Hrvatska izlazi iz kruga zemalja s prekomjernim deficitom, no i dalje ostaje pod prismotrom zbog makroekonomskih neravnoteža koje su izražene kroz natprosječno visoku nezaposlenost, javni dug, zaduženost privatnog sektora, nekonkurentnost i sl.
U skladu s praksom Europske komisije, sve su zemlje s uočenim neravnotežama dobile određene preporuke za njihovo otklanjanje, pa se i od Hrvatske očekuje da zaoštri uvjete za odlazak u mirovinu, privatizira javna poduzeća, sredi javni sektor, smanji regulatorne namete za poduzetnike, refomira školstvo, skrati sudske sporove...
Države nisu poštovale
Politički najriskantnija preporuka odnosi se na povlaštene mirovine, koje bi trebalo približiti radničkim mirovinama “prema visini i načinu ostvarivanja prava”. Ta se preporuka ponavlja otkako je Hrvatska ušla u EU, a dijelom ju je poštovala jedino Milanovićeva Vlada kad je ukinula povlašteni mirovinski status za dužnosnike.
Ta se odredba primjenjuje samo na dužnosnike koji odlaze u mirovinu od 2012. Plenkovićeva Vlada najavila je da će, počev od iduće godine, povlaštene mirovine do 2020. povećati 10 posto, čime će toj grupaciji umirovljenika vratiti mirovine na razine na kojima su bile prije nego što ih je Milanovićeva Vlada srezala 10 posto.
Zagreb je u ovotjednim preporukama dobio sličnu domaću zadaću kao i prijašnjih godina. Gleda li se njihov utjecaj na građane, najveću težinu imaju promjene u mirovinskom sustavu te reforma školstva, ako do nje ikad dođe.
– Prijašnjih su godina preporuke Europske komisije bile detaljnije, razrađenije, a sad su široko postavljene. Jedan od razloga za to je što dvije trećine ranijih preporuka države nisu poštovale. Novije preporuke odraz su promijenjenog odnosa prema fiskalnoj konsolidaciji, općenite su kako bi omogućile lakše političko usuglašavanje među članicama EU – kaže Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta.
Plenkovićeva se Vlada obvezala da će do kraja ove godine pripremiti zakonsku podlogu za promjene u mirovinskom sustavu, prije svega za ubrzano produljenje radnog vijeka, dodatnu penalizaciju prijevremenih mirovina, lakše zapošljavanje pojedinih skupina umirovljenika i drukčije reguliranje beneficiranog staža. Ni u jednom Vladinu dokumentu koji je išao prema Bruxellesu ne spominje se ujednačavanje povlaštenih s ostalim mirovinama.
Da nije pala Oreškovićeva Vlada ti bi zakoni već bili promijenjeni, a nezahvalno je prognozirati kakva je politička sudbina trenutačne garniture na Markovu trgu. Zbog snažnog interesa javnosti i očekivanog protivljenja sindikata, premijeru Plenkoviću treba čvrsta parlamentarna većina za odluku da se već za deset godina krene u mirovinu sa 67 godina. Kao prioritet nametnula se i sudbina mirovinskih primanja iz drugog stupa koja će naglo pasti ako Vlada ne prenese isplatu dodatka na mirovine i za tu skupinu osiguranika.
Skroman potencijal
– Ostale su preporuke generičke naravi, ne postoje eksplicitni zahtjevi nego se isti spektar tema ponavlja godinama – komentira Lovrinčević. Primjerice, preporuka vezana uz obrazovanje odraslih potpuno se podudara s Vladinim planom reformi za ovu godinu. U nas je registrirano gotovo 600 ustanova za obrazovanje odraslih, pa se priprema novi zakon koji će uvesti više reda i kontrole među njima.
Programi obrazovanja kojima se stječe određena kvalifikacija morat će se uskladiti sa standardom kvalifikacija iz Registra Hrvatskog klasifikacijskog okvira, a dodatne postupke akreditacije prolazit će sve ustanove i nastavno osoblje koji se bave obrazovanjem odraslih. Dosad su takve ustanove dobivale dozvole za rad neograničenog trajanja, pa i hrvatska Vlada u svom programu reformi navodi da su programi koje provodi metodološki i sadržajno zastarjeli.
Sindikati čekaju da vide što će na kraju biti sa sustavom plaća. Ministar Ćorić odustao je od ideje prethodnika da se za cijeli javni sektor donosi jedan zakon, već će on sustav plaća rješavati u dva koraka. U prvoj fazi, uspostavio bi se sustav plaća za državne službenike do kraja 2017. te bi se uz određene korekcije do kraja 2018. proširio i na šire javne službe.
– Ako Plenkovićeva Vlada preživi bez izbora, onda je njezin reformski potencijal iznimno skroman jer će visjeti na niti – sarkastičan je sindikalac Vilim Ribić koji je uvjeren da Vlada zagovara pogrešne reforme.
– Reforme koje su potrebne kapitalu nisu isto što i reforme koje su potrebne narodnoj većini, a to su efikasniji obrazovni i zdravstveni sustav i eliminacija anarhije u pravosuđu. Svijet kapitala zanimaju reforme koje treba zvati pravim imenom, tj. racionalizacija javnih troškova. Razlika je dijametralno suprotna. Nažalost, eurokrati zagovaraju potonje reforme – dodaje Ribić.
Kako se gomila smeća, velika većina Hrvata , odmah uhvatila vojnih mirovina , s obzirom na njihov umni potencijal ne može se očekivati da isti malo pogledaju razlike između vojnih mirovina - prijevremenih, starosnih , te mirovina ratnih vojnih invalida , d ane spominjem kako je navedenim umovima nemoguće shvatiti zašto su neki profesioalni vojnici umirovljeni , a još manje se može očekivati od pametnih hrvata, d apogledaju kolik oiznose mirovine vojnika drugih zapadnih vojski (sa kojima se tako volimo uspoređivati) ,a pogotovo s eto ne može očekivati od umnih kapaciteta novinar,a sa kojekavim diplomicama filozofije, politologije i lsičnih veleumnih institucija. oni su od stvojih pedagoga i profesora učili kako je mnuškarcu iz nižeg staleža dužnost besplatno obučavati se i usavršavati , te riskirati život i zdravlje kako bi gomila smeća mogla da uživa. Tako je to kad s eživi među gomilom smeća i hoćeš biti pošten