno veći. Službeno, prema HZJZ-u, od 2012. ukupno 38 novih derivata fentanila otkriveno je na europskom tržištu i prijavljeno Sustavu ranog upozoravanja EU o novim psihoaktivnim tvarima, kojim upravlja EMCDDA u bliskom partnerstvu s Europolom. Od navedenog je 24, odnosno 63 posto, otkriveno u dvogodišnjem razdoblju između 2016. i 2018. godine. Slično drugim novim opioidima, nove derivate fentanila kao “legalne” zamjene za uspostavljene kontrolirane opioide koriste visokorizični konzumenti droga, uključujući pojedince koji injektiraju opioide.
I ovdje se spominje kako su tijekom 2022. godine primjetne naznake povećanja dostupnosti i upotrebe drugih benzimidazolskih opioida, posebno metonitazena i protonitazena u nekim dijelovima Europe, kao i pojava smjesa koje sadrže nove sintetske opioide benzodiazepini i ksilazin, što je sredstvo za smirenje životinja, uz sintetske opioide. Predmetne smjese, poznate kao “benzo-dope” i “tranq-dope” povezane su s povećanjem broja smrtnih slučajeva uslijed predoziranja u Kanadi i SAD-u. Nadalje, europske države izvan EU također su izradile izvješća vezano za nedavno povećanje dostupnosti sintetskih opioida, što bi moglo upućivati na opći trend od utjecaja na države članice EU. Što se nas tiče, u MUP-u kažu da kada govorimo o zlouporabi, u RH nemamo evidentirane slučajeve kupovine fentanila primjerice društvenim mrežama ili tzv. “dark weba” niti ilegalne proizvodnja fentanila.
– Bilježimo jednu zapljenu 2017. godine, izuzetno male količine 4F-iBF (4-fluorizobutirilfentanil), u pismovnoj pošiljci koja je bila upućena iz Kine (izuzetno mala količina). Krajem 2022. godine i tijekom 2023. godine evidentirana su dva slučaja smrtnog ishoda (u Zagrebu), gdje je obdukcijom te vještačenjem utvrđena prisutnost fentanila u organizmu, no uzrok smrti nije bilo predoziranje “ilegalnim” fentanilom. Radilo se o liječenim ovisnicima o drogama, kod kojih je smrt nastupila kao posljedica zlouporabe farmakološke terapije protiv bolova.
U 2019. godini u jednom slučaju smrt ženske osobe nastupila je uslijed gušenja sadržajem želuca, gdje je toksikologijom utvrđena prisutnost okfentanil-flurometoksiacetilfentanila koji je derivat fentanila, kažu tamo. Nastavljaju kako je Republika Hrvatska odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova od srpnja 2023. dio globalne koalicije borbe protiv sintetičkih droga tj. fentanila te u tom smislu Služba kriminaliteta droga Ravnateljstva policije s DEA-om (Američkom saveznom agencijom za borbu protiv droga) surađuje na najvišoj operativnoj, ali i strateškoj razini.
– Upravo je DEA hrvatsku policiju ocijenila kao glavnog regionalnog partnera u međunarodnoj borbi protiv transnacionalnog kriminaliteta droga te ovdje ima svoj regionalni ured, a hrvatsko-američka suradnja u borbi protiv nezakonite trgovine drogama dodatno je ojačana 2022. godine potpisivanjem Memoranduma o suglasnosti između Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave kriminalističke policije i DEA-e o jačanju suradnje u borbi nezakonite trgovine drogama i ostalih povezanih oblika transnacionalnog kriminaliteta. Hrvatska policija je u prethodnom vremenskom razdoblju nekoliko godina s partnerima provela više od 70 kriminalističkih istraživanja usmjerenih prema međunarodnom krijumčarenju droga tzv. poštanskim prometom, koja su pretežito plaćena tzv. kriptovalutom, a koja su rezultirala uhićenjem involviranih osoba, zapljenama droga i prikupljenim dokazima za uspješno vođenje kaznenih postupaka. Ta kriminalistička istraživanja provedena su u svim policijskim upravama u Republici Hrvatskoj, što je dobro iskustvo i priprema taktike i metodike rada u budućnosti u slučaju pojave globalne prijetnje kao što je fentanil, budući da je riječ o iznimno opasnom sredstvu već zbog samog nestručnog rukovanja, kažu u MUP-u.
>> FOTOGALERIJA Trump godinama 'njeguje' svoj prepoznatljivi izgled. Zbog toga su mnoge šokirale dvije fotografije
bravo Trump....