Zoran Milanović krajem lipnja na pitanje kad će objaviti hoće li se opet kandidirati za predsjedničke izbore 2024., nonšalantno je objavio: 'Evo sad'. Njegova kandidatura za drugi mandat bila je logična i očekivana, čekala se samo potvrda. Milanović vlada Pantovčakom već petu godinu, a u većini anketa glavni je favorit za osvajanje još pet. Prvi mandat Milanović je izborio protiv tada aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović čiji kraj mandata je obilježio niz gafova. Glasovi desnice raspršili su se i ulaskom u izbornu utrku Miroslava Škore. Milanović je svoju kampanju vodio pod sloganom Predsjednik s karakterom. Tada bivši premijer koji je nekoliko godina izbivao s političke scene vratio se u velikom stilu. U drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedio je s 1.034.170 glasova.
Prema tim istim anketama, Milanović će u drugi krug s Draganom Primorcem. Ovaj liječnik, pedijatar, genetičar i forenzičar, profesor na američkim sveučilištima Penn State University i University of New Haven te Medicinskim fakultetima Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Osijeku i Sveučilišta u Rijeci do još od kraja srpnja, kad je objavio kandidaturu, bio je nadstranački kandidat kojeg je podržao HDZ. No na Općem saboru HDZ-a održanom 20. listopada u Šibeniku nekoliko puta je istaknuo kako je on kandidat najveće stranke, poručujući kako ne govore istinu oni koji tvrde da on i HDZ nisu jedno. Draganu Primracu ovo nije prvi put da se kandidira na izborima za predsjednika. On je bivši ministar u Sanadarovoj vladi, a 2009. kandidirao se kao nezavicni. HDZ je tada imao svog kandidata - Andriju Hebranga. U drugi krug su prošli Ivo Josipović i Milan Bandić, a Primorac je osvojio 5,93 posto glasova. Za njega je glasalo 117.154 birača.
Marija Selak Raspudić nedavno je i službeno objavila svoju kandidaturu. Svojim sloganom nezavisna kandidatkinja 'bocnula' je Milanovića. Osim 'Marija za Hrvatsku', u kampanji će koristiti i i slogan 'Više od karaktera'. "Kad država postane rob vašeg karaktera, onda imate ono o čemu svjedočimo danas, a to je da se zbog nekih inata ne mogu postići ključni politički dogovori", pojasnila je. Dodala je kako će se zalagati za jačanje predsjedničkih ovlasti, odnosno da predsjednik/ica imaju mogućnost veta na zakone koji se tiču građanskih sloboda. "Smatram da bi bilo dobro da u nekim kriznim situacijama predsjednica može reagirati, s obzirom na neposredni legitimitet koji ima", pojasnila je. Za to će joj trebati izmjena Ustava.
Selak Raspudić je rođena 1982. godine u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 2007. godine na studiju filozofije i hrvatskog jezika i književnosti, a tri godine kasnije dobila je posao na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu kao znanstvena novakinja. Na tom je odsjeku 2013. godine obranila i doktorsku disertaciju pod naslovom ''Ljudska priroda i nova epoha'' i stekla akademski stupanj doktorice znanosti za znanstveno polje filozofije. U Sabor je ušla 2020. godine kao neovisna zastupnica na listi Mosta. Ona i njen suprug Nino Raspudić s Mostom se razilaze uoči izbora za EU parlament 2024.
Ivana Kekin još je jedna žena koja će u borbu za Pantovčak, kao kandidatkinja stranke Možemo. Po zanimanju je psihijatrica, a javnosti poznata kao gorljiva saborska zastupnica. Rođena je 1984., u Zagrebu, u Mikulićima. "Bilo nas je puno, baka, tata, mama, moje dvije sestre i ja, te tatin brat i njegova obitelj. Nas je kasnije, kada smo otišli iz Zagreba i kada su se u obitelji rodila sva djeca, bilo osmero, otac Franjo, mama Anka, moja najstarija sestra Dorotea rođena je 1982., nakon nje rođena sam ja, pa onda stižu Kristina, Viktorija, Eleonora i na kraju, kao šesto dijete, rađa se naš jedini brat Franjo", ispričala je Kekin za Večernji list. Nakon Zagreba, obitelj je preselila u Zelinu, a Kekin se prisjetila još nekih detalja iz djetinjstva: "Cijelo moje djetinjstvo imali smo puno vrta, puno poljoprivrede i puno životinja, svinja, koza, kokoši itd. Pamtim da sve što imamo i sve što jedemo proizvodimo sami. Jednostavno, nas je bilo puno, novca je bilo malo i morali smo sami sve proizvoditi. Mene je to uvelike oblikovalo pa i dan danas spadam u one osobe koje sve rade same, iz početka. Sama pečem kruh, sama razvlačim štrudlu, sve radim sama, od nule. To je zato što sam svoju majku milijun puta vidjela da razvlači štrudlu, mijesi kruh..."
Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sv. I. Zelini. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2008. godine, a potom stekla specijalizaciju iz psihijatrije te subspecijalizaciju iz psihoterapije. Doktorirala je 2018. godine, a disertacija je dobila Dekanovu nagradu za najbolji doktorat Medicinskog fakulteta. Zaposlena je na Klinici za psihijatriju KBC-a Zagreb.
"Ja sam nakon Franje Tuđmana jedni kandidat koji ima potpuno čistu prošlost i obiteljski pedigre koji nema veze s bivšom državom, osim što sam se ondje rodila. Nitko od nas nije bio član komunista niti imamo takav mindset", za N1 je objasnila Branka Lozo, kandidatkinja stranke Domino zašto se odlučila kandirati na izborima. Inače, Lozo je jedna od autorica programa Domovinskog pokreta, čiji su bivši članovi predvođeni Marijem Radićem nakon raskola u stranci osnovali Domino. Za taj program Lozo je rekla da je iznevjeren. Prilikom intervjua za HRT istaknula je kako "Hrvatska nema ujednačenu ni vanjsku, ni obrambenu politiku, a to je čini izloženom rizicima i ranjivom". Lozo je tada navela kako je rođena u Zagrebu, obiteljski korijeni sežu joj od Slavonije i Gorskog kotara do Dalmacije, a sa suprugom ima petoro djece. Završila je Klasičnu gimnaziju, na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorirala je u području tehničkih znanosti. Tamo je i redovita profesorica u trajnom zvanju. Ostvarila je i međunarodnu karijeru.
Hrvatski predsjednik. Ove dvije riječi prve ćete ugledati kako otvorite web stranicu posvećenoj Tomislavu Jonjiću. Njegov slogan je "Za Hrvatsku naših pobjeda". Tomislav Jonjić rođen je 1965. u Imotskome, u katoličkoj obitelji kao najstarije od petero djece. Srednju školu završio je u Imotskome, studij prava u Zagrebu upisao je 1984., a diplomirao 1988. Na njegovim stranicama piše kako je nakon izbijanja srpske pobune 1990., postao član tzv. kriznog stožera za općinu Imotski gdje je sudjelovao u organiziranju obrane i nastanku buduće Imotske bojne 4. brigade Hrvatske vojske. 1990., pristupio je Hrvatskoj stranci prava, radio je i kao ugovorni diplomat u veleposlanstvu u Bernu, bio je savjetnik za međunarodne odnose u Uredu za međunarodne odnose Ministarstva unutarnjih poslova RH. Glavni je urednik časopisa Politički zatvorenik. Objavio je 11 knjiga i više desetaka znanstvenih i stručnih članaka. Na neovisnoj listi Brune Esih 2017. izabran je za zastupnika u zagrebačku Gradsku skupštinu. Bio je suosnivač i član predsjedništva stranke Neovisni za Hrvatsku.
U rujnu je svoju kandidaturu objavila i Aurora Weiss. U pozivu za najavu kandidature stajalo je kako je Weis radila kao UN-ov reporter te izvjestitelj za brojne medije: BBC investigative, Balkansku istraživačka mrežu BIRN, Kleine Zeitung, Večernji list, 24sata, Novu TV. Istaknule je i svoje vještine u međunarodnim odnosima i diplomaciji diljem srednje i jugoistočne Europe. Od obrazovanja je navela novinarstvo te studije na Diplomatskoj akademiji u Beču te angažman u Ujedinjenim narodima i OSCE-u. Weis je trenutno savjetnica predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Na upit je li joj to otežavajuća okolnost za kandidaturu i je li to sukob interesa, rekla je kako drži da to nije sukob interesa, iako je svjesna da je otežavajuća okolnost. "No, ja sam profesionalac i stručnjak za vanjsku politiku i sigurnost", rekla je te dodala da je učinila puno toga za Hrvatsku, među ostalim, pomogla da se "omekša" austrijski stav prema Hrvatskoj kako bi ušla u Schengen. Prilikom predstavljanja kandidature navela je kako aktualni političari u RH nisu dorasli globalnim izazovima te da Hrvatska treba lidera koji će se znati s njima nositi. Založila se za povećanje predsjedničkih ovlasti koje bi uključivale domenu Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva obrane i sigurnosno-obavještajne službe.
VEZANI ČLANCI:
Dražen Keleminec, rođen 1964., predsjednik ekstremno desne Autohtone - Hrvatske stranke prava također je najavio da će u bitku za Pantovčak. Na izborima se, rekao je, planira "suprotstaviti komunističkoj bandi koja terorizira hrvatski narod". Želi se suprotstaviti i Zoranu Milanoviću i Draganu Primorcu. "Oni su iz komunističke organizacije, jedan i drugi su boljševici, obojica su pobjegla iz Hrvatske, a Dražen Keleminec ju je branio i dragovoljac je Domovinskog rata od 28. lipnja 1991.", rekao je. Keleminec se još u 90-ima priključio HSP-u, a nakon raskola u stranci 1995. pridružio se novoosnovanoj Paraginoj Hrvatskoj stranci prava 1861. Nakon toga, Keleminec je osnovao Hrvatske pravaše, a 2005. ujedinio ih je s Hrvatskim pravaškim pokretom Krešimira Pavelića. Ta se nova stranka danas naziva Autohtona – Hrvatska stranka prava. Keleminec je u javnosti poznat po incidentima i ispadima vezanim uz pjevanje ustaških pjesama i performanse te isticanje zabranjenih simbola. Bivši je vlasnik koprivničkog pogrebnog obrta "Vječni mir", a kasnije zaposlenik zagrebačkog predstavništva Podravke. Svojedobno je u Koprivnici osnovao tzv. "Stožer za obranu Podravke".
