Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović za Večernji list govori o poduzetničkoj klimi, zelenoj tranziciji, rastu cijena i nedostatku kvalitetne radne snage.
Kako komentirate šesti krug porezne reforme? Tko su dobitnici, a tko gubitnici? Hoće li on, osim u dijelu mirovinskih doprinosa, utjecati i na rast neto plaća?
HGK podržava svako porezno rasterećenje građana i poduzetnika. Činjenica je da je zahvaljujući nekoliko krugova porezne reforme prosječna neto plaća u Hrvatskoj u odnosu na 2015. godinu porasla za gotovo 400 eura, a po visini bruto plaće svrstali smo se na četvrtom mjestu među tranzicijskim zemljama iza Slovenije, Češke i Poljske. Osim porezne reforme, ovaj rast i odmicanje od članica EU s najnižim plaćama možemo zahvaliti i snažnom gospodarskom uzletu te činjenici da smo sve uspješniji u korištenju sredstava iz fondova EU. Zbog toga je i rasla potražnja za radnicima. Osim u dijelu mirovinskih doprinosa za najniže plaće, šestim krugom porezne reforme ne smanjuje se bruto II iznos plaća No, izravni učinak reforme bit će povećanje neto plaća, što će dodatno pota-knuti osobnu potrošnju kao jedan od pokretača BDP-a.
VEZANI ČLANCI:
Što bi tvrtkama i ostalim poduzetnicima donijelo najavljeno ukidanje prireza? Lani je, tvrdi se, ostvaren visoki rast prihoda jedinica lokalne samouprave, veći od 23 posto, i već sad su najave kako će se teško odreći dijela tog kolača.
Prvenstveno administrativno pojednostavljenje plaćanja poreza na dohodak – umjesto dva obrasca, od iduće godine tvrtke će ispunjavati jedan obrazac kako bi ispunile uvjete prema porezu na dohodak. S druge strane, jedinice lokalne samouprave će donositi odluke o visini stopa poreza na dohodak unutar definiranih raspona.
Bi li ukidanje prireza doprinijelo daljem razvoju poduzetničke klime u Hrvatskoj? Kakva je ona zapravo danas?
Mislim da hoće jer ipak predstavlja administrativno pojednostavljenje plaćanja poreza na dohodak. Poduzetnička se klima osjetno popravila otkad smo u EU. Više od 200.000 dodatnih radnih mjesta u travnju 2022. godine u odnosu na lipanj 2013. najbolje govori o tome. Međutim, jednako je očito da puno posla ostaje pred nama, želimo li napraviti daljnje iskorake u unapređenju poslovne klime. Brzina i konzistentnost u donošenju i provedbi odluka sudstva i javne uprave, osobito na nižim razinama, jedan je aspekt gdje svakako ima prostor za poboljšanje. To je jedan od razloga zašto smo u HGK revidirali naš županijski indeks gospodarske snage, kako bismo imali uvid gdje ima najviše prostora za poboljšanje. Indeks ćemo objaviti nakon ljeta. Drugo područje važno za poboljšanje klime je svakako obrazovanje. Boljom suradnjom s poslodavcima, sustav obrazovanja bi mogao snažnije usmjeriti svoje resurse u stvaranje kadrova za potrebe tržišta rada ne samo danas, već s jednim okom na srednji rok.
Jeste li zadovoljni gospodarskim kretanjima u prvom kvartalu? Slažete li se s prognozama EK da će Hrvatska ove godine imati jednu od najboljih proračunskih situacija u euro području?
Kada uzmete u obzir da je rast BDP-a u prvom kvartalu bio 5. najbrži u EU, moramo biti zadovoljni. Nemamo razloga osporiti prognoze EK u vezi proračuna. U kontekstu razgovora i pregovora oko izmjene fiskalnih pravila u euro području, drago mi je i da nam javni dug pada prema 60 posto BDP-a. Što je niži udio našeg javnog duga, imat ćemo više manevarskog prostora u domeni ekonomske politike. Najviše me brine činjenica da je Njemačka u recesiji s obzirom na njezinu važnost za industrijski sektor. Inozemno okruženje svakako je komplicirano zbog čega gotovo godinu dana komuniciramo da će rast BDP-a biti osjetno niži u odnosu na 2021. i 2022. godinu. Mnoge naše članice u prerađivačkoj industriji suočavaju se s usporenim narudžbama od glavnih europskih trgovinskih partnera.
