Učinjeno je puno, no uvijek može i treba bolje, kaže ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac komentirajući prvih pet godina hrvatskog članstva u zajednici europskih naroda. S ministricom razgovaramo o povlačenju milijardi eura iz fondova EU-a koje su nam na raspolaganju, o problemima s kojima se najčešće susreću hrvatski poduzetnici, gradnji Pelješkog mosta, ali i dugo očekivanoj Nacionalnoj strategiji razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine.
Koliko smo novca povukli iz Europske unije u ovih pet godina?
U prvih pet godina članstva Hrvatska je u plusu 8,4 milijarde kuna. To je važno naglasiti jer često imamo priliku čuti kako Hrvatska više uplaćuje u proračun Europske unije nego što iz njega dobiva. Već od prve godine ulaska u Uniju, Hrvatska bilježi pozitivnu proračunsku razliku, odnosno ukupan iznos primljenih sredstava na godišnjoj razini veći je od uplata u proračun EU-a.
Koliko je projekata u proceduri završetka ili je isplaćeno, a koliko je njih u proceduri natječaja?
Tijekom 2017. i 2018. korisnicima je putem natječaja na raspolaganje stavljeno 4,06 milijardi eura kroz objavu 206 natječaja u sklopu Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Time se iznos objavljenih natječaja popeo na 6,9 milijardi eura, što čini 64 posto ukupne alokacije za razdoblje od 2014. do 2020. Usporedbe radi, u trogodišnjem razdoblju od 2014. do kraja 2016. bilo je objavljeno natječaja u iznosu od 2,8 milijardi eura odnosno 26 posto od ukupno raspoloživih sredstava, što znači da je tijekom 2017. i 2018. broj objavljenih natječaja porastao 144 posto. Najveći porast u 2017. bilježi Operativni program Konkurentnost i kohezija (OPKK), 187 posto. Time je stopa objavljenih natječaja porasla na 70 posto alokacije za OPKK. Ugovorena sredstva za projekte iz ESI fondova u proteklih su 20 mjeseci s 984 milijuna eura s kraja listopada 2016. porasla na 4,83 milijarde eura, što je rast od 391 posto, čime je ugovoreno 45 posto od ukupne alokacije od 10,7 milijardi eura. U sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija ugovoreno je 2,76 milijardi eura, a u prethodnom trogodišnjem razdoblju samo 466 milijuna eura. Što se tiče isplata, na razini ESI fondova, one su s 291 milijun eura s kraja listopada 2016. porasle na 1,23 milijarde eura, dakle 321 posto.
Je li se moglo bolje?
Naravno, uvijek može i treba bolje! Na početku mandata ove Vlade dočekalo nas je puno problema, uključujući i velika kašnjenja. Natječaji su se počeli objavljivati tek u 2016., ugovorenost projekata bila je na razini od 9 posto ukupne alokacije, a sada, godinu i pol dana kasnije, ugovorenost je na razini od 42 posto. Napokon smo postigli optimalnu brzinu objave natječaja i ugovaranja projekata. Da je tako bilo od početka financijskog razdoblja, ne bismo danas bili tu gdje jesmo. No sada je ključno fokusirati se na iduće programsko razdoblje 2021.–2027., kvalitetnim planiranjem identificirati stvarne potrebe na terenu i uspostaviti učinkovit sustav te sukladno tome pripremiti operativne programe kako se ne bismo ponovno našli u istoj situaciji.
U Uniju smo ušli na kraju financijskog razdoblja 2007.–2013. Koliko smo uspjeli iskoristiti u tom kratkom razdoblju?
Kad smo ušli u Europsku uniju, financijska perspektiva bila je zapravo pri završetku te je Hrvatskoj alocirano oko milijardu eura iz fondova, deset puta manje nego u trenutačnom financijskom razdoblju 2014.–2020. Operativni programi iz razdoblja 2007.–2013. provodili su se po n+3 pravilu te su sada u procesu zatvaranja. Iznimka je Operativni program za ribarstvo, koji se provodio po n+2 pravilu i za koji je dokumentacija za zatvaranje programa poslana u Europsku komisiju u ožujku 2017. Komisija će do 31. kolovoza 2018. dati mišljenje na dokumente o zatvaranju, nakon čega će slijediti konačne isplate. Prema završnim izvješćima o provedbi programa, svi programi osim Operativnog programa Promet iskorišteni su 100 posto ili blizu 100 posto. Što se tiče Operativnog programa Promet, problemi pri ugovaranju te izvođenju radova odnosili su se posebno na velike infrastrukturne projekte u sektoru željeznica te su takvi projekti fazirani, tj. prebačeni u sljedeće programsko razdoblje, pa se i njihovi rezultati registriraju u programskom razdoblju 2014.–2020. Također, kroz OP Promet započela je i izrada projektne dokumentacije za brojne velike infrastrukturne projekte, što je bio preduvjet za buduće financiranje projekata koji se odnose na radove, a koji su također započeli u programskom razdoblju 2014.–2020.
