Većina dronova i balističkih raketa koje je Iran ispalio na Izrael i u travnju i u listopadu srušena je iznad Jordana prije nego što su projektili stigli do Izraela. Uz američke, francuske i britanske bombardere u rušenju iranskih balističkih raketa sudjelovale su i Jordanske kraljevske zračne snage, što je izazvalo gnjev diljem arapskog svijeta, a najviše u samom Jordanu gdje su Jordanci uputili kralju Abdullahu II. bin al-Husseinu na društvenim mrežama pitanje kako može to činiti i braniti državu koja ubija Palestince svaki dan. Jordanska službena vlast u svojem šturom priopćenju pravdala se time kako samo štiti svoje nacionalne interese. Jordanci su postavili pitanje hoće li spriječiti napade i oboriti dronove i balističke rakete koji bi iz Izraela mogli biti ispaljeni prema bilo kojoj arapskoj islamskoj zemlji.
Od izbijanja rata u Pojasu Gaze u Jordanu vlada strah od mogućeg izbijanja građanskog rata ili većih nemira. Od početka sukoba sve donedavno svake su se večeri u blizini izraelskog veleposlanstva u Rabiehu okupljali deseci tisuća prosvjednika. Medijske platforme i računi na društvenim mrežama pozivaju na sudjelovanje u tim prosvjedima koji se odvijaju uz parole potpore Hamasu i njegovu vojnom krilu, Brigadi Al-Qassam. Na snimkama njihove vođe zahtijevaju od jordanskog naroda da poduzme akciju, a razliku od prosvjeda koji su se odvijali u prvim danima rata, unatoč tome što je Jordan znatno pojačao hitne diplomatske napore za postizanje prekida vatre i uvođenje humanitarne pomoći.
Jordanska vlada optužuje čelnike islamskog pokreta u Ammanu za koordinaciju s vođama pokreta Hamas u inozemstvu radi destabilizacije Jordana. Na prosvjedima su se čak čuli povici: "Dajte nam oružje!" i "Otvorite nam granice!" Jordanski kralj Abdullah II. smatra to neprihvatljivim i opasnim za Jordan. Iračka paravojna formacija ponudila je oružje prosvjednicima i svakome tko to želi. U Jordanu potiho vlada izvanredno stanje, a vojska i policija u punoj su pripravnosti zbog straha od mogućih nemira, pa čak i pokušaja svrgavanja vlasti. Mnogi aktivisti, uključujući pripadnike Muslimanskog bratstva, optužuju jordanskog kralja za pomoć Izraelu, s obzirom na to da je, kada su Hutiji počeli napadati brodove koji idu prema Izraelu, u toj zemlji došlo do nestašice hrane. Sve što ne dolazi brodovima danas prolazi preko Jordana, koji nije zatvorio granicu s Izraelom niti je suspendirao sporazum o normalizaciji odnosa između dviju zemalja.
Jordan, zemlja na Bliskom istoku, ima dugu povijest složenih odnosa s Izraelom, Libanonom i Palestinom, koji su utjecali na njegovu unutarnju i vanjsku politiku. Povijest Jordana obilježena je ratnim sukobima s Izraelom, no današnja politička situacija, uz stalnu nestabilnost u regiji, pokazuje znatno drukčiji pristup Kraljevine prema ovom susjedu. Povijesno gledano, Jordan je bio ključni akter u arapsko-izraelskim ratovima, osobito u ratu 1948. i Šestodnevnom ratu 1967., kada je izgubio kontrolu nad Zapadnom obalom i istočnim Jeruzalemom. Ti su sukobi duboko utjecali na političko vodstvo Jordana, posebno zbog toga što velik dio palestinskih izbjeglica živi u toj državi.