Na nedavnoj Net zero konferenciji čulo se kako je na putu prema dekarbonizaciji ključno pi-tanje javna financijska potpora, kako na razini EU, tako i na nacionalnoj razini. Gdje je Hrvatska na tom putu?
Kako bi ubrzala dekarbonizaciju, Europska komisija je privremeno ublažila pravila o državnim potporama koja inače ograničavaju nacionalne subvencije. Cilj je bio potaknuti mjere potpore u sektorima koji su od ključne važnosti za prelazak na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija. Takve bi se subvencije sada trebale primjenjivati na više novih tehnologija, trebale bi biti veće nego prije i dodjeljivati se na duža vremenska razdoblja. Hrvatska iz svih europskih fondova na raspolaganju ima dosad najviše novca, čak 25 milijarda eura, koje mora iskoristiti do 2029. godine. Više od polovice ulaganja namijenjeno je za ulaganja u 'digitalno' i 'zeleno'. Hrvatska je po apsorpciji sredstava prije tri godine bila na začelju, a sada je na 13. mjestu. Napredak je vidljiv, no za postizanje ciljeva zelene tranzicije potreban je daljnji iskorak u pogledu pojednostavljenja procedura.
VEZANI ČLANCI:
Kako povećati proizvodnju čistih tehnologija i ostvariti nultu emisiju stakleničkih plinova i koje nam vještine na tržištu rada nedostaju za postizanje tog ambicioznog cilja? Čini se kako prilagodba domaćeg gospodarstva na nove izvore energije zapinje.
Dekarbonizacija i zelena tranzicija ne utječu jednako na sve tvrtke, tu posebno mislim na energetski intenzivne industrije. Jedna od prepreka za bržu provedbu zelene tranzicije svakako je financiranje projekata. Privatni sektor ozbiljno shvaća energetsku tranziciju te radi na mobilizaciji mogućih izvora financiranja za razvoj nove tehnologije i novih modela poslovanja. Logično, ne mogu sami, potrebni su im povoljniji izvori financiranja ili bespovratna sredstva kako im takva ulaganja ne bi značajnije narušila profitabilnost. Nekim tvrtkama i investiranje vlastitih sredstava predstavlja izazov. Poduzetnicima je potrebno pružiti veću potporu u obliku informiranja i edukacije o postupcima prijava, u pripremi i razvoju projekata. Industrijska tranzicija je dugotrajan proces o kojem svi moramo kontinuirano učiti i prilagođavati se novim okolnostima i globalnim promjenama, a ubrzanje zelene tranzicije i dekarbonizacija jedno je od ključnih područja djelovanja HGK. Nedavno održana Net zero konferencija, uz tradicionalni godišnji skup iz područja održivosti „Podržimo održivo“ te uz ESG akademiju ili projekt mapiranja potencijala gospodarstva za razvoj vodikovih tehnologija, samo su dio naših aktivnosti iz područja održivog razvoja.
Zemlja smo sunca, a solara gotovo da uopće nemamo. Zašto? Što je po vama najveći problem?
Pet je područja u kojima postoje prepreke u razvoju projekata; energetski zakonodavni okvir, priključenje na elektroenergetsku mrežu, usklađenost propisa, prostorno planiranje i utjecaj na okoliš i prirodu. Sve to naravno dovodi do ogromnog kašnjenja u ishođenju dozvola i rješenja te zastoja u razvoju projekata. Iako je došlo do određenih pomaka u zakonodavnom okviru za obnovljive izvore energije, još nedostaju bitni dijelovi, kako bi sektor dobio zaokružen okvir. Trenutno postoje najave o ubrzavanju procesa i najave skore objave prijedloga dugo očekivanih podzakonskih akata te se nadamo da će se to i ostvariti. Uredba koja bi trebala definirati javne natječaje za energetsko odobrenje još nije došla do javnog savjetovanja, no prema nekim informacijama ona je već uobličena te bi uskoro trebala ugledati svjetlo dana. HGK oduvijek zagovara da regulatorni okvir mora biti transparentan, jednoznačan i konzistentan te se nadamo da će spomenuta Uredba to i donijeti.
