Nakon što je Karamarko odlučio podržati Milanovićev zakon o konverziji, po svemu sudeći pada u vodu pokušaj središnje banke da u posljednji trenutak nametne jeftinija rješenja za dužnike u francima.
Čiji su rizici
Hrvatska narodna banka pripremila je stručnu podlogu za raspravu u Saboru koja pokazuje da će konverzija CHF u eure dužnicima donijeti od 12.000 do 30.000 kuna povrata, ali i znatno psihološko olakšanje jer će im se glavnica kredita srezati za 30%. Dobitak za 55.800 stambenih dužnika (ali i ostalih koji su se zadužili u francima) proizvest će visok trenutačni trošak za banke od 8 milijardi kuna te gubitak deviznih rezervi od milijardu eura. HNB tvrdi da se sličan učinak na dužnike može postići i s nekoliko jeftinijih rješenja, ali oni podrazumijevaju zadržavanje franka. Jedno od njih je oporezivanje banaka koje su davale kredite u CHF i korištenje tog novca za subvencije mjesečnih rata, a drugo spuštanje kamatne stope na samo 1%, što se dosad nije spominjalo. Središnja banka tvrdi također da bi nastavak zamrzavanja tečaja imao manje negativnih posljedica na stabilnost javnih financija i banaka nego što će ih imati s konverzijom.
Ministar financija Boris Lalovac doveo je u pitanje točnost tih projekcija jer su prvi izračuni pokazivali gubitak od 5 milijardi. U HNB-su su odmah istakli da je razlika u izračunu posljedica šireg obuhvata. Lalovca ne muči gubitak deviznih rezervi te postavlja pitanje guverneru čemu rezerve ako ih se ne koristi za zaštitu građana?
Trošak nije važan
Za razliku od banaka koje su jasno dale do znanja da će se svim pravnim sredstvima boriti protiv zakona, HNB nije ulazio u procjenu ustavnosti predloženih rješenja, no konsenzus dviju vodećih stranaka – HDZ-a i SDP-a – pokazuje da strankama u predizborno vrijeme nije važna cijena koja bi se mogla platiti. HDZ je najprije preko Gorana Marića u Saboru podržao zakon, da bi ga nekoliko dana kasnije Karamarko kritizirao koristeći primjedbe koje stižu iz bankarskog sektora. Danas je, međutim, šef HDZ-a i mogući novi premijer kazao da će poduprijeti Milanovićevo rješenje jer se na ovaj način ipak rješava težak problem 60.000 građana i njihovih obitelji.
– Ukazat ćemo na sve nedostatke zakona. Ne znamo koliko će to koštati u konačnici, ali znamo da će to sve platiti hrvatski građani. Ne banke – istaknuo je Karamarko te najavio da će ‘podsjetiti’ i na one koji su isplatili kredite. Šef oporbe, jednako kao i premijer, preuzima, dakle, odgovornost za eventualno prebacivanje troška konverzije na državni proračun, a bolje od toga u ovom trenutku ne treba ni bankama ni dužnicima!
Lalovac napominje da i država ima mehanizam da se zaštiti od prebacivanja troška, primjerice može uvesti porez na aktivu banaka ‘koliko god bude trebalo’. Inače, rate kredita prosječne vrijednosti (a to je 82 tisuće franaka) trebale bi nakon konverzije biti niže oko 270 kuna, a preplaćeni iznos umanjio bi dio narednih rata. Oni koji su uzeli kredit 2005. plaćali bi pola rate idućih devet mjeseci, a za ljude koji su se zadužili 2007. predah će trajati dvije godine. Preplaćeni iznos koristi se za plaćanje 50% mjesečne rate dok se ne potroši.
>> Pusti konverziju, s kamatom od 1 posto rate iste, a gubici manji
... slušao sam danas Karamarka ... HDZ traži obeštećenje i za one koji su otplatili kredite i nad kojima je izvršena ovrha i prekinut ugovorni odnos ... to je ipak malo drugačije od prijedloga jugo komunista ... no prije toga će doći do sukoba sa izbjeglicama a onda i "nas i vas" jer jedino se tako može smiriti Domovina ... strava ...