U nazivu njegova poljoprivrednog obrta četiri su slova D, a označavaju roditelje Dubravku i Dražena, sestru Doroteju i njega, Denisa Loparića. Mogao se obrt i zvati i 5-D, zbog djeda Dragutina iz Imbriovca, kod kojega se, kad nije u pogonu, pod krovom i nalazi sva njegova poljoprivredna mehanizacija. Ali onda bi se sigurno malo naljutio deda Štef Maltarić iz Đelekovca, kod kojeg je sjedište Denisova gospodarstva.
Agrotagiranje fotografija
Naziv 4-D podržavaju svi, baš kao što podržavaju i 28-godišnjeg Denisa u odabiru zanimanja za koje se definitivno odlučio po završetku diplomskog studija poslovne ekonomije i globalizacije. Na poljima u svojoj Podravini uzgaja on kukuruz, pšenicu, suncokret i pivarski ječam. Potonju kulturu pivoljupci itekako konzumiraju – u Žuji, Budweiseru, Zmajskom pivu... Prinosima je Denis zadovoljan; kukuruza je oko 12,5 tona po hektaru, pivarskog ječma bude oko osam tona, pšenice neznatno manje. Ove godine imat će drugu žetvu suncokreta, lanjski je prinos bio oko tri i pol tone po hektaru. Otkup svega što proizvede ima osiguran. Za šezdeset i osam hektara zemlje rascjepkane na više parcela koju Loparić obrađuje plug nije potreban jer sve radi konzervacijskim načinom, bez oranja, tako da se tlo ne prevrće. Ovakva obrada tla zahtijeva stalnu pokrivenost proizvodnih površina biljkama ili biljnim ostacima. Konzervacijska metoda u konačnici pomaže u očuvanju ekosustava tla, smanjuje zagađenje, poboljšava vodnu propusnost, a dugoročno održava produktivnost poljoprivrednih površina.
– Valjak nadiže zemlju – jednostavno objašnjava Denis kako radi bez pluga dodajući još kako je stroj kojim to postiže svojevrsna kombinacija podrivača i valjka. Konzervacijska metoda ključna je za održivu poljoprivredu i zaštitu okoliša i podrazumijeva pravilnu izmjenu usjeva, odnosno plodored.
– Nikada ne sijem na istoj zemlji dvije godine zaredom istu kulturu – kaže Denis. Pojednostavljeno, nakon što skine glavnu kulturu, na toj će zemlji uzgajati leguminoze.
– Govorili su ljudi da je prinos slabiji kod konzervacijske obrade tla, ali nije, isti je. S druge strane, poticaji su bolji – dodaje. Denis sudjeluje u eko shemi, a od ove godine koristi i aplikaciju za agrotagiranje fotografija, što je važan dio digitalne transformacije poljoprivrede.
– Aplikacija baci lokaciju na kojoj smo, ja slikam i objavim što radimo – pokazuje nam fotografije radova i objašnjava princip uz pomoć kojeg je vidljivo kada je što u polju napravljeno. Denis na gospodarstvu koristi i svu suvremenu mehanizaciju, ima novi kombajn, sijačicu za pšenicu i pivarski ječam, sadilicu za kukuruz i suncokret, tri traktora...
– Pošto je unuk imao volju, onda sam ga ja još i više podržavao u poljoprivredi, iako je to tvornica pod vedrim nebom – kaže Denisov djed Dragutin, koji se i sam bavi poljoprivredom, iako se u nove strojeve s kojima unuk radi ne razumije pa sjeda u stari, a ne novi traktor. U poljoprivrednim je vodama i deda Štef, a posljednjih dvadeset godina u poljoprivredi je i Denisov otac Dražen, koji ima svoje gospodarstvo. Njegova 32 hektara zemlje tata i sin skupa obrađuju.
Plan su povrtlarske kulture
– Poljoprivredom se bavimo već generacijama, ja još od djetinjstva. U traktoru sam bio s djedom od svoje dvanaeste-trinaeste godine. I svidjela mi se poljoprivreda, vidio sam se u tome. I tako posljednje tri godine imam svoj obrt za poljoprivrednu proizvodnju – kaže Denis. U sezoni radova on ustaje oko šest sati, pola sata kasnije je u Imbriovcu i zatim radi dok god se vidi. Zemlja koju obrađuje u devedesetpostotnom je vlasništvu obitelji, ostalo ima u najmu od privatnika. Cilj mu je u poljoprivrednu proizvodnju ubaciti i povrtlarske kulture – rajčicu, grah i ciklu. U planu je i da vikendicu koju ima na jezeru Šoderici obnovi i djelatnost proširi i na turizam. No ono što najviše iščekuju i čemu se najviše vesele on njegova supruga Ana jest rođenje njihova prvog djeteta.
Osobno sam se bavio amaterski bio vrtlarenjem. Sve je slično kao napisano. Na kraju sam odustao. Ipak generacije su imale pravo u obradi zemlje. Oranje ima puno više koristi od prozračivanja tla usprkos štetnog zakopavanja površinskog humusnog sloja.