Europska unija zabranjuje uvoz ugljena iz Rusije

U petom paketu sankcija protiv Rusije od početka ruske invazije na Ukrajinu, Europska je komisija jučer po prvi put predložila embargo na uvoz nekog energenta iz Rusije, ali zadržala se samo na ugljenu, ne dirajući zasad naftu i plin. Godišnji uvoz ugljena iz Rusije u Europsku uniju kreće se oko 4 milijarde eura. Prema ranijem pisanju tjednika Nacional, HEP se za rad Termoelektrane Plomin oslanjao na uvoz ugljena iz Rusije, ali jučer su iz HEP-a na naš upit odgovorili da ne očekuju poremećaje u proizvodnji električne energije jer je svjetsko tržište ugljena diversificirano.

Peti stup sankcija

Osim embarga na ruski ugljen, Komisija predlaže i potpunu zabranu transakcija s četiri ključne ruske banke, među kojima je i VTB, druga najveća u Rusiji.

– Te četiri banke, koje sada potpuno odsijecamo od tržišta, predstavljaju 23 posto ruskog bankarskog sektora. To će dodatno oslabiti financijski sustav Rusije – rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Nadalje, peti paket sankcija protiv Rusije predlaže i zabranu uplovljavanja ruskih brodova u luke u EU, osim u određenim iznimnim slučajevima što se odnosi na prijevoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, energenata, kao i humanitarne pomoći. Predlaže se i zabrana rada ruskih i bjeloruskih cestovnih prijevoznika u EU.

– Ta će zabrana drastično ograničiti mogućnosti ruske industrije u nabavi robe – rekla je Ursula von der Leyen. Još su tri stupa u petom paketu sankcija: zabrana izvoza dodatnih vrsta roba iz EU u Rusiju, koje su vrijedne 10 milijardi eura u dosadašnjem godišnjem prometu, zatim daljnja zabrana uvoza određene robe iz Rusije u EU, poput drva, cementa, plodova mora i pića, te na kraju opća zabrana sudjelovanja ruskih tvrtki u javnim nabavama u EU.

– To nije sve. Radimo na dodatnim sankcijama, uključujući i uvoz nafte – najavila je još predsjednica Europske komisije, ne precizirajući kada bi takav prijedlog Komisija mogla imati spreman. Neslužbeno doznajemo da se u ovom prijedlogu petog paketa sankcija nalazi i rješenje za problem koji se pojavio za Jadranski naftovod (Janaf) i njegova klijenta iz Srbije, Naftnu industriju Srbije (NIS), nakon što je prije dva tjedna izglasan četvrti paket sankcija. Tim je paketom zabranjeno poslovanje s ruskom tvrtkom Gazprom Njeft, koja je u Srbiji većinski vlasnik NIS-a, a za zemlje izvan EU i Europske ekonomske zajednice nije bilo predviđeno izuzeće od sankcija u području energetike kakvo postoji za države članice EU. Sada se, u petom paketu, takvo izuzeće predlaže i za zemlje zapadnog Balkana, što znači da bi se transport nafte kroz Janaf za NIS mogao nesmetano nastaviti. Ako za nekoliko tjedana EU ne zaoštri sankcije do te mjere da uvede embargo na rusku naftu općenito, ali to zasad nije prijedlog koji je na stolu, već samo u izjavama i najavama.

Da bi bio usvojen, prijedlog Europske komisije o petom paketu sankcija mora dobiti podršku svih 27 država članica, koje danas počinju raspravu o tome na zatvorenim sastancima unutar Vijeća Europske unije. Snimke stravičnog zločina u Buči nadomak Kijeva, koje su objavljene u nedjelju i šokirale svijet, promijenile su razmišljanje nekih skeptičnih država članica koje su prije možda smatrale da prije uvođenja novih sankcija treba vidjeti učinak već uvedenih, te da treba zatvoriti “rupe u zakonu” tih uvedenih sankcija. Te države sada su, nakon otkrića razmjera ruskih zločina u Buči, sklonije pooštrenju sankcija. Italija je, primjerice, signalizirala da se neće protiviti ni embargu na rusku naftu i plin ako se takav prijedlog nađe na stolu i dobije potporu ostalih država članica. No neke su države ipak ostale ukopane u stavu da ne žele podržati sankcije koje će njima samima nanijeti veću i trenutnu gospodarsku štetu nego Rusiji. Vjerojatno osluškujući ta strujanja i procjenjujući koji prijedlog ima šanse proći usvajanje u Vijeću EU, a koji nema, Europska je komisija izbjegla prijedlog koji bi odmah obuhvaćao sve energente te se ograničila samo na ugljen, a ne i na naftu i plin.

Isprika Nijemca

Austrija se protivi embargu na uvoz ruskog plina i zalaže se za neke druge opcije, rekao je austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg. Udio ruskog plina u ukupnoj austrijskoj potrošnji tog energenta iznosi oko 80 posto.

Njemačka vlada pod pritiskom je vlastite javnosti, a otprije i pod pritiskom drugih država članica poput Poljske, no još nije dala naslutiti da će poduprijeti obustavu uvoza ruskog plina. I dalje je pri stavu da će ruski plin istisnuti iz svog “energetskog miksa” postupno. Tvrde da će to biti brže nego što se dosad računalo, ali ipak ne naprasno i ne u obliku europskih sankcija.

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, socijaldemokrat koji je tijekom svoje karijere bio i ministar vanjskih poslova u vladi kancelarke Angele Merkel, priznao je da je pogriješio kad je podržavao projekt gradnje rusko-njemačkog plinovoda Sjeverni tok 2.

– Moja podrška Sjevernom toku 2 očito je bila pogrešna. Držali smo se mosta u koji Rusija više sama nije vjerovala i na koji su nas naši partneri upozoravali – rekao je Steinmeier, javlja agencija Reuters.