Bez 27% mogao bi ostati i prvi stup, a za sve mirovine ista – nova formula

Hoće li članovi drugog mirovinskog stupa dobiti 27 posto dodatka na mirovinu ili će i osiguranici prvog stupa ostati bez te povlastice? Neslužbeno doznajemo da se među raznim opcijama koje se razrađuju u sklopu najavljene mirovinske reforme nalazi i mogućnost ukidanja dodatka na buduće mirovine i za prvi, a ne samo za drugi stup.

Dodatak od 27 posto sastavni je dio formule po kojoj se računa osnovna mirovina pa, ako bi se ukinuo i za prvi stup, tada osiguranici drugog stupa ne bi imali pravnu osnovu za tužbe na Ustavnom sudu. Umjesto dodatka, kao kompenzacija bi se pripremila nova formula za izračun mirovina koja bi budućim umirovljenicima, neovisno jesu li članovi samo prvog mirovinskog stupa ili su u mještovitom sustavu, omogućila sličan iznos budućih mirovina. Ako bi se išlo na tu varijantu, promjena se ne bi odnosila na postojeće, već na buduće umirovljenike.

Protresao bi se sustav

– Postojeći je sustav nepravedan prema osiguranicima drugog stupa. Njihov položaj treba izjednačiti s osiguranicima prvog, ali nisam siguran da je ukidanje dodatka dobro rješenje. Bojim se da bi ukidanje jedne nepravde stvorilo drugu – kaže Predrag Bejaković, analitičar Instituta za javne financije.

Sličnog je mišljenja i Danijel Nestić s Ekonomskog instituta.

– To je jedna od mogućnosti kojom bi se doista mogle ublažiti razlike između jednostupnih i dvostupnih mirovina, pri čemu bi se sigurno išlo u smjeru da nove mirovine za osiguranike prvog stupa ostanu vrlo slične postojećim izračunima. No, slično ne znači i isto, pa bi nova formula donijela razlike u visini mirovina za različite skupine osiguranika, bilo bi puno dobitnika, ali i puno gubitnika. Cijeli bi se sustav dobro protresao – komentira Nestić i pita je li takva promjena doista potrebna. Prema toj ideji skeptični su i ljudi koji su proteklih godina pripremali stručne podloge za promjene mirovinskih zakona, no ne žele istupati dok ne vide konačni prijedlog Ministarstva.

– Nije dobro često mijenjati ključne paramatre izračuna mirovina jer to kreira nestabilnost i nesigurnost. Posljednja promjena formule osnovne mirovine napravljena je 2014. Problem se može jednostavnije riješiti proširivanjem dodatka na sve osiguranike – kaže Nestić. Saborski zastupnik HNS-a Milorad Batinić ističe da vladini koalicijski partneri, kao i svi ostali, čekaju prijedloge resornog ministarstva, pa mu detalji budućih promjena nisu poznati. Vlada, smatra, ne treba ići na parcijalne, nego na radikalne promjene.

– Sadašnji je mirovinski sustav neodrživ i zbog toga treba sagledati cjelokupnu situaciju. Ne protrese li se sustav, neće biti kvalitetnog rješenja jer je pitanje koliko dugo će država moći subvencionirati mirovinski fond – kaže Batinić. Bi li protresanje sustava uključivalo ukidanje drugog stupa, u kojem se skupilo 90 milijardi kuna, ili promjenu formule za izračun mirovina uz ukidanje zaštitnog dodatka za sve, Batinić nije želio komentirati. HNS će kao koalicijski partner pričekati prijedlog ministra rada i tada se izjasniti o njemu. Silvanu Hrelji, predsjedniku Hrvatske stranke umirovljenika, ukidanje dodatka od 27 posto nije prihvatljivo.

Pažljivo s promjenom

– Dodatak se ne može ukinuti jer je to po zakonu sastavni dio mirovine i ugrađen je u osobne koeficijente. Vlada samo može taj dodatak dati novim umirovljenicima za vrijeme uplata u prvi stup po načelu “jednaka prava za istu stopu doprinosa” – kategoričan je Hrelja.

Dodatak na mirovinu državu godišnje stoji oko dvije milijarde kuna, a uvela ga je Sanaderova Vlada nakon što se 1998. godine mijenjala formula za izračun mirovine i umjesto deset najpovoljnijih godina u obračun uzeo cijeli radni staž. Nakon te promjene, snažno su pale mirovine novih umirovljenika pa im je Vlada uvela dodatak koji je sada opet na dnevnome redu jer ne obuhvaća ljude iz drugog stupa.

– Bit ćemo jako pažljivi s mogućom promjenom formule jer, kad se to uvodilo 1998. godine, umirovljenici su ostali kratkih rukava – kaže zastupnik Hrelja.