U Francuskoj se održava drugi krug izbora između centrističkog predsjednika Emmanuela Macrona i krajnje desno orijentirane političarke Marine Le Pen, od kojih će jedno vladati zemljom sljedećih pet godina nakon žestoke i polarizirajuće predizborne kampanje.
Macron je favorit u utrci za predsjednika u drugome krugu izbora u nedjelju, a ima i naznaka da je svoju dosadašnju prednost povećao borbenim nastupom u izbornoj debati s Le Pen.
No predsjednik i njegovi saveznici prošli su tjedan isticali da je snažan odaziv birača ključan kako bi se u Francuskoj izbjegao šok sličan rezultatima anketa iz 2016. koje su u Britaniji rezultirale brexitom, a u SAD-u dolaskom na vlast Donalda Trumpa.
Pobjeda Le Penove u Europi bi bez sumnje izazvala šok. Lijevo orijentirani čelnici EU-a, među kojima je i njemački kancelar Olaf Scholz, apeliraju na Francuze da glasaju za Macrona, a ne za njegovu suparnicu. Ulozi su golemi. Le Pen bi u slučaju izbora postala prva žena na čelu Francuske i prva krajnje desno orijentirana predsjednica te zemlje.
Ako pobjedi Macron, postat će prvi francuski predsjednik koji u zadnjih 20 godina ponovno odnosi pobjedu na izborima.
Bude li izabran, Macron bi se trebao simboličnom gestom obratiti svojim pristašama na pariškome Marsovu polju u podnožju Eiffelova tornja. Birališta će se u kontinentalnoj Francuskoj otvoriti u nedjelju ujutro, a nakon njihova zatvaranja uslijedit će projekcije kojima se obično predviđaju rezultati s priličnim stupnjem točnosti.
Macron i Le Pen su se zadnji put prije izbora biračima obratili u petak. Le Pen smatra da će se pokazati kako su istraživanja javnog mnijenja koja Macronu daju prednost pogrešna te je podsjetila na plan svojega suparnika po kojemu bi se dob za umirovljenje sa 62 godine povećala na 65.
Macron je rekao da Le Pen pokušava prikriti autoritarnu platformu svoje "ekstremne desnice" koja stigmatizira muslimane te planira zabraniti nošenje hidžaba, marama, jarmulka i ostalih vjerskih obilježja.
Analitičari smatraju da bi se od izlaska na izbore moglo suzdržati između 25 i 30 posto građana, posebice glasača ljevice, koji su nezadovoljni Macronovom poslovnom agendom. Na slabiji izlazak na birališta mogli bi utjecati i školski proljetni praznici koji traju u većem dijelu zemlje.
Lider krajnje ljevice Jean-Luc Melenchon, koji je u prvom krugu glasanja 10. travnja osvojio treće mjesto, odlučio je ne pridonijeti Macronovoj pobjedi u drugome krugu tako što je odbio potaknuti milijune svojih pristaša da podrže aktualnog predsjednika. Istodobno je inzistirao na tomu da Marine Le Pen ne smiju dati niti jedan glas.
Ankete su pokazale da Macron vodi za oko 10 postotnih bodova. Dugo očekivana TV debata nije promijenila taj trend i, ako ništa drugo, Macronu je omogućila da stvori još veći jaz.
Analitičari predviđaju da bi rezultat mogao biti tješnji nego 2017., kada su se u drugome krugu našli isti kandidati, a Macron je pobijedio sa 66 prema 34 posto osvojenih glasova. Aktualni je predsjednik svoje sugrađane pozvao i da ne ponove istu pogrešku poput birača u drugim zemljama koji su bili protiv brexita i protiv izbora Trumpa za predsjednika države, no odlučili su ne izaći na birališta.
Za koga bi bio ŠOK ako pobjedi Le Pen?