ŠKOLJKE

Blago iz mora, odlično za srce i mozak, niskokaloričan i moćan afrodizijak

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Dubrovnik: Brojni posjetitelji uživali na Festi od kamenica i degustaciji vina
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
20.03.2021.
u 07:00
Kamenice su sada najsočnije, pune i najukusnije; za razliku od njih, dagnje su sada najmršavije
Pogledaj originalni članak

Malostonske kamenice, koje su od kraja lanjske godine i naš zaštićeni proizvod u EU, u ovo su doba godine najkvalitetnije, afrodizijak koji bi s nekoliko kapi limuna zadovoljio i najzahtjevnija nepca. Morsko blago kojim se svojedobno krijepio i legendarni ljubavnik Casanova (navodno i s 50 njih na dan), a stari Rimljani liječili i neplodnost, najsočnije, najukusnije, najpunije i najmesnatije su od siječnja do ožujka, u drugoj ili trećoj godini rasta.

No većina će ih i ove sezone ostati na dugim konopima na mrežama i poput lanjskih ući u četvrtu godinu života kada su i žilavije i manje ukusne – i 70% ih tada u pravilu ugiba.

Kamenice ne vole toplo more

Pandemija je iz korijena izokrenula živote malostonskih školjkara, govori nam uzgajivač Zdravko Lazić iz Brijesta koji je s bratom Vickom jedan od 70ak uzgajivača kamenica na području Malostonskog zaljeva omeđenog 28 kilometara kopna općina Ston, Dubrovačkog primorja, Janjina i Slivnog. Sve ono čega su se školjkari pribojavali lani, ostvarilo se, od loše turističke sezone do zatvaranja ugostitelja koje se možda i najviše osjetilo upravo na dubrovačkom području.

Nisu prodali ni 30% uobičajene godišnje proizvodnje od oko 200.000 komada, a dok su lani još i vjerovali da će im se turisti u većem broju vratiti ove godine, sada ne znaju ni bi li uopće i koliko ulagali u novu sezonu.

– Tržište trenutačno uopće ne postoji. Bez restorana, hotela i masovnog turizma ne možemo prodati znatnije količine – govori Zdravko.

A kako nema ni većih okupljanja, druženja, čašćenja, a izostat će i fešta od kamenica kojom je na današnji dan, 19. ožujka, na blagdan sv. Josipa tradicionalno počinjala sezona školjaka, teško će, boji se, doseći i polovicu prometa iz godina prije “novog normalnog”. A u najboljim vremenima na tržište je iz Malostonskog zaljeva godišnje stizalo i 2 milijuna komada nadaleko cijenjene malostonske kamenice.

– Predsezone nema kao ni lani. Sve se svelo na to da školjke prodajemo na nekoliko mjesta te nešto za “kućnu uporabu”. Neki prodaju i online, ali malo je sve to. More se posljednjih godina zbog klimatskih promjena i sve više zagrijava, što kamenice ne vole, a i orade nam čine veliku štetu – objašnjava naš sugovornik ističući kako su lani zahvaljujući Ministarstvu poljoprivrede koje im je izašlo u susret preko veleposlanstava nešto kamenica uspjeli izvesti za oko 2,5 kune po komadu.

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

No kako su i druge EU zemlje u lockdownu, sve je to simbolično. A kamenica koja se sprema za mrijest u svibnju i lipnju hraneći se posebnim algama, kojih je u zimsko doba godine u izobilju, u ovo je vrijeme najdeblja i najukusnija. I očito najjeftinija. Prodaje se za tek 4 kune po komadu na prodajnom mjestu. Suprotno kamenici, dagnje, koje u nekim krajevima zovu i mušmulama, pidoćama, pizdicama..., u ovo su doba najmršavije jer su se izmrijestile. Gotovo su prazne pa se njihova kupnja, iako na tržnicama konstantno drže cijenu od 20-ak kuna, baš i ne preporučuje.

