FOTO/VIDEO Već danima plovi u splitskom akvatoriju: Pogledajte novi hrvatski obalno ophodni brod

Ipak se kreće, odnosno plovi, u splitskom akvatoriju već danima traju probne plovidbe drugog od pet davno naručenih obalno-ophodnih brodova (OOB), koje za potrebe hrvatske Obalne straže, odnosno HRM-a, gradi Brodosplit. S probnim vožnjama OOB-a 32 "Umag", kako je nazvan prvi u seriji, a nakon nultog prototipa OOB-a 31 "Omiša", počeli su zaposlenici Brodosplita, a već im se, doznaje se, priključuju i ljudi iz HRM-a. Prvi je takav brod "Omiš" isporučen HRM-u u prosincu 2018. nakon što ga je isprobala naša mornarica i nakon obavljenih testiranja te bojnoga gađanja.

I premda se očekivao brzi nastavak gradnje preostala četiri jednaka broda, brodogradilište Tomislava Debeljaka upalo je u serijsku krizu, kojoj su pridonijeli i COVID 19 i rat u Ukrajini. Kašnjenje je gotovo potpuno urušilo i partnerski odnos splitskog škvera s Ministarstvom obrane i projekt je de facto zastao, a u BSO-u, dijelu škvera za gradnju brodova posebnih namjena, stajali su OOB-i u različitim fazama dovršenosti.

Prolazile su godine, nije bilo pomaka, sve do dolaska aktualnog ministra obrane Ivana Anušića, koji je na početku mandata otišao u splitski škver i sastao se s Debeljakom. Sredinom ožujka ove godine projekt je napokon maknut s mrtve točke i potpisan je Ugovor o izmjeni i dopuni ugovora o gradnji OOB-a, kojim su regulirani način završetka gradnje i novi rok isporuke za prvi od ukupno četiri preostala broda. Tako je oživljen projekt koji je prvi put ugovoren između MORH-a i Brodosplita 2015., a planirani rok dovršetka serije od pet brodova bio je 2018. godine.

POVEZANI ČLANCI:

Novi ugovor potpisan je samo za jedan brod kako bi se u MORH-u uvjerili da je Brodosplit i dalje u stanju dovršiti gradnju, a postavljeni rok za završetak i isporuku "Umaga" bio je kraj 2024. godine. Kako je taj brod bio dovršen gotovo 80 posto, škveru je trebalo šest mjeseci da ga potpuno dovrši. I "Umag" je porinut i dovršen mjesec dana prije predviđenog roka brodograditelja i počele su probne vožnje. Bude li sve u redu, brod će preuzeti posada HRM-a i odraditi zadnje svoje testiranje te uskoro i bojno gađanje. U Brodosplitu za Večernji list potvrđuju da je očekivani datum službene primopredaje "Umaga" 1. prosinca ove godine. Valja reći da su uvjeti za dovršetak "Umaga" koje je postavio MORH bili vrlo čvrsti i teški za Brodosplit, s obzirom na to da ga je graditelj morao dovršiti po prastaroj cijeni od 5,7 milijuna eura s PDV-om.

Nastavi li se suradnja s MORH-om i potpiše ugovor za dovršetak preostalih brodova, koji su u različitim fazama dovršenosti, a u prosjeku između 50 i 60 posto, mijenjat će se, naravno, i cijena jer je takva gradnja u međuvremenu znatno poskupjela. Vidjet ćemo uskoro i hoće li se MORH držati prvobitnog plana, koji je vrlo oprezan i zamišljen da se s Debeljakom dogovara brod po brod te kako će on završiti i predati jedan, slijedi isplata i ugovaranje idućeg u seriji. U Brodosplitu predviđaju da će im trebati po godinu dana da dovrše svaki od tih brodova te će predložiti, bude li, naravno, povjerenja među partnerima, da preostala tri broda dovrše u seriji jer bi to prepolovilo, znatno skratilo rok završetka njihove gradnje.

O dovršetku "Umaga" bilo je govora i na saborskom Odboru za obranu, gdje je primijećen istup Darka Klasića, inače zastupnika HSLS-a, koji je izrazio sumnju trebaju li nam ti ophodni "čamci" i imaju li neku svrhu, s obzirom na to da su naoružani samo topom od 30 mm, a brod ne nosi ni protubrodske, protuzračne rakete, niti ima protupodmorničke sposobnosti. Premda Klasić ne bi dalje, dakle, gurao ovaj projekt, nije u pravu i očito nema dovoljno stručnog znanja za ono što govori, niti se raspitao kod pravih stručnjaka, odnosno u HRM-u. Oni bi mu vrlo brzo objasnili da obalno-ophodni brodovi nisu korvete, niti služe za takvu vrstu ratnih sukoba, ali da su prijeko potrebni državi koja mora kontrolirati desetke tisuća četvornih kilometara svoga morskog teritorija te osiguravati morske granice. U HRM-u su već nakon što im je predan "Omiš", kojim su izuzetno zadovoljni, na pitanje koliko nam takvih brodova treba odgovorili da nam ih treba desetak!

POVEZANI ČLANCI:

Jednaki brodovi

Prototip "Omiš" i "Umag" gotovo su potpuno jednaki brodovi, samo su na Umagu i na ostatku serije uklonjeni stabilizatori plovidbe jer su u HRM-u zaključili da im nisu potrebni s obzirom na to da uspješno "tuku" i takozvano visoko more. "Umag" je dug 43,16 metara, opremljen je daljinski upravljanom oružnom stanicom s automatskim 30 mm topom Aselsan SMASH turske proizvodnje. Na brodu su i dvije strojnice Browning 12,7 mm te četiri ručno-prijenosna protuzrakoplovna raketna sustava. Posada broji 17 članova, a brod ima autonomiju plovidbe od 10 dana.

Postiže brzinu od 28 čvorova, koju mu osiguravaju dva glavna brodska motora Caterpillar, svaki od 2525 kW (2x3386 konjskih snaga). "Umag", kao i "Omiš", posjeduje i brzu jet-brodicu za šest pripadnika posebnih snaga pod punom opremom, koja se s krmene rampe može ispustiti tijekom vožnje matičnog broda, a postiže brzinu veću od 40 čvorova. Brodica također posjeduje strojnicu Browning 12,7 mm. Radi smanjenja termalnog otiska, brod prema potrebi može prebaciti ispušni cjevovod ispod vodne linije.

"Umag" posjeduje dnevne kamere visoke rezolucije za detekciju i praćenje ciljeva, potom termalnu kameru uz dva specijalna dalekozora za noćno motrenje. Navigacijski radar dometa je 96 nautičkih milja. Opremljen je i vatrogasnim topom kapaciteta 1250 litara u minuti i dometa 50 metara. Brod ima potpunu nuklearno-biološko-kemijsku zaštitu, mogućnost hermetičkog zatvaranja te brodsku dekontaminacijsku stanicu. U HRM-u ističu da im takvi obalno-ophodni brodovi trebaju za jačanje pomorske sigurnosti, učinkovitiji nadzor i zaštitu interesa RH na moru.

>> FOTOGALERIJA Danas izaziva samo jezu: Bio je dizajniran da preživi nuklearni napad, ali uništilo ga je razaranje JNA