Umjesto da vrati oko 100 tisuća izbjeglica koje su zbog napada Hezbollaha napustile svoje domove na sjeveru Izraela, Netanyahu danas, nakon pokretanja totalnog rata s Libanonom pod nazivom Sjeverna strijela, ne da ih nije vratio već ih ima više od pola milijuna. Štoviše danas se nitko ne osjeća sigurnim u Izraelu jer Hezbollah gađa cijeli teritorij Izraela. U ponedjeljak, zvuk sirena čuo se u više od 190 gradova i sela u Izraelu i prema procjenama izraelskih medija, više od dva i pol milijuna Izraelaca satima je bilo u skloništima.
Nesigurnost i pesimizam
Nastavljene su žestoke borbe između Hezbollaha i izraelske vojske koja pokušava prodrijeti na jug Libanona. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu nedavno je signalizirao američkoj administraciji da planira ograničeni vojni udar na iranske ciljeve, isključujući napade na nuklearna ili naftna postrojenja. Prema pisanju Washington Posta, ovaj potez dolazi usred rastućih napetosti između Izraela i Irana te upućuje na izraelsku namjeru da ograniči napade na vojne objekte kako bi izbjegao širu eskalaciju sukoba. Netanyahu je tijekom razgovora s Bidenovom administracijom naglasio kako ne planira ciljati iranski nuklearni program, svjestan da bi to moglo izazvati širi rat i potencijalno uključiti u sukobe SAD kojem je u interesu izbjeći vojni angažman koji bi destabilizirao Bliski istok i imao dalekosežne posljedice na svjetsko tržište, poput rasta cijena nafte.
Izrael je u ponedjeljak proširio svoje mete u ratu s Hezbollahom i ubio najmanje 21 osobu u zračnom napadu na sjeveru Libanona, gdje većinom žive kršćani.
VEZANI ČLANCI:
Izrael trenutačno prolazi ozbiljan val emigracije, pogotovo među mladim i obrazovanim stanovništvom, što upućuje na duboke društvene i sigurnosne probleme. Prema podacima objavljenima u Jerusalem Postu, tijekom prvih sedam mjeseci ove godine zemlju je napustilo 40.600 ljudi, što je najveći emigracijski trend u povijesti Izraela. Znatan udio emigranata dolazi iz bogatijih regija, poput Tel Aviva, Haife i Jeruzalema. Glavni je razlog ove migracije, prema istraživanjima, osjećaj nesigurnosti i pesimističan pogled na budućnost zemlje, što je potaknuto i ratom koji traje već godinu dana. Izraelci u dobi između 20 i 30 godina čine znatan dio ovog emigrantskog vala, što je zabrinjavajuće za budućnost zemlje. Naime, riječ je o populaciji koja ulazi u tržište rada ili nastavlja visoko obrazovanje, što znači da Izrael gubi ključne ljudske resurse. Emigracija visokoobrazovanih i kvalificiranih ljudi može imati dugoročne ekonomske posljedice, osobito u kontekstu tehnološke i inovacijske industrije u kojoj je Izrael tradicionalno vrlo jak.
List Maariv otkriva da više od trećine Izraelaca razmišlja o napuštanju zemlje, što je vrlo alarmantan podatak. Čak 35% stanovništva ozbiljno razmatra iseljenje, a 24% njih razmišlja o trajnoj emigraciji. Ova statistika jasno odražava osjećaj nesigurnosti među građanima. Politički nemiri, stalna prijetnja sukoba i pitanje dugoročne sigurnosti zemlje doveli su mnoge građane, posebice mlade, do točke u kojoj ne vide Izrael kao zemlju u kojoj mogu izgraditi dugoročne karijere, obitelji i živote.
Osim sigurnosnih prijetnji, Izrael se suočava i s ekonomskim izazovima koji dodatno pogoršavaju situaciju. Iako je Izrael poznat kao "startup nacija", s jakim sektorom visoke tehnologije i inovacija, ekonomska nejednakost postaje sve izraženija. Stanovništvo u bogatijim regijama poput Tel Aviva, koje je ranije uživalo u ekonomskom procvatu, sada se suočava s rastućim troškovima života i stambenim krizama. Cijene nekretnina u Tel Avivu i drugim urbanim centrima dosegle su nevjerojatne visine, zbog čega mnogi mladi ljudi ne mogu pronaći stan ni steći dugoročnu financijsku sigurnost. Društvena nejednakost također postaje sve izraženija, što vodi do osjećaja nepravde među srednjom i nižom klasom. Zbog toga su mnogi mladi, obrazovani i profesionalno osposobljeni ljudi odlučili potražiti prilike izvan zemlje, gdje mogu pronaći bolje uvjete za rad i život, kao i veću osobnu sigurnost. Politička polarizacija u Izraelu dodatno komplicira situaciju.
Na izborima posljednjih nekoliko godina izraelsko društvo podijeljeno je između desne, konzervativne vlade i liberalnih, sekularnih glasača koji su nezadovoljni smjerom u kojem zemlja ide. Upravo su mladi ljudi, koji čine znatan dio emigranata, često nezadovoljni radikalnim smjerom politike koja se provodi, pogotovo kada je riječ o odnosu prema Palestincima i regionalnim sukobima. Ova politička polarizacija stvara osjećaj nemoći i frustracije među dijelovima populacije koji smatraju da se njihovi glasovi ne čuju, što potiče na odlazak u zemlje s liberalnijim i stabilnijim političkim sustavima.
Nositelji razvoja
Posebno je zabrinjavajuće to što se nezadovoljstvo životom u Izraelu najviše osjeća među mladima koji bi trebali biti nositelji budućeg razvoja zemlje. U isto vrijeme, stariji i religiozniji dio populacije, kao i glasači vladajućih koalicijskih stranaka, iskazuju veće zadovoljstvo životom u Izraelu, što dodatno produbljuje jaz između različitih društvenih skupina. Gubitak radne snage u dobi kada mnogi ulaze na tržište rada, nastavljaju studij ili se obučavaju u inozemstvu prijetnja je za gospodarsku održivost i konkurentnost zemlje. Osim toga, smanjenje radne snage moglo bi dovesti do povećanja pritiska na socijalne službe, jer manji broj zaposlenih neće moći podržavati rastuće potrebe starijeg stanovništva.
Još jedan ključan aspekt koji treba uzeti u obzir jest demografski sastav emigranata. Prema podacima, čak 48% muškaraca i 45% žena koji su napustili zemlju su samci, a znatan dio njih visoko je obrazovan i profesionalno osposobljen. Odljev mladih profesionalaca može oslabiti ekonomski sustav zemlje, smanjiti kreativne kapacitete te dodatno pogoršati društvene nejednakosti.
GALERIJA Deseci ranjenih u napadu dronovima na Izrael, Hezbollah preuzeo odgovornost
2021 se je iz Izraela iselilo 48 000 osoba, što zbog školovanja ili posla Iste godine uselio 60 000