Danas odluka o tome jesu li poruke između Josipe Rimac i Gabrijele Žalac zakonit dokaz

Hoće li poruke koje su između sebe izmjenjivale nekada dvije perjanice HDZ-a, a sada optuženice, Josipa Rimac i Gabrijela Žalac, ostati u sudskom spisu afere Softvere, trebalo bi se znati danas oko 14 sati. Tada će Tamara Pleše, predsjednica optužnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda priopćiti što je odlučila  nakon što je 22. ožujka saslušala argumente obrane i tužiteljstva. Obrana smatra da je riječ o nezakonitom dokazu s čim se tužiteljstvo ne slaže.

Naime, u spomenutim porukama spominje se AP, a riječ je o premijeru i poruke su nakon što se za njih doznalo izazvale pravu medijsko - političku buru. Poruke su iz mobitela Josipe Rimac i USKOK ih je Uredu europskog  javnog tužitelja (EPPO) ustupio iz tog spisa. Bivša država tajnica optužena je u aferi Vjetroelektrane i njezinom kraku, a u oba ta predmeta suoptuženica joj je Gabrijela Žalac. Njih su dvije intenzivno komunicirale, a ta komunikacija ima do sada milijune stranica. Dva tužiteljstva, EPPO i USKOK, čije se istrage preklapaju međusobno dijele dokazni materijal, a obranama  je to sporno. Naime, obrane smatraju da su dokazi prikupljeni tako nezakoniti zato što je tajno praćenje i prisluškivanje inicijalno pokrenuto protiv nekih drugih osoba. Sporni su im i nalozi suca istrage na temelju kojih je tajno praćenje i prisluškivanje odobreno u koje obrane nisu imale uvid, a tvrde i da ti nalozi nisu dovoljno dobro obrazloženi. Zbog svega toga obrane traže da se komunikacija između Josipe Rimac i Gabrijele Žalac iz spisa izdvoji kao nezakonit dokaz.

Hoće li im sud udovoljiti tek će se vidjeti, no dosadašnja praksa ne ide u prilog obrani. Recimo, obrane u spisu "Po babi i stričevima" u kojem su  optužena četiri Plenkovićeva ministra - Darko Horvat, Josip Aladrović, Tomislav Tolušić i Boris Milošević -  osporavale su sličan dokaz, no sud im nije dao za pravo. Tamo su sporni bili dokazi koji su prikupljeni tijekom istrage protiv Josipe Rimac u aferi Vjetroelektrane. Bila je riječ o snimkama tajno snimljenih razgovora i sadržaju mobitela Ane Mandac, koji je transkribiran na oko milijun stranica. Po obrani, to su bili nezakoniti dokazi jer u spisu Vjetroelektrane Horvat i kolege mu nisu bili osumnjičeni, pa se onda ni dokazni materijal tamo prikupljen nije mogao koristiti u drugom spisu. U argumentaciji svog stava obrane su se pozivale na ranije odluke Vrhovnog suda, no  optuženo vijeće zauzelo je stav da se ranije odluke Vrhovnog suda odnose na  način kako se koriste iskazi svjedoka, a ne materijalni dokazi.  Ta odluka još nije pravomoćna, jer o žalbama odlučuje Visoki kazneni sud (VKS). Kao što će o žalbama na odluku u aferi Softvere, kakva god danas bila, također odlučivati VKS.

U aferi Softvere, osim Gabrijele Žalac, EPPO je još optužio Tomislava Petrica, bivšeg ravnatelja Središnje agencije  za financiranje i ugovaranje programa i projekta Europske unije (SAFU), te poduzetnike Mladena Šimunca i Marka Jukića. Optužene su i tvrtke Ampelos i Micro projekt. EPPO Gabrijelu Žalac i njezine suoptuženike, tereti za trgovanje utjecajem i zloporabe položaja prilikom nabavka programa PLUR i SPUR, što se događalo tijekom 2017. i 2018. Tim aktivnostima je, tvrdi EPPO, proračun EU oštećen za najmanje milijun eura, a proračun RH za najmanje 300.000 eura.

