Brođani su ovih dana imali priliku pogledati zanimljivu i nesvakidašnju modnu reviju. Nije to bio događaj koji organiziraju modni dizajneri kako bi prikazali svoju nadolazeću liniju odjeće ili dodataka tijekom tjedna mode. Modnom pistom nisu se šetali modeli odjeveni u odjeću koju je kreirao dizajner, niti je ta odjeća bila osvijetljena rasvjetom i specijalnim efektima. Bila je to modna revija na kojoj su djelatnici brodskog muzeja pokazali kako su nekadašnji stanovnici ovog kraja iz rimskog doba na odjeći nosili fibule, tj. kopče, koje su realizacijom jedne neobične ideje nakratko postale glavnim zvijezdama osebujnog kulturnog show programa.
Estetska i funkcionalna uloga
Riječ fibula latinskog je podrijetla i u hrvatskom jeziku ima više značenja. U hrvatskom jeziku koriste se nazivi spona, kopča i broš, no oni je ne opisuju dovoljno dobro. Predmet koji bi bio najbliže onome što fibula jest je sigurnosna igla, odnosno 'ziherica', no ni on joj u potpunosti ne odgovara. Dakle, riječ fibula u kontekstu arheološkog predmeta nema alternativu u hrvatskom jeziku. Za razliku od modernih broševa, drevne fibule nisu bile samo dekorativni dio nakita, već su imale praktičnu svrhu – za pričvršćivanje dijelova odjeće, uključujući ogrtače.
U Muzeju brodskog Posavlja ovih je dana otvorena izložba "Fibvlae", na kojoj su predstavljene fibule iz razdoblja Rimskog Carstva. Bogata antička zbirka ovog muzeja broji nešto više od tri stotine rimskih fibula. Pronađene su na području Marsunije (uži centar Slavonskog Broda) i drugih antičkih lokaliteta brodskog Posavlja. Riječ je o parcijalnim ili cjelovitim nalazima, većim dijelom otkrivenim arheološkim istraživanjima, ali i brojnim darovima muzeju. Tipološkom i kronološkom analizom utvrđeno je da se radi o osamnaest različitih tipova koji potječu iz razdoblja od 1. do 5. stoljeća.
– Najranije fibule potječu iz brončanog doba, a rimske provincijalne fibule razvile su se iz onih koje potječu iz mlađeg željeznog doba. Rimljani su fibule nosili tako da je glava bila okrenuta prema dolje – kaže više kustosica i voditeljica antičkog odjela muzeja Ivana Artuković-Župan, autorica izložbe.
Na izložbi nisu predstavljene sve fibule iz muzejske zbirke, nego samo 115 cjelovitih i restauriranih. Jedanaest najljepših ciljano su fotografirane i uvećane uz popratni opis, kako bi do izražaja što više došli detalji. One sa simboličkim značenjima prikazane su uz video s opisom legende uz koju se vežu. Posjetitelji će doznati i kada su se i u kojim dijelovima Rimskog Carstva nosili koji tipovi fibula, gdje su se i kako, ali i od kojih sirovina izrađivale te kako ih muzealci danas čuvaju, čiste i pripremaju za izlaganje.
– Fibule su zanimljivi, često i umjetnički ukrašeni predmeti koji su obilježili prilično dugo razdoblje odjeće kroz povijest. O njima se puno zna, ali izlažu se rijetko, jer se na izložbama teško mogu istaknuti među većim ili zanimljivijim predmetima – ističe Artuković-Župan.
Statusni simboli
Fibule su često bile statusni simboli. Pridavana su im magijska svojstva, a ponekad se njima označavala pripadnost određenom kultu. Nosile su se na istaknutom položaju, na prsima ili ramenu, i govorile su o onome tko ih nosi. Muškarci su uglavnom nosili samo jednu fibulu, najčešće na desnom ramenu, rjeđe na prsima, i to samo na vanjskoj odjeći. Žene su i na vanjskoj i na unutarnjoj odjeći, na oba ramena, a ponekad i na prsima, nosile dvije ili više fibula.
– Fibule su zapravo govorile o statusu ljudi. Siromašniji građani Rimskog Carstva nosili su jednu vrstu fibula, oni bogatiji ili nekakvog višeg statusa drugu. Stanovnici različitih dijelova neke provincije također su imali različite fibule, a svaka je imala neko svoje značenje – objašnjava Hrvoje Špicer, ravnatelj muzeja
Posebno zanimljiv bio je prikaz korištenja fibula. Posjetitelji su, naime, na otvaranju izložbe mogli vidjeti prikaz tradicionalne rimske odjeće, ali i reviju vjernih replika autohtone nošnje ilirsko-panonskih plemena na živim modelima. Svaki od modela nosio je fibulu koja predstavlja određeni društveni status.
– Na reviji sam glumio rimskog carskog dužnosnika, a nosio sam lukovičastu fibulu iz četvrtog stoljeća poslije Krista – rekao je model Slavko Radovanović, inače glumac Satiričkog kazališta mladih.