Njihova sezona je u ljetnim mjesecima, lipnju, svibnju i kolovozu, doznajemo. Kako bilo, zahvaljujući dostavama, online prodaji, cateringu brojnih ugostitelja... tržište školjaka unatoč pandemiji ipak nije baš potpuno zamrlo, potvrđuju nam u Upravi za ribarstvo. U pretpandemijskoj 2019. na tržište je plasirano ukupno 250 tona školjaka iz ulova, lani 172 tone, a u prva 2,5 mjeseca ove godine ulovljeno je oko 4,7 tona školjaka – 1 tona dagnji, oko 950 kilograma najcjenjenije i najskuplje jakobove kapice (kapesante ili St. Jacques), oko 250 kg kamenica, 200 kg kunjki, 540 kg kapica, oko 1,2 tone prnjavica, 470 kg sjajne rumenke...

Nutricionistica i direktorica Vitaminoteke Darija Vranešić Bender kaže kako su školjke vrijedan izvor mnogih mikronutrijenata, a ujedno su niskokalorične. Prosječno sadrže tek 4080 kcal u 100 g jestivog dijela. Osiguravaju visokovrijedne bjelančevine i imaju dobar profil masti.

– Iako su načelno siromašne mastima, vrijedan su izvor dragocjenih omega3 masnih kiselina koje imaju blagotvorno djelovanje na zdravlje srca i krvnih žila. Te masne kiseline imaju blagotvoran učinak na kognitivne funkcije te štite od kroničnih upalnih bolesti i karcinoma. Primjerice, znanstvenici su izračunali da bi se unosom šest kamenica srednje veličine 57 puta mjesečno postigao unos omega3 masnih kiselina dovoljan za blagotvoran učinak – objašnjava ona.

Cink za spolni nagon

Uz to, školjke su odličan izvor vitamina B12, koji je važan za zdravlje živčanog sustava i crvene krvne stanice. Primjerice, 85 g ili devet prnjavica zadovoljava čak 1400% dnevnih potreba za vitaminom B12. Školjke su također izvrstan izvor cinka, kojim posebice obiluju kamenice. Šest kamenica sadrži 27 mg, što je približno 181% dnevnih potreba. Usto, školjke su dobar izvor željeza, a primjerice, 85 g dagnji sadrži 6 mg željeza ili 60% preporučenih dnevnih potreba. Mnoge vrste školjaka ujedno su izvormagnezija, kalija i vitamina C, a kamenica je bogata i vitaminom A.

– Poznato je i da školjke imaju negativnu reputaciju zbog sadržaja kolesterola i natrija. Međutim, budući da su siromašne zasićenim mastima, bolji su izbor od životinjskog mesa bogatog kolesterolom. Nadalje, ponekad ih nazivaju i “čistačima mora” jer dnevno filtriraju 56 do 75 litara mora kao normalni dio metabolizma. Ako je more onečišćeno mikroorganizmima, školjke mogu biti kontaminirane i izazvati trovanje ako se konzumiraju nedovoljno termički obrađene. Stoga je prilikom konzumacije sirovih školjaka važno voditi brigu o porijeklu – upozorava Vranešić Bender.

Kamenice, koje se obično jedu sirove, često se opisuju i kao moćan afrodizijak, dijelom kao rezultat drevnih tradicijskih priča, a dijelom zbog činjenice da su iznimno bogate cinkom. Taj mineral često nedostaje u prehrani modernog čovjeka te se njihovom konzumacijom popravlja nutritivni i zdravstveni status, a time i spolni nagon, kaže Vranešić Bender. Svoj odličan okus školjke duguju nakupljanju tvari okusa koje se skladište u obliku rezervi energije i služe za uravnoteženje saliniteta vode kojom su okružene. Budući da školjke koriste aminokiseline kao protutežu slanoj otopini, što je voda slanija, to je školjka ukusnija.

– Zdrava školjka s dvije ljušture ima netaknut oklop i njezin je mišić primicač aktivan te drži ljušture čvrsto zajedno, osobito kada ih se oštro pokucka. Školjke je najbolje čuvati na ledu prekrivene vlažnom krpom te ne smiju stajati u lokvi otopljenog leda koji ne sadrži sol pa je stoga fatalan za morske životinje. Jestive morske školjke dobro je uroniti na nekoliko sati u kantu slane vode (20 grama soli po litri vode) kako bi se same očistile od ostataka i sitnog pijeska – preporučuje Vranešić Bender.

