Poskupljenje goriva u ovoj godini znatno je ispraznilo novčanike hrvatskih građana. Usto rastu i cijene hrane, a najavljuju se nova poskupljenja. Tako će, po svemu sudeći, poskupjeti i participacija za zdravstvene usluge, a u Zagrebu će primjerice od kolovoza cijene parkiranja u nekim zonama biti veće čak 100 posto.
Život u Hrvatskoj postaje sve skuplji i građani sve više novca moraju izdvajati za svoje osnovne potrebe.
Kritična iduća godina
A od sljedeće godine im prijeti i novo poskupljenje električne energije i plina, a već krajem ove godine mogli bi dobiti veće račune za odvoz smeća. Veći računi za struju mogli bi početi stizati u drugoj polovici 2019. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u razgovoru za 24 sata, naime, zajamčio je da do poskupljenja električne energije sigurno neće biti u sljedećih devet do 10 mjeseci, ali da je moguće u drugom dijelu 2019. povećanje naknade za obnovljive izvore energije, i to za jednu od dvije lipe po kilovatsatu (kWh).
S obzirom na to da je mjesečna prosječna potrošnja kućanstva u Hrvatskoj 292 kWh, to znači da bi mjesečni račun za struju mogao biti veći za tri do šest kuna.
Ako cijene nafte pa time i plina na svjetskom tržištu ostanu na sadašnjim visokim razinama ili se čak i povećaju do 1. travnja sljedeće godine, kad će se određivati cijena plina za sljedeću energetsku godinu, očekivati je povišenje cijene i tog energenta. Od studenog ove godine pak trebao bi napokon zaživjeti sustav odvojenog skupljanja otpada, što će dovesti do povećanja cijene odvoza smeća. Ćorić je poručio da se cijena odvoza temelji na miješanom komunalnom otpadu te, ako građani razvrstavaju svoj otpad, taj rast cijene neće biti značajniji.
Sve skuplja potrošačka košarica
Mlijeko i mliječni proizvodi, meso, jaja..., proteklih su godinu dana poskupjeli u prosjeku 0,6 do 2%, voće i povrće i 5 do 15%. Vremenske prilike, a i neorganiziranost i nekonkurentnost domaćih proizvođača u posljednjem segmentu najviše kroje ponudu i potražnju pa, po izjavama nekih trgovaca, i uvoz sprečava veću eskalaciju cijena, dosta manju od prosjeka EU. U travnju 2018. u odnosu na travanj 2017., mlijeko, sir... u EU su, primjerice, poskupjeli 4,8%, a u RH svega 0,6%, doznajemo od direktora Croatiastočara Branka Bobetića.
Rast u sezoni
Nitko to ne želi reći javno, no na rast cijena utjecao je i Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi zbog kojeg su trgovci povećali marže, a i dio troškova s leđa proizvođača pao je na njih.
Ipak, zbog goleme kompetitivnosti trgovine, prevelikog broja trgovaca u odnosu na kupovnu moć, poskupljivat će se tek toliko da trgovci održe glavu iznad vode. Pogotovo kad su u pitanju osnovne namirnice, kaže Martin Evačić iz NTL-a. Očekuje se tako da će se rast cijena u maloprodaji hrane zadržati na 2% u ovoj godini, na što utječu i stopa inflacije, više cijene energije i goriva, te problemi u najvećem trgovačkom lancu zbog kojega je uobičajeni trgovački rat cijenama i akcijama na “nižem” nivou, ističe privatni konzultant Drago Munjiza.
No zato špica turističke sezona u priobalju “obećava” u prosjeku i 15% više cijene u odnosu na izvansezonski nivo ili kontinent u najtraženijim kategorijama.
Ekonomski analitičar HGK Zoran Savić kaže kako monetarna politika, iako ne vodi politiku ciljane inflacije, smatra poželjnom razinu potrošačkih cijena od oko 2%. Iako je inflacija u svibnju iznosila 1,9%, temeljna inflacija iznosila je znatno nižih 0,9%, što pokazuje da su ukupne potrošačke cijene rasle zbog trenutačnih poremećaja na tržištu hrane i nafte te da će kod tih dviju vrsta cjenovno manje neelastičnih roba šokovi biti sporadični i vremenski ograničeni.
Kako uz sve više cijene podmiriti osnovne životne potrebe
Deset zdravih alternativa vašoj omiljenoj brzoj hrani
za mobitele se ima ali je za zdravlje teško izdvojiti koju kunu