Nije stanje posve loše, ali nije baš ni da je dobro – sažme li se u rečenici način na koji Grad Zagreb upravlja svojom imovinom, ova navedena bila bi posve prigodna.
Nije tu riječ o količini, jer Grad nekretnina u vlasništvu ima dovoljno, ali nisu sve detaljno popisane, niti se od njih zarađuju neke basnoslovne cifre. Nije, doduše, Zagreb jedini s ovakvim tipom problema jer Državna je revizija pokazala da tek oko pet posto hrvatskih gradova svojom imovinom upravlja na zadovoljavajući način.
4886 gradskih stanova
Metropola će to probati riješiti posebnom strategijom o imovini do 2026. godine, čiji će ciljevi, među ostalim, biti upravo “uređivanje normativnih i vlasničko-pravnih odnosa”, “cjelovito i sveobuhvatno evidentiranje svih pojavnih oblika gradske imovine”, ali i “menadžersko upravljanje imovinom”, kao i povećanje financijskih učinaka te “unapređenje sustava vođenja poslovnih knjiga o imovini”.
A kako bi se postigli ciljevi, podastrli su gradski čelnici sve nekretnine u strategiji da objasne trenutačno stanje. Mi ćemo krenuti od stanova, kojih Zagreb trenutačno posjeduje 4886. Ukupna im je površina 236.600 kvadrata, a uz njih Grad je suvlasnik još 202 stana te upravlja s 2188 stanova koji su u vlasništvu Holdinga i Zagrebačke stanogradnje.
– Podatak o broju stanova u gradskom stambenom fondu kojim upravlja Grad Zagreb nije identičan s brojem stanova, kada se navodi raspolaganje stanovima u obveznopravnom smislu stanovanja, s obzirom na to da se određeni, manji broj stanova, koristi i za druge namjene – navodi se u strategiji, a kao primjer se ističe stan na adresi Trg bana Josipa Jelačića 3 od 155 četvornih metara kojim se služi Javna ustanova Maksimir “za potrebe edukativnog centra s ciljem informiranja i edukacije građana o vrstama i svojstvima gljiva”.
Ugovorena najamnina, ističu u Gradu, jedan je od načina na koji se stvaraju prihodi, ali kako su objasnili, u 2018. godini, naplaćeno je 26,45 milijuna kuna, što je oko 168 kuna po kvadratu stana godišnje. Ili, uzme li se za primjer stan od 50 kvadrata, na godišnjoj razini od njega Zagrebu na račun sjedne tek 8400 kuna, odnosno ni sto eura mjesečno. “
Znatan broj stanova”, kako stoji u strategiji, naseljen je bespravno, a za neke se od njih vode sudski sporovi koji traju već gotovo 30 godina.
Garaže, zemljišta,...
Grad posjeduje i 1982 poslovna prostora, 561 garažno mjesto, 332 zgrade, a upravlja i s 98 poslovnih prostora te šest zgrada, kojima je vlasnik Holding. Ima toga još, ali objekti javne namjene nisu popisani. Među imovinom Grada nalaze se i zemljišta, kojih je u vlasništvu metropole gotovo deset tisuća, a prihodi se ostvaruju i davanjem na korištenje javnih površina.
S obzirom na broj i veličinu manifestacija kao što je Advent, koji od nedavno istražuje Uskok, a s obzirom i na broj terasa ugostiteljskih objekata, nešto više od 38 milijuna kuna godišnjeg prihoda od javnih površina i nije neka posebna sreća. Štoviše, razmotri li se činjenica da se gotovo 20 milijuna od spomenutog iznosa dobije od reklamnih objekata, a tek 3,8 milijuna od manifestacija, situacija je čak i zabrinjavajuća. Baš poput one sa sudskim sporovima, kojih Zagreb trenutačno vodi – 32.116.
Podatak je to od 13. studenog 2019. naveden upravo u strategiji upravljanja imovinom do 2026., u kojoj također stoji kako su ti sporovi ukupno vrijedni 16 milijardi kuna, što je četiri milijarde više nego što iznosi čitav zagrebački proračun za ovu godinu.
I onda ce ljudi navijati za porez na nekretnine jer ih neki kao posjeduju previse pa fali stanova za zivot po povoljnijim cijenama. A grad ih sjedi na njih 7000. Klasicno, narod okrece noz sam prema sebi umjesto prema pravom problemu.