Koncesionari u Zračnoj luci “Franjo Tuđman”, tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ), koju čini šest partnera predvođenih francuskim kompanijama Aeroports de Paris i Bouygues, novim modelom poticanja rasta prometa na zagrebačkom aerodromu daju aviokompanijama koje otvaraju nove linije popust od 80 posto na putničku naknadu.
Taj popust koji je dobio Ryanair glavni je razlog “rata” koji je izbio između Croatia Airlinesa i MZLZ-a jer bi na rutama na kojima lete i CA i Ryanair irska aviokompanija po putniku plaćala tu naknadu 3,5 eura, a CA i dalje 17,5 eura. A Francuzi i partneri, kad su preuzeli krajem 2013. tadašnju Zračnu luku Zagreb i obvezali se sagraditi novi terminal, prvo su povećanje cijena putničkih naknada. Tako su početkom 2014. povećali naknadu za zaštitu zračnog prometa s tri na 6,5 eura, dok je naknada za međunarodne putnike povećana s 10 na 15 eura, a za domaći promet s četiri na sedam eura po putniku. No u međuvremenu su povećali iznos naknade za međunarodne putnike na 17,5, a za domaće na 7,5 eura. Povisili su i cijene parkiranja za vozila s 15 na 27 kuna po satu. Kad su preuzeli ZL Zagreb, koji je poslije preimenovan u ZL “Franjo Tuđman”, zagrebački aerodrom je u toj godini imao 2,3 milijuna putnika.
Do 2019. na “Tuđmanu” – novi terminal vrijedan 300 milijuna eura otvoren je 2017. – povećali su promet na 3,4 milijuna putnika. A to je svega 100-tinjak tisuća više u odnosu na 2018.
U pandemijskoj 2020. kao i u 2021. promet je drastično pao u cijeloj avioindustriji. Stagnacija se na Tuđmanu počela osjećati i prije koronakrize jer su aviokompanije počele odlaziti s tog aerodroma čim bi iskoristile poticaje. Emirates je prestao letjeti cijelu godinu za Zagreb iz Dubaija kao i Korean Air iz Seula.
U sklopu potpore za očuvanje radnih mjesta MZLZ i njegove tvrtke kćeri od ožujka 2020. do veljače 2021. primili su od države ukupno 20,8 milijuna kuna. Država je MZLZ-u zbog pandemije odobrila odgodu plaćanja koncesijske naknade.
Iznos koji je MZLZ dobio od države puno je manji od novca koji je CA, u gotovo 100-postotnom vlasništvu RH, primila lani iz državnog proračuna. Tako je Vlada Croatiji u studenome dala 88,5 milijuna kuna državne potpore za naknadu štete od pandemija koronavirusa. Krajem 2020. Vlada je CA dokapitalizirala s 350 milijuna kuna, a uplaćeno joj je iz državnog proračuna i 250 milijuna kuna zajma za osiguranje likvidnosti i stabilizaciju poslovanja. Ukupno je za spas CA država samo lani dala 688,5 milijuna kuna. S potporom s kraja 2019. od 250 milijuna kuna, koja je pretvorena u zajam, taj iznos doseže gotovo milijardu kuna, točnije 938,5 milijuna kuna. CA čini 60 posto prometa na “Tuđmanu” pa država spašavanjem CA pomaže i koncesionarima, koji CA stavljaju u neravnopravan položaj s konkurentima i guraju ga u propast. Iz MZLZ-a su poručili da će o ovoj temi uskoro održati sastanke s CA, što je jučer potvrdio i ministar prometa Oleg Butković, navodeći da je Uprava zagrebačke zračne luke voljna dati ravnopravan status Croatia Airlinesu u odnosu na druge korisnike usluga te zračne luke.
Ca je odlična kompanija sa vrhunskim pilotima i tehničkim osobljem, naprosto je nevjerojatno da CA plaća toliko a okosnica su prometa na tom aerodromu. Treba država dobro porazgovarati sa Francuzima.