Prosječna neto plaća isplaćena u studenome bila je 1340 eura, a u gradu Zagrebu 1515 eura i to bi otprilike mogli biti iznosi s kojima će većina zaposlenih startati u ovu godinu. Prva plaća koju zaposleni prime u siječnju oporezivat će se prema novim poreznim pravilima, od kojih je najvažnije povećanje osobnog odbitka s 560 na 600 eura, što će donijeti povećanje plaća za oko osam eura. Zagrebačke bi plaće nakon ožujka mogle skočiti dodatnih četiri do pet eura, zajedno s rastom osobnog odbitka 12 do 15 eura, kao posljedica ograničenja gornje stope poreza na dohodak. Zbog tih limita zagrebačke vlasti će do kraja veljače morati spustiti porez na dohodak za 0,6 postotnih poena. Visoke plaće iznad šest tisuća eura povećavaju se za dvjestotinjak eura jer je država intervenirala i u tom dijelu te je povećala prag od kojega se primjenjuje viša stopa poreza na dohodak od 30 posto. Dizanje praga za oporezivanje visokih plaća osjetit će nešto više od desetak tisuća menadžera, političara, liječnika, uglavnom Zagrepčana, gdje je koncentracija visokih plaća najveća u državi. Većina zaposlenih, oko 70 posto radnika, zarađuje manje od prosjeka, a analize otkrivaju da u posljednje vrijeme niže plaće rastu rastu gotovo dvostruko brže od srednjih i većih plaća zbog povećanja minimalca, a slična razlika u dinamici povećanja plaća uspostavila se kod javnog sektora u odnosu na privatni.
Minimalna plaća za siječanj, s prvom isplatom po novome u veljači, povećava se 15,5 posto na 970 eura bruto, no čak ni javni sektor nije uspio doseći tu razinu povećanja pa će im ove godine plaće rasti dva puta po 3 posto, od ožujka i listopada. Kakva će biti politika plaća privatnog sektora u ovoj godini, neće biti poznato do ožujka, kada se očekuju prvi službeni podaci o plaćama u ovoj godini. Privatni je sektor posljednjih pola godine stagnirao s plaćama. Hrvatska udruga poslodavaca izašla je s procjenom da će prosječne plaće u ovoj godini porasti oko 7 posto, na što će najvećim dijelom utjecati kretanja plaća u javnom sektoru te povećanje minimalne plaće. Europska središnja banka izvještava da su u drugim članicama eurozone plaće u prošloj godini povećane nešto manje od 5 posto, no taj se rast događa na puno većim iznosima primanja i uz nižu inflaciju. Hrvatska je europski rekorder po poskupljenjima, posebno hrane i usluga, ali Vlada je na kraju odmrznula i cijene struje i plina, pa se povećavaju i režijski troškovi. Naše su prosječne plaće dva i pol puta manje od prosječnih primanja u europodručju.
Analiza Danijela Nestića s Ekonomskog instituta pokazala je da je ukupno u zadnje dvije godine, od lipnja 2022. do lipnja 2024., prosječna bruto plaća u javnom sektoru povećana za nemalih 47,5 posto. S druge strane, u poslovnom je sektoru porast prosječne bruto plaće u prvoj godini bio 12,3 posto, u drugoj 10,4 posto, a ukupno u dvije godine 23,9 posto.
Od početka ove godine promijenjene su stope poreza na dohodak u dvadesetak lokalnih jedinica, što će također utjecati na iznos plaća i dodati im koji euro. Rastu i osobni odbici za uzdržavanu djecu, pa će tako za 1. dijete mjesečni odbitak biti 300 eura, za 2. dijete 420, za 3. dijete 600, za 4. dijete 840 eura... Mirovine veće od 600 eura povećale su se uglavnom za euro ili dva, dok najveće dužnosničke mirovine rastu do 14 eura.
U 2025. povećavaju se iznosi neoporezivih primitaka za otprilike sedam posto u odnosu na 2024. pa svaki poslodavac može godišnje nagraditi radnika s 1200 eura, otpremnine za odlazak u mirovinu penju se na 1500 eura, neoporezive stipendije su 600 eura, a naknade za odvojeni život 300 eura. Studentska satnica prati povećanje minimalne plaće pa je minimalna cijena sata rada preko studentskih servisa 6,06 eura.
FOTO Godišnja plaća i do 110.000 eura
Da je ostao slučajni sa svojim ekspertima u vladi, plaće i mirovine bi opet porasle za velikih 12 eura u 4 godine.