Stan od 65 četvornih metara u zagrebačkoj Mamutici, kupljen prije 15 godina za 34 tisuće eura, ovih je dana promijenio vlasnika i prodan je za 108 tisuća eura. Dobro je prošao i bivši vlasnik jednog stana od 80 kvadrata na Medveščaku, kupljenog za sto tisuća eura prije četiri godine. Prošli mjesec prodao ga je za 190 tisuća eura, a kako ga je četiri prethodne godine iznajmljivao, proizlazi da mu se investicija u tu nekretninu itekako isplatila!
Svi u gradove
Slično kao i na Jadranu, nekretnine se i nadalje odlično prodaju u glavnom gradu, a Peđa Kovačević, suvlasnik agencije Vertigo, kaže da stanove uspijeva prodati za mjesec dana. U razdoblju recesije to je bilo nezamislivo. Proljetni polet na tržištu nekretnina opet dolazi od države koja će ovogodišnji plan subvencioniranja stambenih kredita provesti dva puta, u ožujku i rujnu.
Prošle je godine državne subvencije zatražilo više od četiri tisuće građana, svaki četvrti kupio je stan u Zagrebu, a druga četvrtina skućila se u Osijeku, Rijeci, Splitu, V. Gorici, Varaždinu, Karlovcu i Vinkovcima. Stanovi se i dalje kupuju u velikim urbanim središtima, gdje su subvencije 30 posto mjesečne rate kredita, jer ona nude bolje prilike za život i posao. Ministar graditeljstva Predrag Štromar ističe da će subvencije dobiti svi koji se prijave, odnosno ispunjavaju zadane kriterije. Takvih je lani bilo više od četiri tisuće, a ove bi se godine taj broj mogao i povećati budući da se planiraju dva kruga, prvi u ožujku te drugi u rujnu. Prvi proljetni krug može, ali i ne mora biti vezan uz izbornu godinu, no do njega je došlo nakon što su stigle pritužbe sa svih strana da jednokratne intervencije stvaraju balone na tržištu nekretnina, pa se pokušava izbjeći taj negativni učinak.
No, usporedba današnjih cijena s onima prije četiri-pet godina, pa i onih prije 2008. godine kada je tržište bilo na vrhuncu, pokazuje da se u tome ne uspijeva. Zagreb i Jadran prednjače po poskupljenjima. Kovačević kaže da se počinju prodavati i kuće u okolici Zagreba, čije su cijene prihvatljivije.
– Struktura kupaca je takva da ih otprilike polovica kupuje stan uz pomoć subvencije, a druga polovica individualno te su oni i aktivniji jer se boje da će izgubiti željenu nekretninu – kaže Kovačević. Većina zainteresiranih za državne subvencije već je zaključila predugovore o kupoprodaji, dali su predujam te čekaju da država objavi imena zainteresiranih banaka i potkraj ožujka počne primati prijave.
Natječaj protječe u sjeni nekoliko afera (bivši direktor APN-a, stan načelnice Lovreća...) jer se pokazalo da javni novac odlazi u džepove osoba koje ni po kojim kriterijima ne trebaju izdašnu financijsku pomoć države. Velimir Šonje, s portala Arhivanalitike, žali što je, uglavnom pod utjecajem HNS-ovih političara, faktički došlo do urušavanja modela stambene štednje, koja je potencijalno najbolji model državne intervencije u segmentu stambenog kreditiranja. Te su subvencije postale simbolične, a dvije su stambene štedionice nestale s tržišta.
Najam divlja
– Modeli koji potiču potražnju nose opasnost utjecanja na rast cijena nekretnina. Stambena štednja stvara manji problem jer se njezin utjecaj raspoređuje u vremenu – svatko bira optimalan trenutak kupnje nekretnine odnosno zaduženja, dok se u međuvremenu skupljaju sredstva na računu štednje – ističe Šonje.
Subvencije stambenih kredita dosad je dobilo gotovo 10 tisuća građana, a ove bi im se godine moglo pridružiti dodatnih pet tisuća, kojima će država otplaćivati 30 do 51 posto rate najmanje pet godina (dodatne dvije za svako dijete). Za očekivati je da će svi mlađi od 45 godina, koji su planirali kupiti stan, pokušati doći do subvencija ili u ožujku ili u rujnu, jer je pitanje što će se s programom događati kasnije i hoće li ga preuzeti nova Vlada.
Kovačević kaže da je tržište najma puno veći izazov jer cijene najma divljaju više od prodajnih cijena nekretnina koje se ipak nakon nekog vremena i pregovora korigiraju u odnosu na tražene cijene za desetak posto.
Od ulaska u EU 2013. na ovamo izgubili smo stotine tisuća stanovnika dok su cijene nekretnina u tom istom razdoblju neprestalno rasle. Tko tu koga?