Prvi korak u pripremi svih školjaka je čišćenje. Nakon što se operu pod mlazom tekuće hladne vode i odstrani se končić na vanjskom dijelu, školjke su spremne za pripremu.

 

Anita Ruso o velikoj izložbi 'Hrvatska svijetu' i zašto bi je svatko trebao pogledati

RIŽOTO OD ŠKOLJAKA I ŠPAROGA

Sastojci:

300 g arborio riže, 200 g oči-šćenih škampa, 200 g očišćenih školjaka, 200 g šparoga, 200 ml bijelog vina, 60 dag luka, 2 češnja češnjaka, sol, vegeta, crni papar, maslinovo ulje, maslac

Priprema:

Na maslinovu ulju popecite nasjeckani luk da požuti, dodajte protisnuti češnjak i na kraju rižu. Rižu popecite da postane staklasta, zalijte vinom i pustite da vino ispari. Posolite, zalijte s malo vode i kuhajte uz miješa-nje. Kad je riža napola omekšala, dodajte škampe, školjke i šparoge. Nastavite kuhati podlijevajući to-plom vodom (ili ribljim temeljcem). Kad je riža kuhana, dodajte kockicu maslaca za kremoznost, ugasite vatru, ostavite nekoliko minuta da se sokovi u rižotu prožmu i poslužite.

ŠKOLJKE NA BUZARU

Sastojci:

2,5 kg školjki (dagnji, brbavica, kunjki i lakirki), maslinovo ulje, 8 režnjeva češnjaka, 1 vezica peršinova lista, 1 čaša bijelog vina, krušne mrvice, svježe mljeveni papar

Priprema:

Školjke očistite od trave i pri-ljepaka. Operite pod mlazom hladne vode. U veću posudu ulijte maslinovo ulje, dodajte nasjec-kani češnjak i kratko ga popržite na umjerenoj vatri, da zamiriše. Uspite kunjke i brbavice, kratko ih popirjajte, a zatim dodajte i preo-stale vrste. Sve zajedno još pirjajte par minuta, da školjke puste more. Povremeno protresite posudu. Do-dajte vino i krušne mrvice (ovisno koliko tekućine će pustiti školjke i koliko gust umak želite). Poklopite i povremeno protresite posudu. Kada se školjke otvore, malo ih popaprite i pospite sjeckanim peršinom. Odmah servirajte.

JAKOBOVE KAPICE U SLANINI

Sastojci:

1 /2 žličice majčine dušice u pra-hu, 1/2 žličice ružmarina u prahu, 6 velikih jakobovih kapica, 1 žlica maslinova ulja, 6 šnita slanine (ne preslane i dimljene), žlica limunova soka, sol, 1/2 žličice svježe mljevenog papra, štapići za ražnjiće ili grančice ružmarina

Priprema:

Od maslinova ulja, majčine dušice, ružmarina i malo soli napravite marinadu i njome na-trljajte jakobove kapice i slaninu. Ostavite na hladnom dva sata. Omotajte svaku jakobovu kapicu trakom slanine i probodite je po sredini štapićem i sa svake strane kratko popecite (oko 2 minute). Pokapajte limunom.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

Avatar rubinet
rubinet
11:29 20.03.2021.

Novinarka tvrdi : " ... dagnje, koje u nekim krajevima zovu i mušmulama ..." Kako ovo komentirati ? Mušmule rastu na stablima , a ne u moru. Mušmula (lat. Mespilus germanica)....Baš svašta....

Avatar rubinet
rubinet
11:24 20.03.2021.

Dva podatka iz članka pokazuju gdje leži problem : "a nešto kamenica uspjeli izvesti za oko 2,5 kune po komadu."... "Prodaje se za tek 4 kune po komadu na prodajnom mjestu".....Strancima za 2,5 kuna,Hrvatima za 4 kune ....