Kako komentirate činjenicu, koju je ovih dana iznijela Porezna uprava, da, nakon što je u proljeće lani proširena primjena snižene stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) na neke osnovne proizvode i usluge, porezni obveznici 1. travnja 2022. nisu snizili cijene svojih proizvoda u visini snižene stope PDV-a, nego su to iskoristili za povećanje marže ili troškova poslovanja, a već krajem tog mjeseca došlo je do daljnjeg povećanja cijena? Prihod državnog proračuna s osnove PDV-a tanji je, tvrdi se, za 2,1 milijardi kuna (279 milijuna eura) godišnje.
Analizirane su krajnje maloprodajne cijene, koje su rezultat kretanja u cijelom opskrbnom lancu – od proizvodnje i logistike do distribucije i krajnje police u trgovini. Razloge rasta cijena treba tražiti u posljedicama globalnih poremećaja. Imali smo pandemiju, rusku invaziju, energetsku krizu, poremećaje u lancima opskrbe, rekordne stope inflacije… Inflacija je tek početkom ove godine krenula polako usporavati.
Mislite li da će cijene, posebice hrane, i dalje drastično rasti, s obzirom na poremećaje na globalnim tržištima zbog sve vidljivijih posljedica klimatskih promjena i ratnih sukoba u Ukrajini?
Rekordne stope inflacije polako usporavaju u prvom kvartalu ove godine. No, i promet u trgovini na malo u prvom tromjesečju ove godine bilježi usporavanje. Tržište se polako stabilizira, ali to još nije dovoljno pa je veliko pitanje hoćemo li se s cijenom hrane kao i s energentima vratiti na prijašnje razine budući da su današnje cijene rezultat kumulativnih učinaka različitih kriza. Hrvatska, na žalost, ne proizvodi dovoljno hrane, veća samodostatnost u izvjesnoj mjeri amortizirala bi cjenovne udare i uvezenu inflaciju.
Građevina je jedan od trenutačno najpropulzivnijih sektora u Hrvatskoj, gradi se na sve strane no i u tom i drugim sektorima sve veći je problem kvalificirana radna snaga. Kako to riješiti?
VEZANI ČLANCI:
Već skoro deset godina u Hrvatskoj nedostaje građevinskih radnika i taj se nedostatak s protekom vremena samo povećava. Koliki je to problem pokazuje i činjenica da ovo jedan od glavnih ograničavajućih faktora za razvoj sektora pa tvrtke odbijaju ugovore jer nemaju radnika koji bi posao odradili. Uvoz radne snage kratkoročno je rješenje i tome pribjegava veliki broj naših članica. Trenutno više od trećine građevinskih radnika dolazi iz zemalja izvan EU. Bazen u regiji od kud su nam tradicionalno dolazili strani radnici je ispražnjen, pa moramo tražiti radnike s udaljenijih tržišta,
No, moramo se uhvatiti u koštac sa širom slikom, a to je prilagodba obrazovnog sustava tržištu rada. Tu postoji niz relevantnih strategija, kao što su dualno obrazovanje, obrazovanje odraslih, prekvalifikacija osoblja, popularizacija deficitarnih zanimanja i slično. Sve navedeno ima ograničen pozitivan utjecaj na stanje na tržištu rada te povećava kapacitet tvrtki. Nedostatak radnika će se dijelom kompenzirati dodatnim povećanjem cijena rada u graditeljstvu pa će možda privući i nove ljude, ali i stvoriti uvjete za povratak naših radnika koji su otišli na zapad u potrazi za poslom i boljim uvjetima života.
