Jesu li dokazi prikupljeni u slučaju Gabrijele Žalac i ostalih optuženih u aferi Softvere, pogotovo oni koji su Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) ustupljeni od USKOK-a i njihovog spisa protiv Josipe Rimac, zakonit ili nezakonit dokaz trebalo bi se znati 28. ožujka. Tada će sutkinja Tamara Pleše, predsjednica optužnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda priopćiti svoju odluku nakon što je saslušala argumente obrane i optužbe. A optužba smatra da su ti dokazi nezakoniti, a zašto pojasnila je Jadranka Sloković, braniteljica Gabrijele Žalac.
- Tražili smo da se kao nezakoniti dokazi izdvoji sve one poruke koje se nalaze na mobitelu Josipe Rimac jer je činjenica da se do tih dokaza došlo na temelju ranije provedenih dokaza, za koje mi tvrdimo da su nezakoniti. Smatramo da su svi nalozi, od onih inicijalnih, kada su određene mjere protiv Rimac, te svi kasniji nalozi bili nezakoniti jer nisu sačinjeni u skladu s odredbama ZKP-a, odnosno nisu obrazloženi. Mi nismo dobili uvid u inicijalne naloge, oni su bili određeni prema nekim drugim osobama, a USKOK im uvid u njih nije dao jer su naveli da se radi o povjerljivim podacima. Dakle sve te mjere od samog početka su vrlo dvojbene - kazala je J. Sloković.
Za razliku od nje, Sani Ljubičić, europska delegirana tužiteljica smatra da su spomenute poruke i sadržaji tajno snimljenih razgovora zakonit dokaz. Kazala je i da je po njoj pretjerivanje kada se za spomenute poruke navodi da su najbitniji dokaz tužiteljstva, s obzirom na to da je ispitano 65 svjedoka, obavljeno 15 pretraga, analizirana brojna dokumentacija... Upitana zašto tijekom istrage nije saslušan i premijer Andrej Plenković, Sani Ljubičić je kazala da su saslušani svi koji su trebali biti.
U aferi Softvere, osim Gabrijele Žalac, koja osim optužnice EPPO-a, ima i dvije optužnice USKOK-a vezano za aferu Vjetroelektrane i njezine krakove, EPPO je još optužio Tomislava Petrica, bivšeg ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekta Europske unije (SAFU), te poduzetnike Mladena Šimunca i Marka Jukića. Optužene su i tvrtke Ampelos i Micro projekt. EPPO Gabrijelu Žalac i njezine suoptuženike tereti za trgovanje utjecajem i zloporabe položaja prilikom nabavka programa PLUR i SPUR, što se događalo tijekom 2017. i 2018. Tim aktivnostima je, tvrdi EPPO, proračun EU oštećen za najmanje milijun eura, a proračun RH za najmanje 300.000 eura.
Gabrijela Žalac osim optužnice EPPO-a ima i dvije optužnice USKOK-a, koje su povezane s aferom Vjetroelektrane, gdje joj je suoptuženica Josipa Rimac. Ni te dvije optužnice još nisu potvrđene nu u jednoj od njih za sada je sklopljeno nekih osam nagodbi, a prema najavama, moglo bi ih biti još. Koliko je poznato, ni Josipa Rimac ni Gabrijela Žalac ne pregovaraju s tužiteljstvom o nagodbama. Što se pak tiče afere Softvere, nakon što sutkinja Pleše odluči o (ne)zakonitosti dokaza, nezadovoljna strana će imati pravo žalbe o kojoj će odlučivati Visoki kazneni sud. A to znači da optužnica teško može postati pravomoćna prije kraja godine.
VIDEO Procurile poruke Josipe Rimac i Gabrijele Žalac: 'Sutra ćemo dogovoriti s AP'
Gabrijela Žalac očito ide s taktikom aktivne obrane, a to znači jedan dugotrajni, iscrpljujući i skup sudski proces. Na aktivnoj obrani doktorirao je (po drugi puta) dr. Ivo Sanader, a to znači da je dobio ukupno 19 godina zatvora i da ima još jedan postupak koji mu nosi 6 godina, dakle ukupno četvrt stoljeća po zatvorima. Puno bolja stvar od aktivne obrane, u političkim suđenjima je nagodba s USKOK-om. Recimo, Damir Polančec je prošao s jedva primjetnom kaznom od 2 godine zatvora.