Naši ljudi naš su najveći kapital, a dobar je onaj turizam koji nosi korist lokalnom stanovništvu - jedna je od ključnih poruka s konferencije Via Dinarica - put koji prirodno povezuje, održane danas u Europskom parlamentu. Dan ranije svečano je otvorena istoimena izložba fotografija hrvatskih planina s 1362 km dugog planinarskog puta Via Dinarica, koji se proteže od Slovenije do Albanije.
Isto ime nosi međunarodni projekt, pokrenut od strane Programa za razvoj UN-a (UNDP), čiji su ciljevi, između ostalog, povezivanje ljudi koji žive na području Dinarida, promocija turizma i poticanje lokalnog poduzetništva. Staza je već i međunarodno prepoznata - respektabilni turistički magazin Outdoor proglasio ju je najboljim novim planinarskim putom u svijetu, dok je prema izboru časopisa National Geographic Travel proglašena jednom od 10 najboljih svjetskih destinacija za outdoor-aktivnosti u 2017. godini.
Tri linije
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu te organizator izložbe i konferencije Davor Škrlec rekao je da se kao član Odbora za regionalni razvoj jako zalaže za regionalnu suradnju te da se javni novac najbolje iskoristi upravo na projektima koji bi trebali promovirati održivi razvoj. Naglasio je da je u Jadransko-jonskoj regiji jedan od stupova upravo razvoj održivog turizma.
- Jedina nedostajuća karika je da Via Dinarica u idućih deset godina bude primjer u makroregiji, a i u EU kako se mogu podići lokalne ekonomije, lokalni razvoj, vratiti populacija u brdska i seoska područja - rekao je Škrlec. Voditelj projekta Via Dinarica u Hrvatskoj Alan Čaplar, također autor fotografija na izložbi, rekao je kako Via Dinarica najljepše dionice postiže upravo u Hrvatskoj, koja je, ističe, izrazito raznolika i ima što pokazati. Put se sastoji od tri linije, a središnja je bijela linija i najvećim dijelom vodi kroz Hrvatsku i BiH. Plava linija prati jadransku obalu, a zelena predstavlja vrijednosti unutrašnjosti Dinarida. Čaplar je rekao da bi Dinara mogla postati naš nacionalni planinski simbol.
- Kad pitate nekog koji je najveći vrh Slovenije, svi znaju da je to Triglav, ali mnogi u Hrvatskoj još ne znaju koji je naš najviši vrh, da je iznimno privlačan i vrlo pristupačan - rekao je Čaplar, naglasivši također da cilj nije stvaranje novog puta, već povezivanje postojeće infrastrukture u cjelinu. Glavni tehnički savjetnik na projektu Via Dinarica i voditelj projekta u BiH Kenan Muftić rekao je da neke turističke organizacije iz Belgije i Nizozemske Via Dinaricu već uključuju u svoje ponude.
Problem je radna snaga
- Nije prepoznata samo od međunarodnih organizacija, već i od ministarstava turizama u Hrvatskoj i BiH, i ono što je rijetkost u BiH, krenuli su i financijski sudjelovati i podržavati je - rekao je Muftić. Kao prednosti projekta istaknuo je brojne stručne kadrove i činjenicu da je riječ o očuvanim divljim prostorima u srcu Europe. - Iz Bruxellesa i Londona možete vrlo brzo skoknuti i uživati u dinarskom prostoru - rekao je Muftić, koji je kao izazove između ostalog istaknuo zaštitu okoliša, mine i granice. - Još uvijek nemamo administrativno riješeno kako se turisti kreću po graničnom prostoru - rekao je.
Izaslanica Ministarstva turizma Vesna Rajković rekla je kako je Strategijom razvoja turizma iz 2013. kao cilj zacrtan turizam koji se provodi na održiv način upravljanja, koji njeguje kulturu kvalitete, a gostima pruža autentične sadržaje i doživljaje. Kao problem istaknula je nedostatak radne snage za turizam.
- U vršnom dijelu godine, a to je sada više od pola godine, veliki je problem radne snage - rekla je Rajković, navodeći niz projekata, mjera i programa koje ministarstvo provodi za promociju i razvoj poduzetništva u turizmu. Također je izrazila zadovoljstvo zbog razvoja cjelogodišnjeg turizma koji nije usredotočen samo na more. Rekla je da treba raditi na turističkoj prepoznatljivosti Via Dinarice. - Nama je cilj kroz održivi turizam očuvati i prirodne ljepote - rekla je Rajković.
"Mi domoroci se ne zalažemo za turističku industriju"
Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma Hrvatske gospodarske komore, dolazi iz obitelji s 80 godina tradicije u obiteljskom smještaju i nastoji, kaže, dati značaj upravo ljudima koji žive na tim prostorima. - Premalo se o tome vodi računa, pa i u ovim strategijama zapravo se kreće od jedne druge premise, da je za razvoj potrebna investicija, da je za investiciju potreban kapital, a taj kapital uglavnom mora biti strani. Naš najveći kapital su naši ljudi koji žive u tom prostoru - rekao je Pinezić.
Prisjetio se kako je obilazio BiH te kako mu je najbolji smještaj bio na kauču u Varešu, gdje su ga domaćini svako jutro čekali s toplim mlijekom i kuhali mu čaj koji su sami ubrali. Rekao je da je u oba entiteta i kod sva tri konstitutivna naroda bio dobro primljen te je istaknuo kako je ovaj projekt i prilika za smanjenje antagonizma među državama.
- Dobar je onaj turizam koji nosi korist lokalnom stanovništvu. Točka. Drugi turizam, koji se naziva i turističkom industrijom, nije ono za što se mi, domoroci, zalažemo, jer nam nije osigurao da imamo stalno radno mjesto, da imamo egzistenciju, da budemo kreditno sposobni i da se ne iseljavamo - rekao je Pinezić.
U konferenciji su sudjelovali i glavni tajnik Hrvatskog planinarskog saveza Darko Berljak, predstavnik JU NP Paklenica Zlatko Marasović i pročelnik Vodičke službe HPS-a Dorijan Klasnić, a dvodnevno događanje završit će večerašnjim susretom u predstavništvu HGK u Bruxellesu, pod naslovom Potencijali Via Dinarice. Cilj tog predstavljanja je povezivanje gospodarstvenika, i to prvenstveno turističkih agencija iz Hrvatske s agencijama iz zemalja Beneluxa. Okupljenim gospodarstvenicima i novinarima također će se predstaviti domaći proizvođači s područja Dinarskoga gorja, a dogovoreno je da će tijekom jeseni biti organizirano studijsko putovanje za predstavnike belgijskih i nizozemskih turističkih agencija i novinare po hrvatskim planinama.