Domaći kruh od jeseni ćemo jesti s 30 posto manje soli

Pekari će uskoro prvi u hrvatskoj prehrambenoj industriji na razini branše propisati dopuštenu količinu soli u svojim proizvodima. Nada Barišić, direktorica udruženja mlinarsko-pekarske industrije Žitozajednica, kaže kako će novi Pravilnik o žitaricama i proizvodima od žitarica biti u skladu sa strateškim planom Hrvatske da se unos soli u hrani smanji sa sadašnjih 11,6 na 9,3 grama po stanovniku do 2019., u prosjeku 4% godišnje. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije i Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a maksimalno je pet grama soli po danu, dok prosječan Hrvat unese i 13,3, a Hrvatica 10,2 grama, od čega 30 do 40% kroz kruh i pekarske proizvode.

Utječe na kvalitetu okusa

Neke industrije bune se da će im smanjenje soli utjecati na kvalitetu proizvoda, što bi mogla reći i pekarska industrija, ali je ipak stala u zaštitu potrošača. Na kilogram brašna obično se dodaje između 2 i 2,5% kuhinjske soli, odnosno 20 grama, a dosad se stavljalo i dvostruko. Propisani zakonski cilj uskoro će pak biti 1,4% soli u gotovom proizvodu, 14 g soli na 1 kg kruha, kako bi i dalje bio ukusan, a ne bljutav. Rok za prilagodbu bit će godinu dana. No neki naši ozbiljni pekari to već dobrovoljno rade, ističe Nada Barišić. A što je s uvoznim kruhom?

Dr. Vedran Poljak, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju HZJZ-a, kaže da bi se odredaba pravilnika o 1,4 g soli na 100 g kruha morali pridržavati svi koji posluju s hranom i kruh stavljaju na tržište RH. No, očito neće biti tako.

– Nakon što smo upozorili na diskriminaciju domaćeg kruha u odnosu na uvozni, Ministarstvo poljoprivrede je pravilnik dopunilo odredbom kako će se redukcija soli primjenjivati i na proizvode iz drugih članica EU – kaže Božica Marković, direktorica Sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva HGK. S tim se, međutim, nije složila Europska komisija upozorivši da Hrvatska krši odredbe o slobodnom kretanju robe te je sporna odredba brisana, dok HGK predlaže i dulji rok za prilagodbu, izradu naputaka za proizvođače i inspekcije, edukaciju, posebno manjih proizvođača...

Porezni nameti za sol

Istraživanja pokazuju da 70 do 80% ukupnog unosa soli potječe iz prerađene hrane, a SZO-u i UN-u preporučuju smanjenje unosa soli u hrani 30% do 2025. kako bi prevenirali bolesti, za 25% smanjili smrtnost i troškove zdravstvene skrbi. Prema nekim stručnjacima učinak smanjenja soli na hipertenziju imao bi veću korist nego, primjerice, prestanak pušenja za karcinome. Tragom toga neke su članice EU već uvele porezna opterećenja za proizvođače s većim udjelom soli u proizvodima od preporučenih; Portugal propisuje maksimalan udio soli u kruhu, Finska ima uredbu o označavanju visokog udjela soli u sirevima, mesnim i ribljim proizvodima, kruhu, žitaricama za doručak, gotovim jelima, grickalicama... U Irskoj su 63 tvrtke potpisale sporazum o redukciji soli i podnošenju izvješća o napretku, još 2008. udruga hotelijera obvezala se da neće dodavati sol u hranu koja se priprema za djecu, a i mljekari smanjuju sol u namazima i maslacu.

Iako ima strateški plan, u Hrvatskoj se stvari u drugim industrijama očito teško pokreću. Recepture i ukusi se teško mijenjaju, neki su proizvodi i zaštićeni u EU, a sol u njima jamči i sigurnost proizvoda, poput istarskog pršuta.