Državni tajnik: Neće se ukidati građanima prešutni minus, naći će se drugo rješenje

Građanima se neće po sili zakona ukidati prešutni minus, poručio je Stjepan Čuraj, državni tajnik u Ministarstvu financija, u večerašnjoj emisiji Otvoreno gdje se govorilo o minusima na tekućim računima građana.

Čuraj je naglasio da ljudi koji koriste te minuse ih ne koriste iz neke obijesti, već iz sušte potrebe i to im ne smije biti ugroženo. 

- Do sada su se rezali minusi. Tko bi dobio smanjenje plaće ili ostao bez posla, banke su nudile reprogramiranje kredita. To nije nova pojava. Ali sada da se odluči 20, 50 ili 100, 500 tisuća građana ostati bez minusa, to ne - rekao je.

U prešutnom minusu je kamata rasla do 17%, Adrović kaže da je prosječna 10.97%, ona je puno viša od zakonski utemeljene u Hrvatskoj.  

Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, rekao je da je 7,61 trenutno najviša EKS (efektivna kamatna stopa). Komentirajući je li riječ o rupi u Zakonu, Šošić je rekao da su to dva različita proizvoda koja su različito regulirana. Prešutna prekoračenja su, smatra, trebala biti nešto što je kratkoročno i nižeg iznosa. Objasnio je kako je došlo do toga da banke građane prebacuju u prešutna prekoračenja. Kada je 2017. transponirana direktiva o izračunu EKS, i kada je uključen u izračun EKS trošak vođenja tekućeg računa, banke nakon toga građane postupno prebacuju u prešutna ograničenja. 

Sarajko Baksa iz Udruge blokirani upozorio je da se radi o ozbiljnom problemu koji se može preliti na gospodarstvo i dovesti do povećanja broja blokiranih. Na pitanje što će ovo prouzročiti prezaduženim građanima, Baksa je rekao da će izazvati velike probleme jer su banke uvijek skraćivale minuse kada su vidjele da sjeda ovrha, ali uvijek su izlazile ljudima u susret da minuse otplaćuju u ratama.

- Najstrašnije što može biti je da to dođe na naplatu trenutno, 12 mjesečnih rata je podnošljivo, dodao je.

Direktor Hrvatske udruge banaka Adrović je iznio podatak da je prosječno prešutno prekoračenje 8.800 kn. Baksa kaže se treba navesti da se dugovanje može platiti ranije.

U Hrvatskoj je u ovom trenutku, dodao je Baksa, blokirano više od 240.000, duguju oko 18 mlrd. kn.

Odvjetnica Nicole Kwiatkowski je objasnila da su, pravno gledano, dopušteno prekoračenje i prešutno prekoračenje zapravo potrošački kredit. Objasnila je kako je Zakonom "fantastično regulirano dopušteno prekoračenje, a netko je odlučio koji se članci ne odnose na prešutno prekoračenje i banka može odobriti nešto a da uopće ne procijeni vašu kreditnu sposobnost i nije limitirana maksimalnom visinom kamate." Poručila je da jednako strašno da li netko nije primjetio tu rupu u zakonu ili ju je namjerno ostavio, ali da pretpostavlja da je netko namjerno.

Glavni ekonomist HNB-a poslao je pak umirujuću poruku.  - Neće se dogoditi nikakvi veliki potresi. Moramo smiriti građane - rekao je.

Direktor Hrvatske udruge banaka kazao je da je to jedna mala skupina kredita - tržište vrijedno 6,3 milijarde kuna, ali je i najavio da će banke morati zaoštriti uvjete.

Čuraj je dodao da vjeruje da se u roku tjedan dana može imati rješenje te da nije nužna promjena zakona jer do ove sada situacije nije niti dovela izmjena zakona nego primjena direktive o izračunu EKS.