EPPO Gabrijelu Žalac tereti da je kao ministrica regionalnog razvoja pokrenula postupak javne nabave za informacijski sustav za strateško planiranje i upravljanje razvojem. No odmah u startu namjeravala je natječaje prilagoditi Šimuncu, odnosno njegovim tvrtkama. On je bio njezin dugogodišnji prijatelj i poznanik, a Gabrijelu Žalac se tereti  da je poduzela više radnji  kako bi njegovim tvrtkama osigurala povlašteni položaj. Jedna od tih radnji bila je i da je  neosnovano povećala  procijenjenu vrijednost nabave informacijskog sustava, a tereti ju se i da je odlučila provesti pregovarački postupak nabave bez objave javnog poziva te da  je pozvala Šimunca da prijavi svoje tvrtke.  Nadalje, dok je bila ministrica, Gabrijela Žalac je bila i predsjednica Upravnog vijeća SAFU-a, što znači da  se na njezin prijedlog imenovao ili razrješavao ravnatelj SAFU-a. Autoritet koji je imala kao ministrica  potom je iskoristila da naloži Petricu što da radi. Prema optužnici, naložila mu je da SAFU prilikom kontrole javne nabave, ne dovede u pitanje ni dokumentaciju  ni način na koji su izabrane Šimunčeve tvrtke, iako je bilo jasno da se takvim postupanjem krši zakon.

 EPPO Gabrijelu Žalac tereti i da je toliko htjela da Šimunac dobije poslove pa mu je pomagala i nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila postupak javne nabave zbog kršenja zakona o javnoj nabavi.  Na koncu,  nakon provedenog otvorenog postupka javne nabave Ministarstvo je  sklopilo kupoprodajni ugovor za nabavu informacijskog sustava s tvrtkama Šimunca i Jukića. Odlukom Gabrijele Žalac određena je, kaže EPPO, nerealna cijena od 12,9 milijuna kuna, iako bi, tvrdi EPPO, realna cijena projekta bila oko 2,7 milijuna kuna.  Ministarstvo je  uplatilo na račun Jukićeve tvrtke, a nakon toga dio novca prebačen je na njegov i Šimunčev račun te na račune s njima povezanih tvrtki, dok je dio podignut u gotovini. Prema optužnici,  Šimunac  i Jukiće se  terete se da je svaki od njih stekao protupravnu imovinsku korist od oko po dva milijuna kuna, dok su  njihova  poduzeća stekla protupravnu imovinsku o korist od 3,5 odnosno 2,6 milijuna kuna.

Gabrijela Žalac se tijekom istrage branila da nije ona ta koja providi natječaje, jer joj to rade stručne službe. Krivnju su tijekom istrage negirali i ostali, pa je Šimunac negirao da se s njom dogovarao oko inkriminiranih poslova i ugovora. No za oboje je nezgodno što je njihovo dugogodišnje poznanstvo  vrlo dobro evidentirano pa postoje njihove zajedničke fotografiji, pozivi i mejlovi.... Šimunac je u obrani naveo i da je svoj program PLUR prezentirao među ostalim i u uredu premijera Andreja Plenkovića. -  Dobio sam poziv da dođem, ne znam od koga. Nakon prezentacije premijer Plenković mi je kazao da sam ja prvi koji u Vladu dolazim i nešto nudim, a ne tražim -  branio se Šimunac.

Inače, u aferi Softvere izvide je provodio USKOK no nije pokrenuo istragu jer dok su oni radili na predmetu, nisu našli elemenata kaznenog djela. Spis je uzeo EPPO, a u nezgodnoj situaciji se našla i Zlata Hrvoj Šipek,  koja nije govorila istinu kada je tvrdila da o izvidima protiv Žalac nije ništa znala. Gabrijela Žalac osim optužnice EPPO-a ima i dvije optužnice USKOK-a, koje su povezane s aferom Vjetroelektrane, gdje joj je suoptuženica Josipa Rimac. Ni te dvije optužnice još nisu potvrđene nu u jednoj od njih za sada je sklopljeno nekih osam nagodbi, a prema najavama, moglo bi ih biti još. Koliko je poznato, ni Josipa Rimac ni Gabrijela Žalac ne pregovaraju s tužiteljstvom o nagodbama.

VIDEO: Beroš o smrti pacijenata u čekaonici KB Sveti Duh: 'I ja želim znati što se dogodilo, uputit ćemo inspekciju'