Nedvosmislen odgovor na pitanje kako će država riješiti problem postojećih prešutnih prekoračenja po tekućim računima javnost ni nakon današnjeg sastanka s bankarima u Banskim dvorima nije dobila. Iz izjava koje su se mogle čuti nakon sastanka iščitava se, međutim, da Vlada ima puno razumijevanje za argumentaciju banaka, koje tvrde da im se odobravanje minusa po postojećim kreditnim ograničenjima ne isplati.
Ako bi ih, kako predlaže središnja banka, država zakonski prisilila da sve prešutne minuse pretvore u dopuštene (što znači da spuste kamate na trenutnih 7,6 posto), tada bi, tvrde, minuse mogli zadržati samo ljudi s natprosječno velikim plaćama. To na neki način zvuči kao ucjena jer nitko od bankara nije predočio podatke koji bi pokazali koliko je minusa po tekućim računima nenaplativo i koji su razlozi zašto ih građani nisu vratili. Pod krinkom brige za preživljavanje najosjetljivijih zapravo gledamo borbu da se zadrži lukrativni kreditni proizvod čije su kamate izmakle kontroli.
Nakon prvog sastanka s bankarima dojam je da se traži rješenje koje će sačuvati postojeće minuse po nepromijenjenim uvjetima, odnosno kamatama, s naglaskom na veću informiranost korisnika.
Razumiju i banke
Ministar financija Zdravko Marić nakon sastanka je tako poručio da je državi u interesu zaštititi potrošače, ali i da su u Banskim dvorima pokušali razumjeti problematiku koju su im iznijeli bankari. Pritom je istaknuo da za problem prešutnih minusa postoji nekoliko rješenja.
– Iskristaliziralo se nekoliko vrlo dobrih prijedloga. S jedne strane, načelo socijalne osjetljivosti kao temeljno, a s druge strane je načelo pravičnosti u ovoj temi. Treće načelo, da rješenje i prijedlozi vode k tome da se usmjerimo na segment dopuštenog prekoračenja, koje bi trebalo biti predominantno jer je po zakonu jasnije i transparentnije regulirano i propisano – rekao je ministar.
Ipak, na zazivanje zakonskih izmjena koje bi stale na kraj praksi odobravanja prešutnih minusa po kamatnim stopama većim od zakonskog limita zadržao se na ocjeni da problem treba rješavati HNB, a u zakon će se, kaže, intervenirati ako bude potrebno.
– Ovako govoreći, rješenje možemo naći samo u promjeni koja je u ingerenciji HNB-a. I sam zakon o potrošačkom kreditiranju predviđen je za izmjene i u okviru ulaska Hrvatske u eurozonu. Spremni smo, bude li potrebno, ići i sa zakonskim izmjenama – rekao je Marić.
Pritom je kao važno načelo spomenuo administriranje cijena ove vrste zaduženja, odnosno to da se osigura maksimalna informiranost, transparentnost, jednostavnost i razumljivost, uz što manje administriranja koje je, napominje, trošak i klijentu i banci. Vlada, kaže ministar, ne želi podržati ukidanje prekoračenja ni uvođenje dodatnih pritisaka na egzistenciju potrošača.
– Nažalost, s obzirom na visinu primanja, ta prekoračenja su sastavni dio njihove svakodnevice i nema namjere da oni dođu u ugrozu, dapače – poručio je Marić.
Iz ovih njegovih izjava očito je da u Banskim dvorima imaju puno razumijevanja za argument bankara da je sadašnja najviša dopuštena efektivna kamatna stopa od 7,61 posto za dopuštene minuse preniska cijena za tako rizičan proizvod poput prešutnog prekoračenja. Hrvatska narodna banka proteklih je tjedana inzistirala na ograničavanju prešutnih minusa na 1500 kuna, na koje je moguće propisati veću efektivnu kamatnu stopu.
Guverner Boris Vujčić nakon današnjeg sastanka nije, međutim, bio previše rječit kad je riječ o važećim prešutnim minusima. Upozorio je tek da se efektivna kamatna stopa u Hrvatskoj obračunava na temelju europske regulative pri čemu je Hrvatska jedna zemlja koja ima ograničen EKS na dopuštene minuse, zbog čega minus na malim iznosima pojedu kamate.
– To treba srediti, kako ne bi došlo do toga da proizvodi za one s najnižim minusima postanu neprofitabilni za banke i one ih odluče ukinuti – rekao je Vujčić, koji ističe da prvo treba riješiti pitanje obračuna efektivne kamatne stope na minuse.
– Prvo treba adresirati ovo pitanje. Jedno je nominalna kamatna stopa, a drugo je da se na drukčiji način računa efektivna kamatna stopa na minuse. Kad se to dogovorimo, onda ćemo znati kojim instrumentima to riješiti, ali to je od sekundarne važnosti. Što se tiče minusa od 1500 kuna, to je sasvim drugo pitanje. To je dodatni proizvod koji je stvarno prešutno prekoračenje, to je zaštita potrošača da se ne prezaduže i da to ne postane trajni dug – kazao je guverner.
Pritom naglašava da to ne znači da će se smanjivati minusi koji su već odobreni, tvrdeći da to nikada nije bila opcija. Kad je riječ o novim prešutnim prekoračenjima, ona bi se ograničila i što se tiče iznosa i vremenski.
Pravila za prešutne minuse
– Ovih 1500 kuna će biti pravo, posebna regulacija, po prijedlogu HNB-a, koje se mora zatvoriti u, recimo, 90 dana kao neko prešutno prekoračenje koje se može privremeno dogoditi potrošačima, da ne skliznu, da se ne poveća i to je zaštita potrošača – tumači Vujčić. Guverner pritom ističe kako je važno da se regulativa koja se odnosi na dopušteno prekoračenje primijeni i na prešutne minuse kako ljudi zbog promjene ne bi morali dolaziti u banke.
>> Pogledajte i ovaj video: Dobrotvor iz Njemačke razveselio dvije petrinjske obitelji
Na kraju će ipak građani s dopuštenim ili prešutnim prekoračenjem izvući deblji kraj. HNB i bankari idu za tim da ti građani budu roblje tih institucija.