Tri mjeseca nakon zimskih, Europska će komisija danas izaći i s proljetnim makroekonomskim prognozama za zemlje članice, koje prethode objavi ciljanih preporuka za svaku državu članicu. Nove se prognoze u Zagrebu dočekuju s manje nervoze nego prijašnjih godina jer je Hrvatska 2015. godine ispunila jednu od ključnih preporuka vezanu za proceduru prekomjernog deficita pa Bruxelles neće tražiti dodatne mjere, nego će se postupak staviti u mirovanje.
Deficit više nije problem
Takva se odluka donosi kad Komisija procijeni da je neka država poduzela učinkovite mjere za smanjenje deficita. No fiskalni deficit nije jedina hrvatska briga jer imamo brojne makroekonomske neravnoteže od kojih su najizraženije velika nezaposlenost te zaduženost privatnog i javnog sektora. Od Oreškovićeve se Vlade ipak očekuju reformske mjere koje će ubrzati rast ekonomije, otvoriti radna mjesta i potaknuti razduživanje svih sektora. Konkretne će preporuke za sve članice administracija u Bruxellesu objaviti do sredine svibnja.
Europska je komisija u zimskim prognozama istaknula da će hrvatska ekonomija rasti oko dva posto, no skeptični su prema Vladinu obećanju o smanjenju javnog duga. Nije to prvi put da nam ne vjeruju. Komisija je još u veljači procjenjivala da Hrvatska 2015. godine nije ispunila preporuke koje su bile vezane uz smanjenje fiskalnog deficita, a pokazalo se da je manjak pao na 3,2%, što je nešto ispod gornje preporučene granice od 3,5 posto. Ova bi godina stoga trebala biti zadnja godina u kojoj se i na našu zemlju primjenjuje procedura prekomjernog deficita, osim ako se ne dogodi nešto nepredviđeno što će državu natjerati u nova zaduženja.
Lipa: Zaboravili korupciju
Komisija bi se uskoro trebala izjasniti i o Vladinu prijedlogu reformi, a zanimljivo je da šezdesetak predloženih mjera kod kuće nailazi na niz kritika. Osim sindikata, za koje se očekivalo da će biti protiv promjena u zdravstvenom i mirovinskom sustavu, najintrigantnija primjedba jučer je stigla iz stručno-poduzetničkih krugova okupljenih oko Udruge Lipa.
Oni ističu da je program neambiciozan i ne bavi se nekim od gorućih problema zemlje poput destimulativne porezne politike, korupcije i sukoba interesa u pravosuđu, a najava uvođenja poreza na nekretnine predstavlja prijevaru birača.
Primjedbe su intrigantne jer je Davor Huić, jedan od osnivača Lipe, premijerov savjetnik, a na tom ga je mjestu naslijedio Zoran Löw, diplomirani ekonomist i magistar informacijskih znanosti te samostalni konzultant.
>>Reforme idu preko leđa građana? To je populizam! Svaki, baš svaki trošak snose isključivo građani
Crkva i dehbela studentica su gurnuli zemlju u ralje fasizma i ljudi Koji su u proslosti opljackali zemlju. Dali su zemlju u ruke karamutavog udbaskog dousnika, Koji nemoze upamtiti 5 tocaka prepisanog programa i prnjavora. Uzivaj bozanicu u raspadu zemlje, kolodvori su puni onih Koji sa torbama napustaju zemlju. Crkva se ponovo stavila u sluzbu zla.