Dosta netransparentnosti EU! Renzi najavio objavljivanje ‘osjetljivih’ podataka iz Bruxellesa

Na primjeru tajnih primjedbi Europske komisije na hrvatske dokumente koji će definirati trošenje novca iz fondova EU, teza prošlotjedne kolumne napisane “u bruxelleskom bunkeru” bila je da Komisija često proces odlučivanja o stvarima od javnog interesa čini netransparentnim. Izgleda da se talijanski premijer Matteo Renzi slaže s takvom tezom jer je nekoliko dana kasnije javno, na web-stranicama svoje vlade, objavio pismo iz Europske komisije s oznakom “strogo povjerljivo” u kojem se nagovješćuje da bi prijedlog talijanskog proračuna za 2015. mogao biti vraćen na doradu. Za članice eurozone (dakle, ne i za Hrvatsku) Bruxelles ima ovlasti mijenjati prijedloge državnih proračuna i prije njihova usvajanja u nacionalnim parlamentima. Prošli tjedan Bruxelles je upozorio pet zemalja – Italiju, Francusku, Austriju, Sloveniju i Maltu – da im prijedlozi proračuna nisu dobri. Renzijev postupak prvi je slučaj da neka vlada u takvoj situaciji objavljuje tajne naputke koji su joj stigli iz Komisije.

“Ovo je trenutak totalne transparentnosti. Prošli su dani kad su pisma bila tajna”, objasnio je Renzi kad je u četvrtak stigao na summit u Bruxelles. “Želimo da sve bude jasno u odnosima s Bruxellesom jer je to jedini način da naši građani shvate”. Talijanski premijer najavio je da će svi “osjetljivi” podaci koje Komisija šalje Rimu biti objavljivani. Renzi kao da je u nekom svom filmu, “La dolce data”. Ali odlazeći predsjednik Jose Manuel Barroso nije sretan ovime što se “zakuhalo” u talijanskoj kuhinji. “Prvo što ću reći jest ovo: ako gledate što talijanski mediji pišu o tome da sam ja rekao ili da je Komisija rekla, većina tih vijesti apsolutno je lažna i nadrealna. Nema nikakva doticaja sa stvarnošću. A ako se katkad poklapa sa stvarnošću, mislim da se to dogodi pukom slučajnošću”, kaže Barroso koji na odlasku konačno malo slobodnije govori no inače.

Ovaj igrokaz s Talijanima samo je jedna od živopisnih scena prošlotjednog summita EU koji je označio i kraj jedne ere. Završila je Barrosova era, njegovih 10 godina na čelu Komisije. Završila je i era prvog predsjednika Europskog vijeća Hermana van Rompuya, čovjeka koji vodi summite EU. Na redovito zajedničko fotografiranje na svom oproštajnom summitu doveo je i svojih šestero unuka. Bio je to dirljiv prizor.

No ponašanje koje se može proglasiti najdjetinjastijim na summitu nisu pokazali ni Renzi, ni Barroso, ni Van Rompuyeva unučad, nego britanski premijer David Cameron. Ostavljajući dojam da je iznenađen rekalkulacijom članarine za EU, koja se događa svake godine u ovo doba, ali je ovaj put statistika proizvela enormno visok dodatni iznos koji njegova zemlja mora uplatiti u proračun EU, Cameron je tražio da se prekine dnevni red summita i da se hitno raspravi o njegovu problemu. Njegov problem je da ne želi do 1. prosinca platiti dodatne dvije milijarde eura. No njegov je stvarni problem to što su zagovornici izlaska Velike Britanije iz Europske unije dobili dvije milijarde dodatnih razloga da taj izlazak traže glasnije i brže, što može uzdrmati i Cameronovu fotelju. Rekalkulacija iznosa članarine za svaku od 28 država EU zaista daje puno političke municije britanskim euroskepticima: njihova zemlja zbog boljeg gospodarskog razvoja mora dodatno platiti 2,1 milijardu eura, a Francuska mora platiti milijardu eura manje, Njemačka 779 milijuna eura manje… Hrvatska treba platiti 32 milijuna eura manje nego što se dosad računalo. A čak i jedna Grčka mora platiti 90 milijuna eura više. Cameron je doslovno pobjesnio. Crvenio se u licu, povisivao glas, lupao o stol. Račun iz Bruxellesa stigao mu je nenadano, tvrdio je, i za njega je to poput zamke, poput nagazne mine usred summita. Možda Cameron zaista nije znao da će zbog boljeg gospodarskog stanja u njegovoj zemlji narasti britanska članarina za EU. A možda je i znao, ali čekao summit da tempira svoje “iznenađenje” i šokiranost. U ovom trenutku politički mu se više isplati bjesniti pred TV kamerama u Bruxellesu nego u toplini svoga doma u Londonu. Posljednji summit s Van Rompuyem i Barrosom zaista je imao elemente showa. Završila je jedna eura u Bruxellesu. Donald Tusk od sljedećeg je tjedna predsjednik Europskog vijeća, a Jean-Claude Juncker šef Europske komisije. Kad je Barroso preuzimao Komisiju 2004., EU je imala 15 članica čiji su diplomati međusobno komunicirali telegramima. Danas nas je 28 i svi su na Twitteru.

>> Sindikat prijeti općim štrajkom