Pa što vi Hrvati čekate s Brijunima? Nezamislivo mi je da tamo nemate bar bolje ako već ne vrhunske turističke sadržaje. Brijuni su jedinstveni, nečega sličnog u Europi nema. Na Brijunima je krajolik takav da kamo god pogled padne kao da je s razglednice, šeće se i kupa pored rimskih, bizantskih ostataka, praktički kao da ste cijelo vrijeme u muzeju. Noću se glasaju ptice i divljač, čovjek se osjeća kao da je u nekoj egzotičnoj divljini. Na kojem golfištu na svijetu travu pasu srne i jeleni? Na Brijunima je sve što se pogleda senzacija i atrakcija. Da ne spominjem arheološka nalazišta i vrijedne ostatke, već samo bliža, Titova povijest, može biti sjajna turistička priča. Ne vjerujem da bi igdje na svijetu dopustili da se takav nevjerojatan spoj prirodnog, povijesnog i kulturnog bogatstva bolje ne koristi. Jeste li vi u Hrvatskoj uopće svjesni kakvo blago imate? – iskreno se za nedavnog poslovno-turističkog putovanja u Zadru čudila slovenska novinarka i vlasnica magazina Trend, Jožica Brodarič, zašto Hrvatska ništa ne poduzima da dragulju svog turizma dade sjaj kakav zaslužuje.
U posvemašnjoj tišini
U tom se trenutku nije znalo, no nekako u isto vrijeme, u posvemašnjoj tišini, u kabinetu ministra zaštite okoliša Mihaela Zmajlovića već se naveliko radilo na tome da se Brijunima dade novi, visoki sjaj. Štoviše, do prvog koraka prema Brijunima kao luksuznom resortu čijim će hotelima upravljati hotelski lanac najvišeg svjetskog ranga i gdje će gosti uživati u vrhunskom hotelskom, wellness i golf-komforu, broje se dani.
Naime, brijunski će hoteli i vile, odluka je Ministarstva zaštite okoliša, u koncesiju, a pripreme natječaja za konzultanta koji će osmisliti koncesijski model u samoj je završnici. Konzultantski poslovi moraju biti obavljeni do kraja ove godine, zacrtao je ministar Zmajlović, a investitori i hotelski operatori trebaju biti izabrani do sredine iduće godine.
– Nacionalni park Brijuni je nacionalno bogatstvo i želimo da tako i ostane. Nema prodaje, otuđivanje na bilo koji način ne dolazi u obzir, ali to bogatstvo mora biti u funkciji razvoja. Bivše vlade to nisu prepoznale kao strateški interes Hrvatske, a prepreke su često bile i partikularni, regionalni interesi. No, sad je tome kraj – jasan je ministar Zmajlović, čije ministarstvo upravlja nacionalnim parkovima. – Želimo međunarodni natječaj za potencijalne koncesionare koji će privući svjetsku ulagaču kremu i hotelske lance najvišeg ranga. Natječaj mora biti kvalitetno pripremljen, posve transparentan. I to nije samo parola, uzimamo konzultante za njegovu pripremu kako se u nekoj fazi ne bi ispostavilo da ga državna administracija sama ne može provesti dovoljno kvalitetno. Ne želimo ostaviti mogućnost da ta činjenica u nekom trenutku eventualno postane prepreka. Sve ispod vrhunskog standarda, kad su Brijuni u pitanju, bio bi čisti promašaj. Na tom projektu radimo s Ministarstvom turizma i, naravno, upravom Nacionalnog parka Brijuni. Od konzultanata koji će pripremati tu transakciju očekujemo, pak, tri-četiri koncesijska modela, a odluku hoće li se tražiti jedan ili više koncesionara će na kraju donijeti Vlada – kaže ministar Zmajlović.
No, već je sada posve izvjesno da budući turistički brijunski sadržaji neće bitno iskakati iz sadašnjih gabarita. Nove gradnje na mjestima gdje već nisu postojali neki temelji zapravo i neće biti, a prema postojećoj prostornoj dokumentaciji, sadašnji objekti mogu u tlocrtu rasti maksimalno za trideset posto. Drugim riječima, hoteli Neptun, Istra i Karmen, vile Primorka. Lovorka i Dubravka, te kuće za iznajmljivanje Fažanka i Magnolija, recimo, koji sada imaju 304 turističke postelje, ni ubuduće neće biti hotelski mastodonti. Prostorni planovi, doduše, dopuštaju, primjerice, rušenje objekata Jurina i Franina, koji trenutačno nemaju kategoriju i nisu u komercijalnoj funkciji, te da umjesto njih nikne ekskluzivni golf&wellness hotel sa 110 soba.
