“Ovo je poruka svijetu, samo ljubav, mir i suživot”, kazao je egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi na otvorenju velike katedralu blizu Kaira prigodom koptskog Božića, u pustinji, 45 km od Kaira, gdje Egipat gradi novo upravno središte i gdje je, osim koptske katedrale, isti dan otvorena i velika džamija.
Uz pravoslavnog koptskog papu Teodora II., predsjednik Al-Sisi kazao je kako zemlja proživljava “važan trenutak u svojoj povijesti” naglasivši da “mi smo jedno i uvijek ćemo biti jedno”.
Bog je jedan
– Vidite, izgradili smo crkvu i džamiju jednu pored druge kako bi svijet vidio da je Bog jedan i da nema nikakve razlike. U Egiptu je jedna nacija i svi su jednaki – istaknuo je Al-Sisi koji je uz velike mjere sigurnosti otvorio jednu od najvećih crkvi, ne samo u Egiptu već diljem Bliskog istoka i Afrike.
Video - Ruska plesačica uhićena u Egiptu zbog preseksi plesa
Koptski kršćani čine više od deset posto stanovnika 100-milijunskog Egipta.
U Kairu se nalaze velike gradske četvrti gdje stanuju isključivo siromašni Kopti, koji su poznati pod nazivom Zabalin, i koji se bave skupljanjem smeća i drugog otpada i njihovom pripremom za reciklažu. Oni žive zajedno u sedam takvih četvrti u Kairu, koje broje oko 50 tisuća ljudi. U ovim četvrtima izgrađene su mnoge crkve i vrlo je aktivna crkvena socijalno-karitativna djelatnost.
Od svih bliskoistočnih kršćanskih zajednica koje žive u zemljama s muslimanskom većinom, Kopti su bez sumnje najbrojniji i u najvećoj mjeri integrirani u lokalno društvo. Nisu se nikada osjećali manjinom, niti su takvima smatrani, kao neke druge kršćanske zajednice. Razloga za to je mnogo, jedan je svakako njihov broj i gusta koncentriranost u nekim područjima Egipta, posebno u tri pokrajine Gornjeg Egipta (Asiut, Minia, Sohag), gdje čine i do 20 posto stanovništva. Kopti kao i lokalni muslimani govore arapski.
Na području poduzetništva i danas su neke od najvećih tvrtki u vlasništvu Kopta, na primjer Sami Said, Sawris i Ayoub. U automobilskoj industriji tri velike tvrtke su koptske. Najveća među njima je Ghabour. Kopti vode i u farmaceutskoj industriji. Samo u Heliopolisu, predgrađu Kaira, Kopti su vlasnici više od polovine ljekarni. Kopti su vlasnici i 50 posto putničkih agencija i drugih sadržaja u sektoru turizma. Još jedno područje u kojem su Kopti danas jako zastupljeni jest zlatarstvo i trgovina nakitom. Od 40 zlatarnica u Heliopolisu, 33 su koptske.
Iako su Kopti sve vrijeme kroz povijest živjeli u turbulentnom razdoblju, najteže im je bilo nakon pada Mubarakova režima i dolaskom na vlast Muslimanskog bratstva, na čelu s Mohamedom Mursijem. U Egiptu su tada postale sve jače one snage koje Egipat žele kao islamsku zemlju sa šerijatskim zakonima, u kojoj bi kršćani imali ponovno status zimija (podanika).
Bili pred nestankom
Muslimansko bratstvo, koje je osnovao vjerski učitelj Hassan al-Banna 1928. i koji su bili zabranjeni od pedesetih godina prošlog stoljeća, Mubarak je progonio zbog njihovih ideja i veza s islamskim ekstremizmom. Desetak tisuća Kopta bilo je primorano napustiti Egipat kada je vlast preuzeo Mursi. U to vrijeme, ispred zapadnih veleposlanstava, stvarani su kilometarski redovi Kopta koji su tražili vizu za odlazak iz Egipta. Tada ih je spasio tadašnji vojni zapovjednik, general Abdel Fattah al-Sisi, koji je svrgnuo Mursija. te je izabran za predsjednika u svibnju 2014.
Predsjednik Abdel Fattah al-Sisi, kojeg svijet danas gleda kao diktatora, spasio je Kopte od nestanka. Baš poput Al-Sisija, i sirijski predsjednik Bashar al-Assad, koji je za Zapad i dalje ratni zločinac i diktator, u Siriji je spasio od genocida džihadista i nestanka u Siriji.
Poznata ljubav kršćanskog zapada prema malobrojnim kršćanima u muslimanskom svijetu....... više ih štite njihovi diktatori nego zapadni demokratski državnici......