EK: Za prevenciju poplava preporučujemo koncept 'više prostora rijekama'

Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan pitala je Europsku komisiju što poduzima kako bi se države članice efikasnije suočavale sa sve silovitijim poplavama te koji je stav EK o najučinkovitijem pristupu upravljanja rijekama u kontekstu sprečavanja katastrofalnih poplava.  

"Vodeni valovi gotovo nikad ne pogađaju samo jednu državu članicu i zato je potreban zajednički europski odgovor. Samo Hrvatska je u ovoj godini od prirodnih nedaća pretrpjela gotovo pola milijarde eura štete. Pomoć koju EU pruža nakon katastrofa je dobrodošla i potrebna, no ta sredstva bi bilo bolje utrošiti na prevenciju i unapređenje sustava upravljanja vodama", stoji u pitanju Biljane Borzan.  

Ona je također ukazala kako sve više stručnjaka i ekologa ističe da je upravljanje vodotocima koje se oslanja pretežito na građevinske radove, poput utvrđivanja obalnih zidova, gradnju hidrocentrala i potapanje tokova akumulacijama, zastarjelo, te da smatraju kako više pozornosti treba pridavati konceptu "više prostora rijekama", koji uključuje zaštitnu ulogu prirodnih poplavnih područja, meandara i rukavaca.

Europski povjerenik za okoliš Janez Potočnik odgovorio je kako se uzroci i posljedice poplava razlikuju širom Europe pa su nužna različita rješenja za različite uvjete.  

"Direktiva o poplavama (FD) temelji se na upravljanju rizicima od poplava putem upravljanja cijelim riječnim slivovima, čime se smanjuju štetne posljedice i izbjegava povećanje rizika uzvodno ili nizvodno. Direktivom o poplavama predviđeno je i da planovi upravljanja rizicima od poplava u državama članicama – koje treba donijeti do 2015. – trebaju biti usmjereni na prevenciju, zaštitu i pripravnost. Iako države članice moraju odlučiti o ciljevima smanjenja rizika od poplava, mjerama za smanjivanje rizika i prioritetu provedbe tih mjera, Direktivom o poplavama potiče se prirodno zadržavanje vode i davanje prostora rijeci. Prvi ciklus provedbe Direktive o poplavama dovršit će se 2016., a izvješće Europskom parlamentu i Vijeću predviđeno je u 2018.", odgovorio je Potočnik.  

U odgovoru također stoji kako se novim zakonodavstvom u pogledu Mehanizma Unije za civilnu zaštitu države članice dodatno obvezuju na razvoj procjena rizika i procjena mogućnosti upravljanja rizikom. Time prevencija postaje prvi korak u okviru integrirane politike upravljanja katastrofama, što utječe na pripravnost i aktivnosti u okviru odgovora na katastrofe.