Niko Tokić Kartelo još jedno ime na ovom popisu. Riječ je o poduzetniku rođenom u Zagrebu 1966. koji je za svoju kandidaturu dobio podršku Udruge Glas poduzetnika. "Poduzetnicima kažem, hajdemo stvarno oteti tu funkciju predsjednika od politike", objašnjavao je prilikom objave kandidature. Kazao je kako upravo on može dobro razumjeti probleme poduzetnika. Smatra da predsjedničkoj funkciji ne treba dodavati nove ovlasti, već da treba samo znati koristiti postojeće alate. On ne traži ništa za sebe, nego, kako je istaknuo, samo za poduzetnike i narod. "Iako sam imao želju završiti Pravni fakultet, prerano sam se počeo baviti biznisom i jednostavno nije bilo vremena. Ja sam od onih koje zovu 'stara škola' – samouk i uporan, a ono što ne znam, ne bojim se pitati", stoji na njegovim web stranicama. Ističe kako je poslodavac i uspješni gospodarstvenik, vlasnik tri tvrtke od kojih je najpoznatiji Furnir drvni centar.
"Hrvatski narode, na današnji dan Hrvatskog sabora, kao saborski zastupnik biran od vas u četiri mandata, s ovog mjesta objavljujem da ću se kandidirati za predsjednika Republike Hrvatske", tako je svoju kandidaturu najavio Mostov gradonačelnik Sinja Miro Bulj. Poručio je građanima da sada imaju za koga glasati te da je on narodni čovjek i jedan od njih. "Bio sam uz Hrvatsku kad je trebalo biti, za vrijeme Domovinskog rata, kada sam imao 19 godina, nisam bio ni na Zrinjevcu, ni u Bruxellesu, niti ću biti poslušnik Bruxellesa, niti sam igrač ruski, ni američki, ja sam narode, igrač samo vaš“, poručio je. Rođen je 11. ožujka 1972. u Sinju. Završio srednju strukovnu školu u Sinju. Po zanimanju je tekstilni radnik, a i umirovljeni je časnik Hrvatske vojske. Potječe iz radničke obitelji, otac mu je radnik Dalmatinke, a majka se brinula o obitelji i obiteljskom gospodarstvu. Bulj je kao dječak raznosio mlijeko po Sinju. "Prije škole bih odnio mlijeko, a nakon škole bih pokupio te bocune i odnio ih kući”, ispričao je. Zbog toga je još u mladosti dobio nadimak Poštar.
Mislav Kolakušić u zadnje vrijeme puni novinske stupce borbom za saborski mandat nakon što je njegova zamjena Dražan Dizdar stavio mandat u mirovanje. MiP je odbio da Kolakušić bude zamjena Dizdaru. Kolakupić je naime podnio ostavku na zastupničku dužnost zbog nespojivosti s mandatom u Europskom parlamentu za koji se natjecao. Nakon toga je počeo mandat Dizdaru kao njegovoj zamjeni. Uoči izbora za Europski parlament u lipnju Kolakušić je najavio da će se kandidirati za predsjednika. Rekao je da ide svrgnuti Milanovića s Pantovčaka. "Ono što gledamo zadnjih pet godina možda je nekomu bilo zabavno i lijepo, gledati kako se njih dvojica svađaju, ali građani od toga nisu imali nikakve koristi", objasnio je. Istaknuo je kako se zauzima za promjenu sadašnjeg parlamentarnog sustava u Hrvatskoj u predsjednički sustav tako da se zna, kako je pojasnio, koga građani biraju, a "ne da na temelju mita i korupcije sastavljamo neke vlade". Novi mandat u EU parlamentu mu je izmakao. Na izborima prije toga osvojio je mandat koji je obilježio kontroverznim govorima o globalizmu, epidemiji COVID-a, napadao je Ursulu von der Leyen... Mislav Kolakušić rođen je 1969. u Zagrebu. Završio je Pravni fakultet. Pravosudni ispit položio je 2000. Godine 2011. postaje sudac na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Obnašao je i dužnost glasnogovornika Upravnog suda od 2009. do 2011. godine, posrednika za radne odnose Upravnog suda RH od 2005. do 2011. godine te predsjednika Udruge hrvatskih sudskih savjetnika i vježbenika od 2006. do 2011. godine. Pred kraj kampanje za Europski parlament 2019. godine, podnio je ostavku na sudačku dužnost.