Koji su najveći problemi u privlačenju sredstava EU-a? Kako vi na to gledate?
Najveći je problem definitivno prethodno loše planiranje operativnih programa koji ne odgovaraju potrebama terena, kompliciran sustav i procedure kao i nesređeni imovinsko-pravni odnosi te procedure provođenja javnih nabava.
Što je s povlačenjem sredstava europskih fondova u zdravstvu, za obnovu infrastrukture i opremanje bolnica u Hrvatskoj?
Tijekom 2017. i 2018. dodijeljeno je čak 1,5 milijardi kuna nepovratnih sredstava EU-a za više od 50 projekata u resoru zdravstva čiji je cilj povećati održivost i kvalitetu zdravstvenog sustava Hrvatske. Kako bismo osigurali sredstva za sve korisnike, povećali smo alokaciju za dodatnih 500 milijuna kuna, pa se tako u zdravstvo iz fondova EU-a u razdoblju 2014.–2020. planira uložiti ukupno dvije milijarde kuna.
Što je s posebnim regionalnim programom za istočnu Hrvatsku?
Ova je Vlada pokrenula Projekt Slavonija, Baranja i Srijem kojim je 18,75 milijardi kuna iz fondova EU-a usmjereno isključivo za projekte na području pet slavonskih županija, a sve radi povratka i ostanka stanovnika na tom području. Iznos koji ćemo uložiti omogućit će nova radna mjesta, pokrenuti rast odnosno razvoj gospodarstva i zaustaviti negativni demografski trend. Područjima manje razvijenih županija dajemo prednost u sufinanciranju putem izravnih dodjela uz mogućnost ostvarivanja dodatnih bodova pri odabiru projekata u otvorenim postupcima dodjele nepovratnih sredstava. Korisnici, odnosno naši Slavonci, Baranjci i Srijemci, prepoznali su mogućnosti koje im ovaj projekt pruža, temeljem čega je od listopada 2016. do danas ugovoreno 6,3 milijarde kuna, odnosno 34 posto ciljanog iznosa. Na ovom projektu surađujemo i sa Svjetskom bankom te ćemo uskoro potpisati i Sporazum o savjetodavnim uslugama kako bismo stvorili preduvjete za uspostavu zasebnih regionalnih programa u idućoj financijskoj perspektivi. Naravno, sve to ne znači da smo zaboravili druge dijelove Hrvatske i da smo njima zatvorili vrata. Svim potpomognutim područjima u Hrvatskoj osigurali smo dodatno bodovanje prilikom prijave na EU natječaje, kao i na domaćim natječajima za sredstva potpora iz hrvatskog proračuna, ali treba biti iskren i priznati da je tih pet slavonskih županija među 2,5 posto najnerazvijenih županija u cijeloj Europskoj uniji, što je zabrinjavajuće. Osim toga, izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju uveli smo i mogućnost sklapanja Razvojnog sporazuma čija je svrha identificiranje i omogućivanje financiranja projekata od strateške važnosti za određeno područje. Prvi takav sporazum bit će potpisan upravo za područje Slavonije, Baranje i Srijema.
Što je s otocima i razvojem lokalnih zajednica?
Ono što smo obećali to smo i ispunili. Lani su u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU-a osnovane dvije nove uprave – Uprava za potpomognuta područja i Uprava za otoke, čime su otoci i potpomognuta područja dobili stručne timove ljudi koji se aktivno bave kreiranjem i provođenjem politika osluškujući upravo potrebe ljudi koji žive na tim područjima. Pristupili smo i izradi novih, tj. izmjenama Zakona o regionalnom razvoju, Zakona o otocima, Zakona o potpomognutim područjima i Zakona o brdsko-planinskim područjima. Sve su to područja koja moraju imati posebnu skrb države i posebne mjere koje ćemo spomenutim zakonima i osigurati.
