Agonija švicarskog franka ovih je dana probudila i one koji nisu izravno oštećeni efektima koji nam u potpunosti razotkrivaju kakve mogu biti posljedice valutnog rizika. Ljudi bliski financijskoj industriji otkrivaju stavove i nude svoja razmišljanja o situaciji i mogućim rješenjima. U jednom od njih postavljena je vrlo zanimljiva analogija koja kaže: možda je švicarski franak kao cigareta.
Kao i kod pušenja, ljudi su sami krivi. Točno. Ipak, reklamiranje cigareta je zabranjeno, a uzimaju se i visoka davanja koja poslije omogućavaju pomoć onima koji dobiju rak. Zašto su se krediti u švicarcima smjeli reklamirati? – pita domišljati financijaš, ogorčen na neodgovorno oglašavanje.
Krivnja i odgovornost
HNB je, kaže, braneći kunu, preuzeo odgovornost za eurizaciju. Banke za kredite valutno vezane za švicarski franak – nisu.
I zaista, potaknuti njegovim razmišljanjem, iščeprkali smo stare oglase iz 2006. godine, kad je ponuda banaka vrištala odasvud, a HNB i neovisni analitičari upozoravali na rizičnost kredita u valuti koju naše monetarne vlasti ne mogu kontrolirati. Možda bismo trebali upozoriti da nastavak čitanja ne preporučujemo onima osjetljiva želuca, ali dobro se prisjetiti kako su tada banke plele mrežu za potencijalne klijente. I takvom spoznajom osviješteni gledati buduće oglase.
“Sami kontrolirajte svoju ratu uz RBA Flexi stambeni kredit”, uz napomenu “Mijenjamo život i poslovanje. Nabolje” – tako je oglašen stambeni kredit RBA uz kamatu od 3,95 posto u CHF.
– Otvorite paket tekućeg računa “Vaša sretna zvijezda” i ostvarite pravo na stambeni kredit s valutnom klauzulom u CHF i kamatom od 3,88 posto – poručuje Hypo banka, dok Splitska poziva na ugovaranje “kredita na sniženju”. Kažu: još bolji gotovinski hit-krediti s kamatom 6,88 posto u CHF, uz naznaku “kad hoćete bolje”. U Zabi reklamiraju nove pogodnosti “elastičnih kredita, rastezljivih po potrebi”, uz mogućnost podizanja uz valutnu klauzulu u CHF, a u PBZ-u stambene kredite u švicarcima uz “najpovoljniju kamatu od 5,12 posto”.
Povjerenje obvezuje
– Svenamjenski krediti Volksbanke; samo odaberite želite li kredit s valutnom klauzulom na CHF ili EUR, za namjenu ne pitamo – piše u oglasu Volksbanke, uz naznaku “povjerenje obvezuje”.
Koga je od ovih banaka povjerenje obvezalo da im se rate kredita ne rastegnu do razina koje izmiču kontroli i financijskim čarobnjacima? Mnogima su se u proteklih pet godina život i poslovanje promijenili. Nagore. Potonuli su kad je njihova sretna zvijezda uzletjela kao komet, samo prema gore.
Žrtvama promjenjive kamate, i onima u euru, i onima u švicarcima treba, kaže naš sugovornik, vratiti ono što im je uzeto. Na pitanje kome pomoći, kaže da ne misli na onoga tko je kupio vilu na Šalati. Predlaže da to budu dužnici koji su kupili prvi stan, sukladno svojim potrebama, o čemu postoje podaci u Poreznoj upravi.
– Može li retroaktivno? AZTN kod Adrisa kaže da može? – podsjeća.
Bankama je u idealnom rješenju namijenio porez na aktivu u švicarskim francima. Ne vjeruje im kad kažu da nisu zaradile na franku. Točno je, slaže se, da nisu na tečaju, radi devizne usklađenosti, ali jesu na povećanoj prodaji, odnosno odobravanju kredita.
– Kuknjava banaka: mi smo rubno profitabilni? Točno, 8% povrata na kapital nije mnogo, ali beskrajne su interne neefikasnosti. Pored banaka, još si samo Kerum dopušta zapošljavanje rodbine i prijatelja – zaključuje.
treba biti realan i iskren, ljudi su se polakomili za kreditima dugo ih nije bilo, postali smo preko noći potrošačko društvo. sve se svelo na ono kako ćemo lako ćemo sad je vrijeme za naplatu toga razmišljanja.