VEZANI ČLANCI:
Tijekom godina Jordan se povukao iz izravnih vojnih sukoba s Izraelom, a s vremenom je zauzeo diplomatskiji stav. Najvažniji trenutak u odnosima dviju zemalja bio je mirovni sporazum potpisan 1994. godine. Jordan je tako postao druga arapska država, nakon Egipta, koja je službeno priznala Izrael. Taj je sporazum otvorio put za trgovinsku suradnju, zajedničke projekte u vodnom sektoru te stabilizaciju granica. Iako je mir formaliziran, odnosi su ostali hladni, osobito zbog izraelskih aktivnosti na Zapadnoj obali i u Jeruzalemu, koje izazivaju osude među stanovništvom Jordana. Položaj Jordana posebno je osjetljiv zbog njegove uloge čuvara svetih muslimanskih mjesta u Jeruzalemu, što mu daje posebnu ulogu u izraelsko-palestinskom sukobu. Svaka izraelska akcija koja se percipira kao narušavanje tog statusa dovodi do napetosti s Jordanom. Uloga Jordana u zaštiti muslimanskog identiteta Jeruzalema često je središnja tema u jordanskoj vanjskoj politici. Unatoč sporazumu, među Jordancima postoji duboko nepovjerenje prema Izraelu, a odnosi su često napeti. Najveći je problem jordanske vlade javno mnijenje, koje je snažno propalestinsko. Za posljednjih eskalacija između Izraela i Hamasa Jordanci su održali masovne prosvjede iskazujući podršku Palestincima.
Jordan tako balansira između očuvanja diplomatskih odnosa s Izraelom i smirivanja unutarnjih tenzija. Nedavne izraelske operacije u Gazi i napetosti na sjevernoj granici s Libanonom dodatno su zakomplicirale situaciju. Jordan, koji se suočava s unutarnjim izazovima poput ekonomske krize i priljeva izbjeglica, posebno iz Sirije i Palestine, suočava se s povećanim pritiskom da zauzme oštriji stav prema Izraelu. Međutim, kralj Abdullah II. svjestan je koliko bi daljnje pogoršanje odnosa s Izraelom moglo destabilizirati regiju, uključujući i Jordan. Kada je riječ o mogućnosti da se Jordan izravno uključi u oružane sukobe, malo je vjerojatno da će doći do vojne eskalacije s njihove strane.
Jordan se u prošlim desetljećima usredotočio na očuvanje stabilnosti unutar svojih granica i diplomatsko posredovanje. Kraljevina igra ključnu ulogu u mirovnim naporima u regiji, a izravan sukob s Izraelom mogao bi ugroziti unutarnju sigurnost zemlje i izazvati veće međunarodne posljedice. No povećane tenzije, posebno kada bi došlo do veće eskalacije sukoba između Izraela i Libanona, mogle bi staviti Jordan u težak položaj. Iako je Jordan vojno sposoban, s relativno modernom i dobro opremljenom vojskom, prioritet im ostaje unutarnja stabilnost i zaštita granica, posebice s Irakom i Sirijom, gdje su aktivni različiti ekstremistički pokreti. Istodobno, iako jordanski politički vrh izbjegava izravno konfrontiranje s Izraelom, kralj Abdullah II. koristi se svojom platformom za osudu izraelskih napada na Palestince i poziva na međunarodne intervencije.
Jordan neće biti direktno uključen u sukobe, osim ako ne bude izravno ugrožen, ali će nastaviti s diplomatskim naporima, pozivajući na rješenje izraelsko-palestinskog sukoba. Održavanje mira i stabilnosti u regiji, uz istodobno očuvanje vlastite unutarnje stabilnosti, ključno je za tu zemlju u nadolazećem razdoblju. Muslimansko bratstvo ima značajan, iako ograničen, utjecaj u Jordanu. Njihova politička snaga varirala je tijekom desetljeća, ovisno o unutarnjim i vanjskim političkim prilikama, kao i o odnosima s kraljevskom vladom. Iako su povijesno bili jedna od najorganiziranijih i najjačih opozicijskih snaga u zemlji, posljednjih godina njihov utjecaj oslabio je zbog unutarnjih podjela i vladinih restrikcija.
VEZANI ČLANCI:
Muslimansko bratstvo ima dugu povijest i značajnu prisutnost u Jordanu, gdje je izuzetno snažno i ima veliki utjecaj u društvu, s obzirom na to da je većina Jordanaca religiozna i konzervativna. U Jordanu je Muslimansko bratstvo djelovalo kao politički akter i organizacija koja je imala utjecaj u različitim razdobljima. Osnovano u Egiptu 1928. godine, brzo se proširilo na druge dijelove Bliskog istoka, uključujući Jordan. Tijekom 1950-ih i 1960-ih godina, Muslimansko bratstvo imalo je značajnu prisutnost i politički utjecaj, posebno na parlamentarnim izborima. Njihovi politički kandidati često su sudjelovali u izborima i osvajali mjesta u parlamentu. Međutim, odnos između jordanske vlade i Muslimanskog bratstva nije uvijek bio harmoničan. U prošlosti su se sukobili s vladom zbog različitih političkih pitanja i ideoloških razlika. Jordan je često poduzimao mjere kako bi ograničio politički utjecaj Muslimanskog bratstva. Vlasti su zabranile organizaciju i ograničile njihove aktivnosti u različitim razdobljima.