Ne prigovaraju zbog kvaka
Također, postojeća brijunska policijska postaja na tri tisuće četvornih metara, skladište na četiri tisuće i sl., mogu postati atraktivni smještajni kapacitet za turiste, ali ekskluzivitet prostora će se maksimalno čuvati i turistička masovnost na Brijunima nije opcija ni u kojem slučaju.
Jedina je opcija, kako su zamislili u nadležnim ministarstvima, vrhunski, elitni turizam, neusporedivo unosniji od današnjeg. Sada je zauzetost brijunskih hotela za 40 posto manjeaod prosjeka u drugim, sličnim jadranskih hotelima, a čak 50 do 60 posto nego kod inozemne konkurencije. Prosječno ostvarene cijene i prihod po sobi također su ispod prosjeka. Prema tim kriterijima, brijunski su hoteli za 30 posto ispod domaćih hotela najvišeg ranga, dok luksuzni hoteli na Mediteranu brijunske brojke prebacuju za dvostruko.
Prihod po smještajnoj jedinici u najjeftinijem brijunskom objektu Karmen po danu, inače, iznosi oko 630 kuna, u hotelima Istra i Neptun je nešto viši i doseže 967 kuna, dok se vile mogu pohvaliti s prihodom između otprilike 6000 i 12.000 kuna.
Brijunski hoteli i vile trenutačno godišnje ne uspijevaju uprihoditi puno više od 12 milijuna kuna, prihodi od izletnika su posljednjih godina, pak, blizu 15 milijuna, a od nautičara oko 2,5 milijuna. Tim se novcem, pak, o većim ulaganjima na Brijunima može samo sanjati. Usporedbe radi, nedavno preuređenje samo jednog rapskog hotela i njegove depadanse stajalo je oko 60 milijuna kuna. Stoga, ne čudi što se u brijunske smještajne kapacitete godinama nije značajnije ulagalo, a sličnu sudbinu dijeli, dakako, kompletna brijunska infrastruktura.
Nakon obnove vile Lovorka u 2010., lani je, recimo, uređeno 30 soba hotela Istra, dok su sobe u Neptunu samo osvježene, pa ne čudi da Brijuni nisu ni blizu tome da zasvijetle s maksimalnih pet zvjezdica. Za uređenjem vape čak i vile Primorka i Dubravka kako bi uopće opravdale svoje četiri zvjezdice.
Istina je da većina brijunskih turista i jednodnevnih izletnika ne traži dlaku u jajetu, većina zažmiri i ne prigovara domaćinima zbog stare kupaonice, neispravne kvake i sličnih propusta.
– Naši ljetni gosti su u prosjeku u dobi od 35 do 50 godina, mahom su to obitelji. U predsezoni i posezoni, pak, pretežno dolaze poslovni ljudi sudionici raznih kongresa i sastanaka, đaci, umirovljenici. Praktički svi redom u upitnicima kao razlog zadovoljstva i ponovnog dolaska ističu prirodu - kaže Sandro Dujmović, ravnatelj NP Brijuni. – Većina, inače, na Brijunima vrijeme provodi šetajući, kupajući se, vozeći se biciklima i električnim automobilima, igrajući golf, tenis, sudjeluju u team buildingu. Vjerujte, vožnja biciklom uz prekrasan zalazak sunca, igranje golfa na samoj obali mora, tenisa pod stoljetnim borovima, boravak u prirodi gdje se može upoznati brojne vrste biljaka, ptica, životinja, otkriti mjesta koja pričaju najuzbudljivije priče iz davnina nezaboravan su doživljaj. Novim programima koje pripremamo već za ovu sezonu sigurno ćemo privuci još gostiju željnih doživljaja i otkrivanja prirodnih i kulturnih ljepota Brijuna. Sve više nam, inače, dolazi škola i vrtića na edukaciju – kaže Dujmović.
Hoće li budućnost Brijuna biti posve drugačija od ove sadašnjosti? U suštini, i ne pretjerano. Otočić Vanga s Titovom vilom ostat će i dalje u rezidencijalne i protokolarne svrhe, a i dalje će se njegovati model održivog turizma u kojem je priroda svetinja.
– Zadiranje u prirodu mora biti što manje. Nama to i uspijeva i sve češće nas kopiraju i neka druga zaštićena područja na Mediteranu. Turistički potencijali jesu veliki i dobro poznati još iz prošlosti. Prisjetimo se samo početka 20. stoljeća kada je vlasnik otočja bio austrijski industrijalac Paul Kupelwieser... Istovremeno moramo biti jako oprezni prema prirodi i ne zatvoriti se u čahuru – kaže Dujmović.
>> Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od nedjelje...