Jeste li zadovoljni suradnjom s lokalnim zajednicama i županijama?
Jako. Kako i sama dolazim s lokalne, tj. regionalne razine, od prvog sam dana svjesna važnosti suradnje državne razine s lokalnom, jer upravo su te zajednice najbliže građanima i znaju u srž probleme svojih stanovnika. Lokalne i regionalne zajednice najveći su generatori EU projekata, no tu je, naravno, problem njihove pripreme i nedostatak sredstava u njihovim proračunima, zbog čega smo, radi stvaranja zalihe kvalitetnih projekata i jačanja apsorpcijskih kapaciteta regionalne i lokalne razine za korištenje EU sredstava, pokrenuli Program pripreme lokalnih razvojnih projekta prihvatljivih za financiranje iz ESI fondova. Pružanjem financijske pomoći u izradi projektne i tehničke dokumentacije za lokalne razvojne projekte, utemeljene na strateškim razvojnim dokumentima, Ministarstvo želi pridonijeti bržem društveno-gospodarskom razvoju, u prvom redu slabije razvijenih područja. Sredstva Programa u iznosu od 120 milijuna kuna osiguravaju se na proračunskoj poziciji Fonda za regionalni razvoj kroz tri proračunske godine (2017.–2020). Na poziv za iskaz interesa prijavljeno je ukupno 578 projektnih prijedloga, 353 projekta komunalne infrastrukture i 225 projekata socijalne infrastrukture. Osim toga, tu je i Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini, na koji se jedinice lokalne i regionalne samouprave javljaju nakon potpisivanja ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava, iz kojeg zatim Ministarstvo sufinancira onaj dio projekta koji jedinice lokalne i područne samouprave financiraju iz vlastitih sredstava. Tijekom 2017. i 2018. godine iz Fonda je jedinicama lokalne i područne samouprave isplaćeno više od 360 milijuna kuna.
Koliko u EU natječajima pomaže nova aplikacija vašeg ministarstva “EUfondovi”?
Procesom digitalizacije Ministarstvo želi stvoriti preduvjete za potpuno elektroničku komunikaciju između korisnika nepovratnih sredstava i institucija. Putem aplikacije “EUfondovi” moguće je primati obavijesti o svim aktualnostima, novim natječajima, edukacijama i raznim drugim događanjima iz područja EU fondova, zbog čega smatram da je iznimno korisna za sve korisnike EU fondova i one koji to žele postati. Poboljšali smo i redizajnirali portal www.strukturnifondovi.hr, koji je glavni izvor informacija o EU fondovima u Republici Hrvatskoj, te on sada stavlja veći naglasak na natječaje, omogućuje veću preglednost važnih informacija i pruža bolje korisničko iskustvo.
Nakon žalbi Strabaga, u kojoj je fazi gradnja Pelješkog mosta? Kad počinje gradnja?
Riječ je o najvećem pojedinačnom projektu prema odobrenim sredstvima financiranom iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija koji će povezati krajnji jug Hrvatske s ostatkom zemlje, ali također i teritorij Europske unije. Njegova je ukupna vrijednost veća od 526 milijuna eura, a ukupni prihvatljivi troškovi iznose nešto više od 420 milijuna eura. Znajući kako stopa sufinanciranja iznosi 85 posto prihvatljivih troškova, impozantno zvuči podatak kako smo ukupno iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurali 357,3 milijuna eura. To je projekt od strateške i dugoročne važnosti za cijelu zemlju, projekt kojim Hrvatska postaje jedinstvena. Ovdje više nema nikakve dileme, početak radova na gradnji Pelješkog mosta očekuje se najkasnije do 31. srpnja ove godine.
S obzirom na to da je riječ o najvećem projektu u nas koji se sufinancira europskim novcem, tko će kontrolirati njegovo trošenje?
Sukladno potpisanom ugovoru o dodjeli nepovratnih sredstava, verifikaciju svih troškova izvršavat će Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.
Koji su sektori u Hrvatskoj najuspješniji u povlačenju novca iz Unije?