U Jordanu je brojna populacija palestinskih izbjeglica i njihovih potomaka. Prema procjenama, neki izvori sugeriraju da bi mogli činiti i većinu u ukupnom broju od 11 milijuna stanovnika. Točan postotak varira ovisno o izvorima i metodologiji procjene. Nakon arapsko-izraelskog rata 1948. godine i osnivanja Izraela, mnogi Palestinci pobjegli su ili bili protjerani iz svojih domova na području koje se sada smatra Izraelom. Mnogi od njih zatražili su utočište u susjednim arapskim zemljama, uključujući Jordan. Ovi palestinski izbjeglice i njihovi potomci ostali su u Jordanu i formirali znatan dio njegove populacije. Žive u različitim dijelovima zemlje, uključujući i palestinske izbjegličke logore koji su nastali nakon arapsko-izraelskog rata.
Točan broj Palestinaca u Jordanu teško je odrediti zbog različitih faktora, uključujući i poteškoće pri prikupljanju podataka o izbjeglicama i migracijama. Međutim, njihov utjecaj na društvo i politiku Jordana je velik, posebno u kontekstu palestinskog pitanja i odnosa s Izraelom. U jednom trenutku, međunarodna zajednica razmatrala je ideju da se Jordan pretvori u palestinsku državu, s obzirom na to da većinu stanovništva Jordana čine Palestinci, i tako riješi palestinsko pitanje. Ova bi država obuhvatila i Jordance i Palestince. Ideja bivšeg američkog državnog tajnika Henryja Kissingera dovela je do sukoba između PLO-a (Palestinske oslobodilačke organizacije) i jordanske vojske 1970. godine, poznatog kao "Crni rujan" ili "Rujanski događaji".
Ovo razdoblje označava intenzivne sukobe između jordanske vojske i palestinskih militanata, posebno onih koji su povezani s PLO-om, uključujući Oslobodilačku vojsku Palestine (PFLP) i druge frakcije. Sukob je eskalirao kada su palestinski militanti iz PLO-a, koji su se koristili Jordanom kao bazom za svoje aktivnosti, izazvali nerede i nasilje u Jordanu, suprotstavljajući se kralju Husseinu i pokušavajući uspostaviti kontrolu nad dijelovima zemlje. Kralj Hussein odlučio je intervenirati protiv militanata i osigurati autoritet jordanske države. Jordanska vojska poduzela je vojne akcije protiv palestinskih militanata, posebno u palestinskim izbjegličkim logorima koji su služili kao baze za militante.
Sukobi su bili žestoki, a vojne akcije jordanske vojske uključivale su bombardiranje i kopnene operacije protiv militanata. Ovi sukobi rezultirali su velikim brojem žrtava i teškim razaranjem, posebno u palestinskim zajednicama. Procjenjuje se da su tijekom sukoba poginule tisuće ljudi, uključujući civile, vojnike i militante. Kralj Hussein uspio je tijekom sukoba ojačati svoj položaj i obnoviti autoritet jordanske države. Nakon sukoba Jordan je poduzeo mjere kako bi ograničio aktivnosti PLO-a unutar svojih granica i ojačao kontrolu nad palestinskim izbjegličkim logorima. Sukob između PLO-a i jordanske vojske 1970. godine imao je dubok utjecaj na politički pejzaž Bliskog istoka i odnose između Jordana i palestinskih teritorija.
Iako je Jordan arapska i muslimanska zemlja, u povijesti je više surađivao i bio blizak sa Sjedinjenim Američkim Državama i Velikom Britanijom nego s arapskim svijetom. Jordan je često radio u interesu Izraela umjesto rješavanja arapskog ili palestinskog pitanja. Postojala je tajna veza između tadašnjeg kralja Jordana Hussein bin Talala, pokojnog oca kralja Abdullaha II., i Izraela.
