U posljednje vrijeme se često postavlja pitanje koje su krajnje granice Europske unije. Službeno će za dvije godine punopravne članice postati Bugarska i Rumunjska, Hrvatska bi to mogla postati do 2009., a Turska za desetak godina. Na popisu onih koji imaju ugovorne odnose s Unijom jesu Makedonija, Albanija, Srbija i Crna Gora te Bosna i Hercegovina. Ne treba zaboraviti Norvešku i Švicarsku, koje bi u vrlo kratkom roku mogle završiti pristupni proces.
No, postoji još niz zemalja kojima je približavanje EU i članstvo postalo prioritet vanjske politike. Prva na popisu sigurno je Ukrajina, koja je nakon pada Lukašenkova režima i dolaska na vlast Viktora Juščenka otvoreno pokazala da se smatra dijelom Europe i EU. Kako je riječ o zemlji prvom susjedu EU, i u Bruxellesu postoji zanimanje za približavanje. S Moldavijom, Gruzijom, Armenijom i Azerbajdžanom Bruxelles ima potpisane sporazume o partnerstvu i suradnji koji su stupili na snagu.
Sve zemlje u svojim vanjskopolitičkim ciljevima imaju približavanje EU, no njihov put prema eventualnom članstvu bit će vrlo dug. Zasad su zajedno s Ukrajinom uključene u poseban akcijski plan EU koji se tiče suradnje sa zemljama koje su prvi Unijini susjedi.