Osim velikih infrastrukturnih projekata kao što je Pelješki most, važno je spomenuti i projekte naših poduzetnika. U okviru najvećeg Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.–2020. potpisano je čak 3125 ugovora, od čega se 2065 ugovora odnosi na projekte privatnih poduzetnika, a 289 na projekte obrtnika.Kao novi i jednostavniji pristup EU sredstvima, ovdje bih svakako naglasila i Financijske instrumente, koje se ponovno upotrebljava nakon povrata, uvjetno rečeno reciklira, što je bitno iz perspektive poreznih obveznika. Od početka provedbe dodijeljene su gotovo 4 milijarde kuna, što čini 100 posto ukupne EU alokacije za financijske instrumente. Napredak u provedbi vidljiv je iz brzine ovjeravanja izdataka prema EK s obzirom na to da je na isplaćenih 890 milijuna kuna već 875 milijuna kuna vraćeno u državni proračun. Kumulativno, od polovice 2016. do danas ukupno je podržano 1050 poduzetnika sa 750 milijuna kuna te je dodatno uloženo još 250 milijuna kuna u obliku vlastitog sufinanciranja sa strane poduzetnika. Ukupno će tih milijardu kuna investicija u razvoj poduzetništva pridonijeti otvaranju 4600 novih radnih mjesta.
U kojoj ste fazi s izradom Nacionalne razvojne strategije do 2030.? Što njome planirate postići?
Nacionalna razvojna strategija Repoublike Hrvatske do 2030. bit će ključan dokument nacionalnog strateškog planiranja i temelj za programiranje proračuna i njegovo usklađivanje sa sredstvima koja su nam na raspolaganju iz EU fondova nakon 2020. U ovom je postupku iznimno važno postići najširi konsenzus svih političkih stranaka i građana Republike Hrvatske. Tako su građani dosad ispunili i poslali više od 1600 upitnika i dostavili više od 150 ideja za viziju Hrvatske 2030. na našim mrežnim stranicama www.hrvatska2030.hr, a taj broj svakim danom raste. Sa županima i direktorima županijskih razvojnih agencija održana su dva Razvojna foruma u Splitu i Vinkovcima radi definiranja vizija razvoja županija koje će poslužiti kao podloga za definiranje vizije Republike Hrvatske do 2030. U suradnji s regionalnim koordinatorima, Ministarstvo je u studenome održalo sedam participativnih radionica radi uključivanja šire javnosti u proces izrade Strategije i definiranja vizije razvoja RH, a rezultati analize regionalne zastupljenosti po pojedinim tematskim područjima pokazuju da su područja „Okoliš, klimatske promjene i prirodni resursi”, „Javno upravljanje i učinkovita pravna država”, „Gospodarstvo, industrija i poduzetništvo” i „Obrazovanje i razvoj ljudskih resursa” od najvećeg interesa kad je riječ o identifikacija izazova i potencijala za razvoj. Sada slijedi utvrđivanje vizija razvoja pojedinih tematskih područja, definiranje razvojnih smjerova i strateških ciljeva te konačno predlaganje „Policy Mixa” i izvora financiranja koji će omogućiti provedbu strateških ciljeva, što je ključno.
Koliko će nam u tome pomoći Europska unija?
Sustavnim pristupom planiranju i definiranjem nacionalnih strateških ciljeva imat ćemo bolju startnu poziciju u pregovorima s Europskom komisijom o novoj financijskoj perspektivi i izbjeći ponovno neplansko programiranje operativnih programa koji ne odgovaraju potrebama terena, zbog čega sredstva ostaju neiskorištena, a s druge strane u nekim stavkama nedostaje novca. Ključ uspješnog povlačenja sredstava je dobro planiranje.
Kakav bi rezultat povlačenja sredstava iz EU fondova za vas bio zadovoljavajući u mandatu do 2020.?
Zadovoljavajuće bi bilo jedino to da Hrvatska potpuno iskoristi sva alocirana EU sredstva, dakle svih 10,7 milijardi eura, jer to je novac koji nam treba i koji nam kao zemlji članici i pripada. Ova financijska perspektiva bit će nam dobra škola i u sljedećoj više nećemo imati nikakvu ispriku za bilo kakva kašnjenja i probleme u funkcioniranju sustava. Zato je bitno već sada se fokusirati na planiranje sustava i prioriteta na koje se želimo fokusirati i to je upravo ono što radimo Nacionalnom razvojnom strategijom. Efikasno povlačenje sredstava iz EU fondova potencijalno može povećati BDP zemlje za 2-3 posto, stoga je naša dužnost iskoristiti tu mogućnost.
Ova se dobro uvaljala ko T72 !!!!