Izraelski list Haaretz nedavno je objavio detalje iz dokumenata vezanih uz Listopadski rat 1973., odnosno Kipurov rat. Ovi dokumenti otkrivaju detalje sastanka na kojem su se okupili tadašnja izraelska premijerka Golda Meir i pokojni kralj Hussein. Državni arhiv Izraela objavio je ovaj dokument prije pedesete godišnjice rata, koji se dogodio uoči židovskog praznika Pomirenja 6. listopada 1973. godine, kada su Egipat i Sirija napali Izrael, koji je uspio odbiti napad unatoč velikim gubicima.
Prema detaljima otkrivenima u dokumentima, sastanak je održan 25. rujna 1973., nekoliko dana prije izbijanja rata, u objektu Mossada izvan Tel Aviva, na zahtjev kralja Husseina. Kralj je "želio otkriti Izraelu obavještajne informacije o namjerama Sirije da pokrene rat kako bi povratila Golansku visoravan", koju je Izrael zauzeo u Šestodnevnom ratu 1967. godine. Ovo nije prvi put da se otkriva susret između Meira i kralja Husseina, ali je prvi put da se u dokumentima objavljuju detalji susreta koje je napisao šef tadašnjeg premijerova ureda Eli Mizrahi. Izraelska premijerka Golda Meir tada nije vjerovala jordanskom kralju Husseinu i bila je uvjerena da igra prljavu igru kako bi ih zavarao. Međutim, napad je počeo 6. listopada 1973. godine.
Uz rat jordanske vojske i PLO-a, Jordan je zemlja koja je u povijesti prošla kroz mnoge turbulencije i izazove, uključujući ratove i sukobe u regiji Bliskog istoka. Jordan je bio aktivni sudionik u arapsko-izraelskim sukobima, uključujući ratove 1948., 1967. i 1973. godine. Ovi sukobi imali su dubok utjecaj na teritorijalnu cjelovitost Jordana i oblikovali su njegovu vanjsku politiku. Isto tako, Jordan se suočio s posljedicama Zaljevskog rata 1990. godine kada je podržao iračkog vođu Saddama Husseina. Ova podrška izolirala je Jordan od mnogih arapskih i zapadnih zemalja te je izazvala ekonomske i političke probleme. Jordan je često bio žrtva geopolitičkih sukoba i rivaliteta između regionalnih i međunarodnih sila.
Ovaj geopolitički položaj često je pridonosio nestabilnosti i prijetnjama po sigurnost zemlje. Između ostalog, Jordan se suočio s izazovom terorizma, uključujući napade na jordanske građane i turiste. Napad na hotel Radisson Blu u Ammanu 2005. godine jedan je od najpoznatijih terorističkih napada u zemlji. Jordan se suočava s terorističkim prijetnjama različitih skupina, uključujući ekstremističke organizacije poput Al-Qa’ide i ISIL-a. Teroristički napadi, poput napada na hotel Radisson Blu u Ammanu 2005. godine, podsjetili su na ranjivost zemlje na ekstremističke prijetnje. Unatoč ovim izazovima, Jordan je uspio održati relativnu stabilnost i sigurnost unutar svojih granica. Kralj Abdulah II. igra ključnu ulogu u održavanju unutarnje sigurnosti i promicanju stabilnosti u regiji.
Jordan je Hašemitska Kraljevina jer je kraljevska obitelj Hašemite, koja potječe iz porodice proroka Muhameda (mir s njim), na vlasti od osnivanja moderne države. Hašemitska dinastija priznata je kao jedna od najstarijih i najuglednijih muslimanskih vladarskih obitelji. Povijesno gledano, Hašemiti su imali važnu ulogu u islamskoj povijesti i kulturi. Njihovo vodstvo i nasljedstvo prepoznato je u širokom spektru muslimanskog svijeta. Kada su se formirale moderne nacije na Bliskom istoku nakon raspada Osmanskog Carstva, Hašemitska Kraljevina Jordan bila je jedna od tih novih država, a hašemitska dinastija zadržala je vlast. Hašemitska Kraljevina Jordan ostaje ključna politička, kulturna i vjerska sila u regiji, a kraljevska obitelj ima važnu ulogu u održavanju stabilnosti i jedinstva u zemlji.