Ni u turizmu nije bolje. Poreznom reformom najavljene su i promjene u poreznom tretmanu napojnica, što je osobito važno u sektorima turizma i ugostiteljstva te uslužnim djelatnostima. Kako to komentirate?
Upravo nam je radi problema nedostatka radne snage drago vidjeti da su i napojnice obuhvaćene poreznom reformom, za što se zalagalo Udruženje ugostiteljskih djelatnosti HGK. Zadnjih par godina intenziviralo se pitanje napojnica kako u ugostiteljstvu i turizmu tako i u ostalim uslužnim djelatnostima i sada je to riješeno kroz ovaj paket porezne reforme. Ovim promjenom prihod od napojnica porezno će se rasteretiti jer se uz neoporezivi dio razlika više neće obračunavati kao prihod od plaće, nego po jedinstvenoj stopi od 20 posto. Uvođenje napojnice u zakonodavstvo u neoporezivom iznosu od 3.360 eura od iznimne je važnosti za zadržavanje zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu, kao i za privlačenje novih.
Mislite li da smo dosegli plafon što se tiče broja gostiju i noćenja i da nam je sad potrebna strategija kojom će se više poraditi i na održivosti i dodanoj vrijednosti na pojedinim područjima. Najavljen je novi zakon o turizmu, kakvog trebamo?
U nekim priobalnim destinacijama možemo reći da smo dosegli plafon, a kako nam dosadašnje brojke pokazuju ovo će biti još jedna rekordna turistička godina. Koliko nas to treba veseliti, toliko nas treba i zabrinuti. Zato bih rekao da u pravo vrijeme dolazi Zakon o turizmu. Prvi put ćemo se susresti s mogućnostima donošenja planova i ograničavanja smještajnih kapaciteta, kao i drugim mjerama za očuvanja resursa i prostora. Održivi turizam više nije pitanje izbora već je jedini mogući smjer, jer cilj turizma jest pozitivno iskustvo kako za turista tako i za lokalno stanovništvo i vjerujem da će tome pridonijeti i nova strategija održivog turizma.. Jednako tako, hrvatski turizam sukladno strategiji održivog turizma do 2030. ima za cilj razvoj cjelogodišnjeg turizma, što uključuje razvoj posebnih oblika turizma te podizanje ukupne kvalitete usluge svih turističkih proizvoda. Našim članicama, tvrtkama iz turističkog sektora, održivo poslovanje osigurava vlastiti napredak ujedno štiteći i unaprjeđujući lokalnu zajednicu, a Komora je na raspolaganju tvrtkama za svu pomoć u procesima tranzicije ka održivom poslovanju.
Gospodarstvenicima je HGK ponudio čitavu paletu novih usluga, koje biste posebno izdvojili?
HGK poduzetnicima nudi lepezu usluga iz segmenta podrške poslovanju poput e-ureda za poslovanje te analize konkurencije i rizika u poslovanju, sve u sklopu naše platforme za e-usluge Digitalna komora. Prošle godine predstavili smo nekoliko potpuno novih usluga, poput Indeksa cijena građevinskog materijala, ESG akademije, makroekonomskih analiza HGK puls, a u pripremi je lansiranje novog modula na Digitalnoj komori, serijala online edukacija kojeg smo nazvali HGK Masterclass. U pripremi je i Indeks razvijenosti hrvatskih županija, a nastavljamo i s nizom edukativnih programa i usavršavanja u gotovo svakom industrijskom sektoru ili djelatnosti. Tu su standardno naše inozemne delegacije i organizacija sudjelovanja tvrtki na međunarodnim sajmovima. Raduje nas činjenica da nov način rada HGK prepoznaju i članice pa tako postupno povećavamo broj dobrovoljnih članica. Time uravnotežujemo prihode koje sada ostvarujemo iz dobrovoljnog članstva i nuđenjem usluga na tržištu.
Večina gospodarskih subjekata, pogotovo malih, tijekom svog postojanja nikada ništa ne dobije niti koristi od komore, zapravo osim plaćanja doprinosa komori, druge kontakte sa njom niti nema, kako obrtnička tako i gospodarska komora.