Čačić dužan 177 mil. kuna, nijedan vjerovnik nije se uspio namiriti

Stečajni postupak nad tvrtkom Ingprojekt, kako se od 1995. godine zove bivši Coning holding u kojem je direktor bio sadašnji prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, bit će napokon okončan ovih dana, nakon sedam godina.

Bio direktor

Zadnja skupština vjerovnika u stečajnom postupku za Ingprojekt koji je otvoren 2005. godine, kazao nam je stečajni upravitelj te tvrtke Želimir Uršulin, održana je prije desetak dana, a stečajna sutkinja trebala bi u razdoblju od 30 dana napisati rješenje o okončanju tog postupka.

Vjerovnici su prijavili čak 452 milijuna kuna potraživanja od bivše Čačićeve tvrtke, no stečajni upravitelj priznao im je oko 177 milijuna kuna jer je ostalo otišlo u zastaru. Najveći dio tih potraživanja odnosio se na propali posao Coninga u Izraelu, oko 282 milijuna kuna.

Taj posao posebno baca tamnu sjenu na poslovnu karijeru Radimira Čačića koji se voli predstavljati kao uspješan gospodarstvenik. Kao uostalom i cijela sudbina poduzeća koje je prvi potpredsjednik vodio.

Naime, upravo je Čačić 1991. godine, kad je bio direktor još neprivatiziranog Coninga, ugovorio u Izraelu gradnju oko 1300 stanova koja je najviše pridonijela tjeranju Coning holdinga, odnosno Ingprojekta u stečaj.

Građevinsko poduzeće Zagorje trebalo je graditi te stanove u Izraelu, pa je poslalo radnike i operativu u tu zemlju, ali nije uspjelo naplatiti svoje radove pa je tužilo Coning. Osim Zagorja, potraživanja prema Coningu, odnosno Ingprojektu stečajnom su upravitelju među ostalim prijavili i država, oko 50 milijuna kuna za neplaćene doprinose i poreze, i Coning inženjering oko sedam milijuna kuna. No, većina je tih potraživanja odbijena, uglavnom zbog zastare.

– Čekam svaki čas da se okonča stečajni postupak za Ingprojekt jer nema smisla uopće voditi ga – kazao nam je Želimir Uršulin. S obzirom na to da Ingprojekt nema gotovo nikakve imovine, vjerovnici se nisu mogli naplatiti. Prodajom dionica uspjelo se doći samo do 80-ak tisuća kuna! A Ingprojekt nema imovine jer je osnovao četiri tvrtke kćeri dok se još zvao Coning holding i to – Coning inženjering, Coning ekologija, Coning turizam i Coning informatika, na koje je, a to je utvrdila državna revizija, prenio svu materijalnu imovinu u obliku zemljišta, zgrada i opreme, dok su Coningu ostala potraživanja, ulaganja u dionice novoosnovanih društava te obveze.

Bez zaposlenih

Uz imovinu, Coning je na tvrtke kćeri prenio i svoje djelatnosti pa su i zaposlenici prešli raditi u nove tvrtke. Coning od 1994. godine do obavljanja revizije 2002. godine nije imao ni jednog zaposlenog.

Kad je rađena revizija pretvorbe i privatizacije Coninga odnosno Ingprojekta, tvrtka je imala evidentiranih nepodmirenih obveza u iznosu od 221 milijun kuna, od toga je država potraživala 63,9 milijuna kuna. Usto, u nalazu revizije navodi se da je račun tvrtke neprekidno blokiran od 1. kolovoza 1995. godine!