VEZANI ČLANCI:
Hašemiti su arapska plemićka obitelj koja potječe od plemena Quraysh, iz kojeg je potekao i prorok Muhamed, osnivač islama. Ime Hašemiti potječe od Abdul-Muttaliba ibn Hashema, pradjeda proroka Muhameda. Hašemiti su bili važna politička sila u ranim danima islama. Abdul-Muttalib, djed proroka Muhameda, bio je poznat po upravljanju svetim kamelama u Meki. Njegov sin, Abdullah, otac proroka Muhameda, bio je ugledan trgovac. Nakon pojave islama, Hašemiti su igrali ključnu ulogu u širenju vjere i uspostavi prvih islamskih država. Među njima je bio i prvi kalif, Abu Bakr, koji je bio i tast proroka Muhameda. Nakon smrti proroka Muhameda, hašemitska obitelj zadržala je svoj ugled i utjecaj u muslimanskom svijetu, iako su često bili uključeni u političke sukobe. Neki od njih su postali kalifi i vladari muslimanskih carstava. Danas su Hašemiti vladajuća obitelj u Jordanu i imaju važnu ulogu u održavanju stabilnosti i jedinstva u zemlji, kao i u promicanju interesa Jordana na međunarodnoj razini.
Kralj Abdullah II. bin al-Hussein trenutačno je kralj Jordana, a na tron je stupio 7. veljače 1999. godine nakon smrti svojeg oca, kralja Husseina. Rođen je 30. siječnja 1962. godine u Ammanu, glavnom gradu Jordana. Abdulah II. diplomirao je na Royal Military Academyji Sandhurst u Velikoj Britaniji te je služio u britanskoj vojsci. Kasnije je pohađao sveučilište Oxford, gdje je studirao međunarodne odnose. Prije stupanja na prijestolje, bio je na dužnosti zapovjednika specijalnih operacija jordanske vojske. Kao kralj, Abdullah II. bio je ključna figura u promicanju političke stabilnosti u regiji i jačanju veza s drugim zemljama. Jordan je pod njegovim vodstvom ostao ključni saveznik Zapada u regiji, posebno u borbi protiv terorizma i radikalizma. Također je igrao važnu ulogu u mirovnim naporima na Bliskom istoku. Kralj Abdullah II. poznat je i po svojim naporima u unutarnjim reformama, posebno u promicanju ekonomskog razvoja i borbi protiv korupcije. Također je poznat po podršci obrazovanju i inovacijama kao ključnim čimbenicima napretka jordanskog društva. U svjetskim medijima, Abdulah II. često nastupa kao glas umjerenosti i suživota među različitim vjerskim i etničkim skupinama na Bliskom istoku.
Jordanska kraljica Rania, supruga jordanskog kralja Abdulaha II., na glasu je kao jedna od najljepših žena na svijetu, a zapravo je i sama Palestinka, i to izbjeglica. Rođena je kao Rania al-Jasin 31. kolovoza 1970. godine u Kuvajtu. Prije nego što je postala kraljica, Rania je imala uspješnu karijeru u bankarstvu. Diplomirala je na Američkom sveučilištu u Kairu s diplomom iz poslovnog administriranja. Nakon što se preselila u Jordan, radila je u različitim bankama, uključujući Citibank i Apple Bank. Kao kraljica, Rania je poznata po svojim naporima u promicanju obrazovanja, zdravstva i razvoja djece. Aktivno je uključena u humanitarne projekte i organizacije koje se bore za prava djece i žena, kao i u napore za unapređenje položaja žena u jordanskom društvu. Također je poznata po svojoj aktivnoj ulozi u promicanju Jordana i njegovih interesa na međunarodnoj sceni, kao i po svojim naporima u poboljšanju međunarodne percepcije Jordana. Princeza Rania ističe se elegancijom i stilom te često privlači pozornost medija svojim javnim pojavljivanjima i humanitarnim aktivnostima. Uz to, aktivna je i na društvenim mrežama, gdje dijeli svoja stajališta i sudjeluje u promicanju različitih društvenih pitanja.
Jordanski kralj i kraljica (palestinka) su glas razuma na bliskom istoku.Sami su bili izlozeni teroristickim napadima PLO i raznih ekstremista i dobro znaju da teroristicke organizacije poput hamasa,muslimanskig bratstva i hezbolaha treba neutralizirati.Zapitajte se zasto ne dopustaju (kao i egipat),palestincima(isto arapi) da se nasele u tim drzavama?